Džulijan Asanž bio politički zatvorenik u Velikoj Britaniji: Usvojena rezolucija u Savetu Evrope
Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PS SE) usvojila je rezoluciju kojom se priznaje da je osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž bio politički zatvorenik u Velikoj Britaniji.
Izvor: Tanjug |
02.10.2024. 17:53
Foto: Tanjug/AP/Pascal Bastien
Za rezoluciju u PS SE, koju čine poslanici iz 46 država članica Saveta Evrope, glasalo je 88 poslanika, 13 je bilo protiv, a 20 je bilo uzdržano, saopštio je Vikiliks na svom nalogu na društvenoj mreži Iks.
U nacrtu rezolucije pod nazivom "Pritvaranje i osuda Džulijana Asanža i njihov zastrašujući uticaj na ljudska prava", koji je ranije objavljen na sajtu PS SE, ukazuje se na značaj slobode štampe i navodi da "oštro postupanje prema Džulijanu Asanžu, koji je nedavno pušten iz pritvora nakon više od decenije politički motivisanog krivičnog gonjenja za njegov novinarski rad" zaslužuje posebnu pažnju.
Iako se pozdravlja njegovo oslobađanje, izražava se zabrinutost da "nesrazmerno oštar tretman" prema njemu "stvara opasan zastrašujući efekat i klimu autocenzure koja utiče na sve novinare, izdavače i druge koji izveštavaju o stvarima od suštinskog značaja za funkcionisanje demokratskog društva".
Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž (53) rekao je da je pušten iz zatvora jer je priznao krivicu za novinarstvo, a ne zato što je pravni sistem funkcionisao.
Skoro milion ljudi u Velikoj Britaniji je pogrešno kategorisano da su previše bolesni da bi radili, iako su voljni i sposobni da se zaposle, pokazuje studija Centra za socijalnu pravdu (CSJ).
Napominje se da je PS SE uznemirena izveštajima da je CIA tajno ispitivala Asanža u Ambasadi Ekvadora u Londonu i da je "navodno razvijala planove da ga otruje ili čak ubije" u Velikoj Britaniji i osuđuju se "svi oblici i prakse transnacionalne represije".
Istovremeno se izražava žaljenje što britanske vlasti, kako se navodi, "nisu uspele da efikasno zaštite Asanžovu slobodu izražavanja i pravo na slobodu, izlažući ga dugom pritvoru u strogo obezbeđenom zatvoru, uprkos političkoj prirodi najtežih optužbi protiv njega".
"Njegov pritvor u cilju ekstradicije daleko je premašio razumnu dužinu prihvatljivu za tu svrhu", ocenjuje se u rezoluciji.
U rezoluciji se SAD pozivaju da reformišu Zakon o špijunaži i da isključe njegovu primenu na izdavače, novinare i uzbunjivače "koji otkrivaju poverljive informacije sa namerom da podignu svest javnosti i informišu o teškim zločinima, kao što su ubistvo, mučenje, korupcija ili nezakonito praćenje".
Pozivaju se SAD i da sprovedu "temeljne, nepristrasne i transparentne istrage o navodnim ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava koje su otkrili Vikiliks i Asanž" i sarađuju sa španskim pravosudnim organima kako bi se razjasnile sve činjenice o navodnom nezakonitom praćenju Asanža i njegovih sagovornika u Ambasadi Ekvadora u Londonu.
Hitno revidirati zakone o ekstradiciji
Velika Britanija poziva se da hitno revidira svoje zakone o ekstradiciji "kako bi se sprečila mogućnost izručenja osoba koje se traže zbog krivičnih dela političke prirode" i sprovede nezavisnu reviziju postupanja nadležnih organa prema Asanžu "u cilju utvrđivanja da li je on bio izložen mučenju ili nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju".
Asanž (53) je u utorak, obaćajući se u PS SE, rekao da je pušten iz zatvora jer je priznao krivicu za novinarstvo, a ne zato što je pravni sistem funkcionisao.
Televizija Newsmax Balkans je početak rada obeležila svečanim prijemom u vreme kada su startovale naše centralne vesti "Presek". Veliki broj zvanica - kolega, ali i političara, diplomata i državnika - je ovaj za nas važan trenutak učinilo još posebnijim.
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu formiralo je predmet povodom informacija iz Zaključka Komisije za zaštitu konkurencije Srbije kojim se pokreće postupak ispitivanja povrede konkurencije protiv četiri privredna društva, potvrđeno je za Newsmax Balkans.
U američkoj saveznoj državi Džordžija u utorak je premašen rekord za najveću izlaznost prvog dana ranog glasanja na predsedničkim izborima u SAD, a na biračka mesta izašlo je gotovo 328.000 građana, saopštio je državni zvaničnik Gabrijel Sterling.
Ekološki aktivisti i građani održali su u centru Loznice protest protiv otvaranja rudnika litijuma, a organizatori skupa uputili su poziv na dve blokade u subotu, 19. oktobra u Gornjim Nedeljicama i na petlji u Preljini.
Najviša zvaničnica UN za humanitarna pitanja Džojs Msuja optužila je Izrael da blokira dopremanje hitno potrebne pomoći Gazi, dodajući da na severu tog područja jedva ima hrane zbog izraelske ofanzive koja je u toku, javio je AP.
Vojni avion EA-18G Grauler, eskadrile za elektronsko ratovanje Američke mornarice, srušio se u utorak istočno od planine Reinier, saopštila je pomorska vazduhoplovna baza NAS Vidbej ajlend.
U Ohotskom moru ribari su otkrili čamac na kome su pre više od dva meseca nestale tri osobe, dva brata i sin jednog od njih. Preživeo je samo jedan, četrdesetšestogodišnji Mihail Pičugin, prenose ruski mediji.
SAD su saopštile Izraelu da se protive gotovo svakodnevnim napadima izraelske vojske na libanski glavni grad Bejrut i istakle da je presudno da Izrael izvodi operacije tako da ne ugrožavaju civile, rekla je portparolka Bele kuće Karin Žan-Pjer.
San Dijego je grad na jugu Kalifornije, blizu granice sa Meksikom, u kome živi ne toliko velika, ali zato vrlo organizovana srpska zajednica, u kojoj postoji čak i srpska škola, naučni klub pod imenom "Nikola Tesla" i dramska sekcija, a sve to zahvaljujući vrednim damama iz Srpskog kulturnog centra.
Američki biznismen Ilon Maks dao je u periodu od tri meseca oko 75 miliona dolara grupi za podršku republikanskom predsedničkom kandidatu Donaldu Trampu, čime je postao jedan od njegovih najvećih donatora.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči obavestio je generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da će Teheran uzvratiti snažno, ako Izrael odgovori na napad balističkim raketama.
U britanskom parlamentu predstavljen je predlog zakona koji bi terminalno bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu omogućio pravo da dobiju pomoć pri okončanju svog života.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predstavio je u parlamentu te zemlje takozvani mirovni plan pobede u pet tačaka i tri aneksa koji će pomoći, kako je rekao, da se dobije rat sa Rusijom, koji počeo u februaru 2022. godine.
Komentari (0)