Predsednik Irana: Cionistički režim će se suočiti sa oštrijim reakcijama ako ne zaustavi zločine
Iranski predsednik Masud Pezeškijan stigao je u Katar na bilateralne razgovore i samit, na kojem se nada da će pridobiti pomoć azijskih zemalja u sprečavanju onoga što je nazvao "izraelskim zločinima" na Bliskom istoku.
Izvor: The Times of Israel
02.10.2024. 18:44
Foto: Tanjug/AP/Vahid SalemiMasud Pezeškijan
Pezeškijan je započeo svoje prvo putovanje u Katar kao predsednik kritikujući Izrael zbog ubistva vođe Hamasa Ismaila Haniea. Iran okrivljuje Izrael za njegovo ubistvo.
Izrael nije preuzeo odgovornost, niti je negirao svoju umešanost u njegovu smrt, prenosi Times of Israel.
"Takođe želimo sigurnost i mir. Izrael je taj koji je ubio Haniea u Teheranu" izjavio je Pezeškijan prilikom dolaska u Katar.
"Evropljani i Sjedinjene Američke Države kažu da će, ako ne delujemo, mir u Gazi biti postignut za nedelju dana. Čekali smo na njih da donesu mir, ali su povećali ubistva", istakao je on.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Njujorku sa predsednikom Irana Masudom Pezeškijanom tokom zasedanja 79. Generalne skupštine UN, a potom i sa predsednikom Konga Feliksom Čisekedijem Čilombom i ministrom spoljnih poslova Kine Vang Jiem.
Predsednik Irana Masud Pezeškijan izjavio je da moralna policija više neće uznemiravati žene zbog obaveznog nošenja hidžaba, nekoliko dana nakon što su UN upozorile da se žene u toj zemlji i dalje nasilno kažnjavaju zbog kršenja strogih kodeksa odevanja.
"Ako cionistički režim ne zaustavi svoje zločine, suočiće se sa oštrijim reakcijama", citirala je Iranska državna televizija Pezeškijana prilikom njegovog odlaska u Katar.
Pezeškijan je za državnu televiziju izjavio da je prvi cilj u Dohi razgovor o bilateralnim odnosima i potpisivanje sporazuma s katarskom vladom. Takođe će prisustvovati samitu Azijske saradnje.
"Drugi cilj je razgovor o tome kako azijske zemlje mogu da spreče izraelske zločine u regionu i neprijatelje da izazivaju nemire na Bliskom istoku", rekao je Pezeškijan.
Kako se balkanski lideri ponašaju na međunarodnoj sceni, da li izlaze iz standardnih okvira i da li njihova spoljna politika ima pozitivan ili negativan uticaj za države u regionu, analizira Ivica Bocevski, bivši makedonski vicepremijer i diplomata.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko je sezonski posao siguran i da li je isplativ? Koje uslove rada sezonski radnici prihvataju a koje prećutkuju? Ko kontroliše poslodavce tokom sezone? Za emisiju „Tražim reč“ govore, PR menadžer kompanije „Infostud“ Miloš Turinski, predstavnik omladinske zadruge Mjob Ivana Radenović i potpredsednik udruženja hotelijera i restoratera HORES Ivan Vitorović.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Arakči izjavio je da je Ormuski moreuz otvoren za brodove iz zemalja koje ne podržavaju američko-izraelske napade, dok je zatvoren samo za plovila "agresorskih zemalja i njihovih pristalica".
Severnokorejski lider Kim Džong Un zvanično je proglasio Južnu Koreju "najneprijateljskijom državom", upozorivši na "nemilosrdne posledice" ukoliko Seul preduzme provokativne poteze.
Dva pilota su poginula, a desetine ljudi je povređeno kada se avion kompanije "Er Kanada" sudario sa vatrogasnim vozilom na pisti aerodroma La Guardija, saopštile su američke i kanadske vlasti koje su pokrenule zajedničku istragu o nesreći.
Najmanje 66 ljudi poginulo je nakon što se kolumbijski vojno-transportni avion srušio ubrzo posle poletanja na jugu Kolumbije, dok je prevozio vojnike kroz region Amazonije, saopštile su vlasti.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto ocenio je kao "ogroman skandal i teško mešanje u izborni proces" navode da su strani obaveštajci, uz pomoć mađarskog novinara, prisluškivali njegove razgovore, prenosi MTI.
Od 2021. do 2024. godine, države učesnice istraživanja o trgovini ljudima prijavile su oko 102.000 žrtava trafikinga, što je oko 30.000 samo u 2024, objavila je Kancelarija specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS za borbu protiv trgovine ljudima u Izveštaju o istraživanju za 2026.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da sukob sa Iranom nije rat Velike Britanije i da London neće biti uvučen u njega, naglasivši da svaka eventualna akcija mora da ima pravni osnov i jasno razrađen plan.
Kriza izazvana napadom na Iran gora je od dve najveće energetske kriza zajedno, od nestašica nafte sedamdesetih godina prošlog veka i rata u Ukrajini, saopštila je Međunarodna agencija za energiju.
Komentari (0)