Putin sa papom Lavom XIV: Ukrajina teži eskalaciji sukoba i napada ruske civile
Predsednik Rusije Vladimir Putin je, u telefonskom razgovoru sa papom Lavom XIV, rekao da Ukrajina želi da eskalira sukob i da vrši sabotaže na ruskoj teritoriji, saopštio je Kremlj.
"Vladimir Putin je posebno skrenuo pažnju na činjenicu da se kijevski režim kladi na eskalaciju sukoba i vrši sabotaže protiv objekata civilne infrastrukture na ruskoj teritoriji", navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je Putin istakao da je namerni i ciljani napad na civile koji je izvršila Ukrajina prema međunarodnom pravu klasifikovan kao teroristički čin.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da je razgovarao telefonom sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, ocenivši da je razgovor bio dobar, ali neće "dovesti do trenutnog mira" u Ukrajini.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je Evropska unija spremna da uvede istovremeno sa Sjedinjenim Američkim Državama sankcije protiv ruskog predsednika Vladimira Putina kako bi izvršili pritisak na njega u mirovnim pregovorima.
Kremlj je saopštio da je Putin izvestio papu o dogovorima postignutim na pregovorima u Istanbulu, uključujući i razmenu ratnih zarobljenika, prenose RIA Novosti.
Rusija preduzima sve da ujedini ukrajinsku decu sa porodicama
Putin je, navodi Kremlj, takođe rekao da ruska strana preduzima sve moguće mere kako bi ponovo ujedinila ukrajinsku decu sa njihovim porodicama, a takođe se zahvalio papi na pomoći Vatikana u rešavanju humanitarnih pitanja.
Na zahtev ruskog patrijarha Kirila, Putin je preneo papi Lavu XIV želje za uspehom na funkciji poglavara Rimokatoličke crkve, dok je papa izrazio spremnost za nastavak dijaloga sa Ruskom pravoslavnom crkvom.
Složili se da će Rusija i Vatikan ojačati veze zasnovane na duhovnim vrednostima
U prvom razgovoru sa papom, Putin je izrazio nadu da će Vatikan aktivnije promovisati slobodu veroispovesti u Ukrajini, saopštio je Kremlj.
U saopštenju se navodi da su se Putin i papa Lav složili da će Rusija i Vatikan ojačati veze zasnovane na duhovnim vrednostima i produbiti saradnju u zaštiti hrišćana, posebno na Bliskom istoku.
"Obe strane su konstatovale veliki lični doprinos pape Franje jačanju odnosa između Rusije i Svete stolice. Dogovoreno je da se nastave napori usmereni na dalji razvoj ovih veza na osnovu objedinjavanja duhovnih i moralnih vrednosti, u interesu izgradnje pravednijeg svetskog poretka", naveli su iz Kremlja.
Moskva odbila da Vatikan ugosti pregovore
Dodaje se da su Putin i papa Lav takođe izrazili želju za produbljivanjem saradnje u kulturnoj i humanitarnoj sferi, kao i u zaštiti hrišćana i hrišćanskih svetinja u različitim regionima sveta, posebno na Bliskom istoku, prenosi TASS.
Papa Lav XIV je u nekoliko navrata ponudio da Vatikan ugosti pregovore između Ukrajine i Rusije, što je Moskva odbila.
Vatikan: Papa pozvao Putina da preduzme korake ka miru u Ukrajini
Papa Lav XIV je, tokom telefonskog razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, pozvao Rusiju da preduzme korak u korist mira u Ukrajini, ističući važnost dijaloga, saopštio je Vatikan.
"Papa je uputio apel Rusiji da preduzme gest koji bi bio u korist mira, ističući važnost dijaloga za stvaranje pozitivnih kontakata između strana i traženje rešenja za sukob", navodi se u saopštenju.
Foto: AP/Andrew Medichini
Potparol Vatikana Mateo Bruni je rekao da su papa i Putin razgovarali o humanitarnoj situaciji, kao i o potrebi da se olakša pružanje pomoći gde je to potrebno, kao i o tekućim naporima za razmenu zarobljenika i vrednosti rada koji kardinal Mateo Marija Dzupi, nadbiskup Bolonje, obavlja u tom pogledu, prenosi Vatikan njuz.
Papa Lav se zahvalio patrijarhu Kirilu
"Papa Lav se osvrnuo na patrijarha Kirila, zahvalivši mu na čestitkama koje je primio na početku svog pontifikata, i podvukao kako zajedničke hrišćanske vrednosti mogu biti svetlost koja pomaže u traženju mira, odbrani života i težnji ka istinskoj verskoj slobodi", rekao je Bruni.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Da li je napadima Amerike i Izraela na Iran definitivno stavljena tačka pregovore o nuklearnom programu? Objavljen konačan spisak izbornih lista. Da li su predstojeći lokalni izbori ogledalo stanja u društvu i da li su izborne liste dovoljno transparentne? Gosti emsije biće Nebojša Obrknežev i Borislav Antonijević. 23 godine od ubistva prvog demokratski izabranog predsednika Vlade Zorana Đinđića. Kako je izgledao 12. mart 2003., a kako dani pre i posle njega? Gost emisije biće Milan Veruović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Ormuski moreuz na Bliskom istoku neprohodan je od napada SAD i Izraela na Iran. Reč je o najprometnijem pomorskom kanalu za transport nafte kroz koji u normalnim okolnostima mesečno prolazi oko 3.000 brodova i oko 20 odsto svetske nafte.
Češki planinar preživeo je pad sa visine od oko 600 metara sa planine Risi, najvišeg vrha u Poljskoj, zadobivši samo lakšu povredu malog prsta, preneli su lokalni mediji.
Komentari (0)