Izrael troši rekordne svote novca na ratove, može li dugoročno da finansira sukobe na više frontova?
Izrael troši rekordne svote na ratove u Gazi, Libanu i Iranu – državni izdaci su veći za 21 odsto, porezi rastu, ekonomija je pod pritiskom. Može li država da dugoročno finansira rat na više frontova?
Rat je skup. Osim razaranja i ličnih tragedija on iziskuje ogromna sredstva za kupovinu oružja i opreme. Gubi se i radna snaga, što i Izrael – i njegovo ekonomija – već jasno osećaju.
Od napada militantne islamističke grupe Hamas na Izrael 7. oktobra 2023, izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze.
Potom su usledili izraelski vazdušni napadi na Liban kao odgovor na napade raketama i dronovima koje je izvodio Hezbolah iz Libana. Prošle nedelje Izrael je otpočeo napade duboko u unutrašnjosti Irana s ciljem onesposobljavanja njegovih nuklearnih kapaciteta.
Portparol iranskog Ministarstva zdravlja Hosein Kermanpur objavio je na mreži Iks (X) da je od početka sukoba 13. juna u izraelskim napadima u Iranu ubijeno više od 400 ljudi, dok je 3.056 osoba ranjeno.
Agencija Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) pozvala je na hitnu deeskalaciju sve intenzivnijeg sukoba između Izraela i Irana, navodeći da rat već primorava lokalno stanovništvo u obema zemljama da se iseljava iz ugroženih zona.
Rat Ukrajine i Rusije traje 1.214, a deveti je dan razmene vatre između Izraela i Irana, i to uz sve druge sukobe na Bliskom istoku koji traju i decenijama. Analitičar Ivan Miletić je za Newsmax Balkans podsetio da kao društvo imamo stalno tinjajuće i obnavljujuće ratove.
Zbog svega toga izraelska ekonomija trpi ozbiljan pritisak. Mnogi pripadnici rezervnih jedinica pozvani su u vojsku i morali su da privremeno napuste svoja radna mesta.
Istovremeno su poništene radne dozvole za brojne Palestince, a prelazak granica za njih postaje sve teži, piše Dojče vele (DW).
Zbog toga je sve teže popuniti radna mesta. U aprilu je nezaposlenost u zemlji iznosila tri odsto, što je znatno manje u odnosu na 4,8 odsto u 2021. godinu.
Mnogo novca ide za vojsku
U isto vreme, vojni izdaci su snažno porasli. Prema izveštaju Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz aprila 2024, izraelski vojni izdaci porasli su za 65 odsto dostigavši oko 40,4 milijarde evra. Time su vojni izdaci porasli na 8,8 odsto bruto domaćeg proizvoda – najviše na svetu nakon Ukrajine.
Planirani državni budžet za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi evra), što je 21 odsto više nego prethodne godine. Biće to najveći godišnji budžet u izraelskoj istoriji. On uključuje oko 33,5 milijardi evra za odbranu, navodi The Times of Israel.
Foto: Tanjug/AP/Ariel Schalit
Itai Ater, profesor ekonomije na Univerzitetu u Tel Avivu, kaže da je rat trenutno "vrlo skup" i da postoji "velika neizvesnost u pogledu bliske i daleke budućnosti".
"Vojni troškovi, i u ofanzivi i u defanzivi, izuzetno su visoki. To će sigurno uticati na budžet, deficit, BDP i izraelski dug", rekao je Ater za DW.
Troškovi su zaista visoki. Tokom poslednjih 20 meseci mnogi su Izraelci proveli stotine dana u rezervnim jedinicama. Drugi su morali da napuste svoja mesta stanovanja uz granicu, što je drastično poremetilo njihove živote. I socijalne službe su pod pritiskom.
"Od napada prošlog petka mnogi nisu radili, uključujući zaposlene u industriji, trgovini, tehnologiji i obrazovanju", kaže Ater.
Redovni komercijalni letovi za Izrael i iz njega trenutno su obustavljeni. Avionski prevoznici povukli su svoje avione, a zatvoren je i vazdušni prostor iznad većeg dela Bliskog istoka.
Povećani porezi
Kako bi ublažila finansijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodatu vrednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je sa 17 na 18 odsto početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinosi koji se odbijaju od plata zaposlenih, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje.
Izraelska ekonomija je proteklih godinu i po trpela, ali se pokazala "iznenađujuće otpornim", kaže Benjamin Bental, penzionisani profesor ekonomije sa Univerziteta u Haifi.
I dok su turizam, industrijska proizvodnja, građevina i poljoprivreda pretrpeli gubitke, sektori poput visoke tehnologije, odbrane i trgovine hranom ostali su stabilni.
U 2024. izraelsko privreda je ostvarila prihode veće od 470 milijardi evra, nadmašivši rezultat iz prethodne godine.
Foto: AP/Leo Correa
Bental ističe stalni uspeh sektora visoke tehnologije i stabilnost tržišta rada koje je "najnapetije dosad".
Nisu se ostvarile ni pretnje da će Hezbolah ili Iran napasti ključnu energetsku i internetsku infrastrukturu pa su i poslovne aktivnosti uglavnom neometane.
Tehnološka velesila
Nije slučajno što se Izrael smatra tehnološkom silom. Taj sektor zapošljava 12 odsto ukupne radne snage i učestvuje sa oko 25 odsto čitavog poreza na dohodak zahvaljujući visokim platama u tom sektoru, navodi američka investiciona banka Jefferies. Tehnološki proizvodi i usluge čine 64 odsto izraelskog izvoza i oko 20 odsto BDP-a.
No prema izveštaju Izraelske agencije za inovacije iz aprila, broj zaposlenih u tom sektoru stagnira od 2022. godine. Godine 2024. broj domaće radne snage u visokoj tehnologiji smanjio se prvi put u deceniji, dok je istovremeno porastao broj onih koji sele u inostranstvo na duže vreme.
Poljski i italijanski državljani napuštaju zemlju posle iranskih napada
Trenutno te firme još uvek zapošljavaju oko 390.000 ljudi unutar Izraela i dodatnih 440.000 izvan zemlje. Tu je i bojazan kako bi povećani porezi mogli naterati takve firme i njihove zaposlene da odu iz Izraela.
Šta će biti sutra?
Najveća nepoznanica trenutno je osećanje velike neizvesnosti kada je reč o budućnost u Izraelu i regionu. To utiče na radnike, poslodavce i ulagače.
"Ipak, ako pogledate berzu i kurs, čini se da su ulagači optimisti – verovatno očekuju skori kraj rata, uklanjanje iranske nuklearne pretnje i oporavak ekonomije", kaže Ater.
Za investitore su kratkoročni rizici porasli, ali stvarni učinak zavisi od toga koliko će vojni sukobi trajati i kako će se završiti.
Foto: AP/Leo Correa
"Alternativni scenario, u kojem ulazimo u dugotrajni iscrpljujući rat s Iranom, takođe je moguć. U tom slučaju, izraelska ekonomija verovatno neće napredovati", rekao je Ater.
Gledajući unapred, Ater smatra da generalna bezbednosna situacija, a posebno izraelsko-palestinski sukob, ostaju među najvećim dugoročni ekonomskim izazovima za zemlju.
Uz te napetosti, on upozorava i na unutrašnje društvene podele te na restriktivnu reformu pravosuđa i njen uticaj na demokratske institucije.
„Put uspeha“ je dokumentarni serijal koji otvara vrata sveta domaće privrede i preduzetništva, kroz lične i profesionalne priče ljudi koji su svojim radom, upornošću i idejama oblikovali poslovni pejzaž Srbije. Fokusiran na autentične sagovornike, osnivače kompanija, direktore, menadžere i ključne zaposlene. Serijal pruža uvid u mehanizme uspeha, izazove koji prate svaki korak na tom putu i vrednosti koje se ne menjaju uprkos tržišnim turbulencijama.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Bela kuća demantovala je navode Volstrit džurnala da su SAD ukinule ključno ograničenje na upotrebu određenih raketa dugog dometa koje su Ukrajini obezbedili zapadni saveznici, omogućavajući Kijevu da intenzivira napade na mete u Rusiji.
Većina Amerikanaca, uključujući 80 odsto demokrata i 41 odsto republikanaca, smatra da Sjedinjene Amerčke Države treba da priznaju palestinsku državu, što pokazuje da se protivljenje američkog predsednika Donalda Trampa toj odluci kosi sa mišljenjem javnosti, pokazalo je istraživanje.
Vrata Luvra od srede su opet otvorena za posetioce, nakon pljačke koja se dogodila u nedelju, kada su četiri provalnika ukrala osam dragocenosti, pričinivši štetu procenjenu na 88 miliona evra. Heraldičar Dragomir Acović rekao je da je reč o istorijskoj krađi i teško nadoknadivoj šteti za Francusku.
Direktorka muzeja Luvr Lorens de Kar istakla je, nakon pljačke kraljevskih dragocenosti iz ovog najposećenijeg svetskog muzeja, da se desio "strašan propust" u bezbednosnim merama i navela da je ponudila ostavku, ali da je odbijena.
Više od trećine roditelja u Velikoj Britaniji strahuje da njihova deca nikada neće moći da se penzionišu, pokazala su najnovija istraživanja firme za finansijsko savetovanje "St James's Place".
Najmanje 40 migranata iz zemalja podsaharske Afrike poginulo je nakon što se njihov čamac prevrnuo i potonuo kod obale Tunisa, u jednoj od najsmrtonosnijih pomorskih tragedija u regionu ove godine, izjavio je neimenovani zvaničnik.
Španska policija uhapsila je sedam osoba osumnjičenih da su za dva meseca ukrali više od 1.110 stolica iz restorana i barova u Madridu i obližnjem gradu Talavera de la Reina.
Veštačka inteligencija i roboti će zameniti sve poslove, a rad će za ljude biti stvar izbora, objavio je američki preduzetnik i najbogatiji čovek sveta Ilon Mask na svojoj društvenoj mreži Iks.
Komentari (0)