Lideri NATO se obavezali: Države povećavaju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP
Lideri NATO obavezali su se da će do 2035. godine godišnje ulagati pet odsto BDP u odbrambene i bezbednosne rashode kako bi se osiguralo da se ispune njihove individualne i kolektivne obaveze, navedeno je u konačnom tekstu deklaracije sa samita u Hagu.
U deklaraciji je navedeno da će saveznici godišnje izdvajati najmanje 3,5 odsto BDP, u skladu sa dogovorenom definicijom odbrambenih izdvajanja NATO, za finansiranje osnovnih odbrambenih potreba i za ispunjavanje NATO ciljeva kapaciteta.
Saveznici su se usaglasili i da podnose godišnje planove koji pokazuju kredibilan, postepen put ka dostizanju ovog cilja.
Samit Severnoatlantskog saveza (NATO) počeo je u Hagu, a reporteka Asošiejted Presa (AP) Moli Kvel je iz tog holandskog grada za Newsmax Balkans rekla da je sukob na Bliskom istoku bacio u drugi plan ideju da se razgovara o zahtevu predsednika SAD Donalda Trampa o povećanju izdvajanja za odbranu.
Proruska hakerska grupa preuzela je odgovornost za sajber-napade na holandske veb-sajtove povezane sa predstojećim samitom NATO u Hagu, a holandske vlasti istražuju da li je sabotaža izazvala požar koji je u utorak poremetio železnički saobraćaj ka i sa aerodroma Shiphol.
Takođe, saveznici će godišnje izdvajati do 1,5 odsto BDP, između ostalog, za zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, obezbeđivanje civilne spremnosti i otpornosti, podsticanje inovacija i jačanje odbrambene industrijske baze.
Napredak u okviru ovog plana biće pregledan 2029. godine.
Deklaracija od pet tačaka takođe uključuje red kojim se potvrđuje čvrsta posvećenost 32 zemlje kolektivnoj odbrani, kako je utvrđeno u članu pet Vašingtonskog sporazuma – da je napad na jednu napad na sve.
Dokument sadrži red kojim se obećava dalja podrška Ukrajini, ali se ne osuđuje direktno Rusija. Međutim, sadrži i stav o dugoročnoj pretnji koju Rusija predstavlja evroatlantskoj bezbednosti.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kako izgleda medijska scena Srbije i koliko je tome doprinelo regulatorno telo osnovano pre 22 godine? Da li REM pored medijske reguliše i političku scenu Srbije? Može li politika danas da se osloni na internet i društvene mreže ili je moć televizije ipak dominantna? Odgovore tražimo od direktora Radio televizije Vojvodine Gorana Karadžića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su K. P. (36), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu podneće krivičnu prijavu protiv K. M. (39) iz ovog grada, zbog sumnje da je nakon porođaja, bacila novorođenče na travnjak, usled čega je preminulo.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, uhapsili su V. K. (65), bivšu v. d. direktorku Zavoda za transfuziju krvi Niš, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo zloupotreba službenog
Direktor Opšte bolnice u Sremskoj Mitrovici Vojislav Mirnić izjavio je da je u jedinici intenzivne terapije te ustanove trenutno šestoro putnika teško povređenih prilikom prevrtanja autobusa i naveo da su oni u stabilnom stanju.
Ukrajina aktivno sarađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi dobila potreban broj sistema "Patriot", jer je to jedna od garancija bezbednosti države, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da očekuje da će postići fer trgovinski sporazum sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, kao i da planira da ubrza isporuku podmornica na nuklearni pogon Australiji.
Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi u utorak, 21. oktobra počinje sa izdržavanjem petogodišnje kazne zatvora. Sarkozi će biti smešten u samicu u pariskom zatvoru La Sante, ali će prvo morati da prođe kroz protokol prijema kao i svaki novi zatvorenik, prenosi televizija BFM.
Privatna izraelska obaveštajna firma CGI grupe saopštila je da je francuski muzej Luvr zatražio njenu pomoć u pronalaženju artefakata koji su u nedelju ukradeni. Uprava muzeja demantovala je ove navode izraelske kompanije, preneo je portal BFMTV.
Mađarska, koja ima ugovor za uvoz ruskog gasa do 2036. godine, razmatra pravne mere protiv zabrane Evropske unije, koju treba da sprovede Evropska komisija (EK), rekao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je palestinski militantni pokret Hamas "osetio mač na vratu" zbog akcija izraelske vojske i da je zbog toga bio primoran da prihvati mirovni sporazum o prekidu vatre u Gazi i predaji talaca.
Samo sedmicu nakon što je postignuto primirje između Izraela i Hamasa, izraelske snage izvele su nove napade na Pojas Gaze, ubivši najmanje 97 Palestinaca, od kojih najviše dece, i ranivši više od 230.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je poslednji pacijent oboleo od ebole u najnovijem talasu zaraze u Kongu otpušten iz bolnice tokom vikenda i da od 25. septembra nisu zabeleženi novi slučajevi.
Komentari (0)