Mladi Evropljani gube veru u demokratiju, skoro svaki deseti rekao da mu je svejedno da li je njegova vlada demokratska
Samo polovina mladih u Francuskoj i Španiji veruje da je demokratija najbolji oblik vladavine, a podrška je još niža među njihovim poljskim vršnjacima, pokazalo je deveto godišnje istraživanje Instituta YouGov za fondaciju Tui, koja finansira projekte posvećene mladima u Evropi.
Studija je sprovedena u aprilu i maju, a u okviru istraživanja ispitano je više od 6.700 ljudi starosti između 16 i 26 godina u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Francuskoj, Španiji, Italiji, Grčkoj i Poljskoj, prenosi Gardijan.
Većina pripadnika evropske generacije "Z", odnosno onih koji su rođeni između 1996. i 2010. godine, njih 57 odsto, izjasnilo se da preferira demokratiju u odnosu na bilo koji drugi oblik vladavine, ali su stope podrške značajno varirale, dostižući samo 48 odsto u Poljskoj i oko 51 do 52 odsto u Španiji i Francuskoj, dok je najviša stopa bila među mladima u Nemačkoj sa 71 odsto.
Srbija na evropskom putu beleži tri i po godine zastoja, od 2021. nije otvoreno nijedno poglavlje. Prilikom prošlonedeljne posete Beogradu komesarka Marta Kos zatražila je hitno sprovođenje reformi. Nema nas ni na projekcijama za pridruživanje evropskim integracijama do 2029. godine.
Da bi pod određenim okolnostima favorizovalo autoritarnu vladavinu izjavilo je 21 odsto ispitanih. Najviši procenat takvih odgovora bio je u Italiji - 24 odsto, a najniži u Nemačkoj - 15 odsto.
Oko 23 odsto bi favorizovalo autoritarnu vlast
U Francuskoj, Španiji i Poljskoj se 23 odsto ispitanika izjasnilo da bi pod određenim okolnostima favorizovalo autoritarnu vladavinu.
Politikolog sa Slobodnog univerziteta u Berlinu Torsten Fas, koji je radio na studiji, rekao je da među mladim ljudima koji sebe vide politički desno od centra i osećaju se ekonomski ugroženo, podrška demokratiji "pada" na samo jednu od tri osobe.
"Demokratija je pod pritiskom, iznutra i spolja", naveo je Fas.
Skoro svaki deseti rekao da mu je svejedno
Skoro svaki deseti ispitanik je rekao da mu je svejedno da li je njihova vlada demokratska ili ne, dok dodatnih 14 odsto nije znalo odgovor na to pitanje, ili nije odgovorilo.
Istraživanje je pokazalo da je 48 odsto mladih zabrinuto da je demokratski sistem u njihovoj zemlji ugrožen, uključujući 61 odsto takvih odgovora u Nemačkoj.
Povratak američkog predsednika Donalda Trampa u Belu kuću, uspon Kine i invazija Rusije na Ukrajinu pomerili su moć sa Evrope u percepciji ispitanika, pri čemu je samo 42 odsto njih ubrojalo Evropsku uniju među tri najveća globalna igrača.
Od ispitanih u Velikoj Britaniji, 73 odsto njih je želelo povratak u EU, dok je skoro polovina mladih Evropljana - 47 odsto, želela jače veze između EU i Velike Britanije.
Na pitanje o tome koje zemlje su najveće svetske sile, 83 odsto ispitanika je reklo da su to Sjedinjene Američke Države, 75 odsto je reklo da je to Kina, a 57 odsto da je to Rusija.
Skoro svaki peti mladi Evropljanin, odnosno 19 odsto ispitanih, opisao je sebe kao politički orjentisanog desno od centra, u odnosu na 14 odsto u 2021. godini, dok je 33 odsto sebe nazvalo centristima, 32 odsto levičarima, a 16 odsto nije sebi davalo nikakve oznake političke orjentacije.
Oko 39 odsto ispitanika opisalo EU kao ne baš demokratsku
Podrška strožim ograničenjima migracije porasla je u svim zemljama od 2021. godine, sa 26 odsto na 38 odsto.
Većina mladih Evropljana izrazila je nadu u potencijal EU, a dvoje od troje ispitanika je u ogromnoj meri podržalo ostanak svoje zemlje u bloku.
U isto vreme, 39 odsto ispitanika je opisalo EU kao ne baš demokratsku, a samo šest odsto je reklo da njihove nacionalne vlade dobro funkcionišu, sa malo potrebe za značajnim promenama.
Uprkos snažnijoj podršci zaštiti klime među mladim Evropljanima, samo jedan od tri ispitanika je rekao da bi to trebalo da bude prioritet nad ekonomskim rastom.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Srpsko društvo je u vrlo teškoj situaciji jer ni sa jedne strane ne postoji želja za kompromisom. Ako ne dobijemo bolje društvo i ne unapredimo sistem vlasti u zemlji, završićemo u diktaturi, izjavio je za Newsmax Balkans ekspert za odnose sa javnošću Borislav Miljanović.
specijal
08:00
TRAŽIM REČ (R)
Sekte-delovanja u Srbiji. Gosti: Zoran Luković, religiolog i koordinator Odseka za apologetsku misiju, Janja Todorović, pravoslavni publicista, Slobodan Spasić, psiholog
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
Direktor Vojnobezbednosne agencije general-potpukovnik Đuro Jovanić izjavio da je tokom protesta u sredu, prilikom napada palicama, bakljama i drugim pirotehničkim sredstvima u Novom Sadu, povređeno sedam pripadnika Vojske Srbije, od čega četvoro teže.
Trener Kajak-kanu kluba Pančevo Nenad Miković, koji je bio na meti vozača skutera, rekao je da je ovakva divlja vožnja na reci problem koji traje godinama, dok advokatica Tamara Radojčić smatra da tužilaštvo treba da dokaže krivicu da je osumnjičeni postupao sa umišljajem.
Sa povratkom predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa u Belu kuću kao nova valuta geopolitičke moći pojavili su se retki minerali. Hoće li kritični minerali biti ključna tačka razgovora i odlučujuća za mir u Ukrajini?
Kako se došlo do pregovora na Aljasci? A kako se uopšte došlo do rata u Ukrajini? Ruski zahtev je da Kijev ne sme u NATO i da su zapadni vojnici neprihvatljivi na ukrajinskom tlu pod grbom Severnoatlantske alijanse, ili nekom drugom zastavom. To je ruska crvena linija.
Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO), specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija zadužena za zdravlje u Severnoj, Centralnoj i Južnoj Americi, saopštila je da je u regionu Amerike, posebno u Severnoj Americi, zabeležen porast obolelih od malih boginja, uz povećan broj smrtnih slučajeva.
Pre samo tri godine, Volodimir Zelenski bio je oličenje hrabrosti i otpora za ukrajinski narod. Bivši komičar, koji je političku scenu osvojio šarmom, pretvorio se u ratnog lidera koji je, kako se tada činilo, uspeo da pokrene svet protiv ruske agresije.
"Video sam mu dušu". Poetičan je bio tadašnji američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je opisivao Vladimira Putina na samitu koji su imali u Moskvi 2002. Nijedan američko-ruski sastanak otad do danas nije bio toliko srdačan i nijedan više nije se završio konkretnim rezultatima.
Aljaska nije oduvek bila deo Sjedinjenih Američkih Država. Oko sto godina Aljaskom je upravljala Ruska imperija, koja je tu teritoriju, kako se kasnije ispostavilo, prodala vrlo jeftino.
Sastanak predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina, održaće se u vojnoj bazi koja je štitila SAD od Sovjetskog saveza tokom Hladnog rata, a i sada ih štiti od Rusije.
Komentari (0)