Mladi Evropljani gube veru u demokratiju, skoro svaki deseti rekao da mu je svejedno da li je njegova vlada demokratska
Samo polovina mladih u Francuskoj i Španiji veruje da je demokratija najbolji oblik vladavine, a podrška je još niža među njihovim poljskim vršnjacima, pokazalo je deveto godišnje istraživanje Instituta YouGov za fondaciju Tui, koja finansira projekte posvećene mladima u Evropi.
Izvor: Tanjug
04.07.2025. 22:36
Foto: Envato
Studija je sprovedena u aprilu i maju, a u okviru istraživanja ispitano je više od 6.700 ljudi starosti između 16 i 26 godina u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Francuskoj, Španiji, Italiji, Grčkoj i Poljskoj, prenosi Gardijan.
Većina pripadnika evropske generacije "Z", odnosno onih koji su rođeni između 1996. i 2010. godine, njih 57 odsto, izjasnilo se da preferira demokratiju u odnosu na bilo koji drugi oblik vladavine, ali su stope podrške značajno varirale, dostižući samo 48 odsto u Poljskoj i oko 51 do 52 odsto u Španiji i Francuskoj, dok je najviša stopa bila među mladima u Nemačkoj sa 71 odsto.
Srbija na evropskom putu beleži tri i po godine zastoja, od 2021. nije otvoreno nijedno poglavlje. Prilikom prošlonedeljne posete Beogradu komesarka Marta Kos zatražila je hitno sprovođenje reformi. Nema nas ni na projekcijama za pridruživanje evropskim integracijama do 2029. godine.
Da bi pod određenim okolnostima favorizovalo autoritarnu vladavinu izjavilo je 21 odsto ispitanih. Najviši procenat takvih odgovora bio je u Italiji - 24 odsto, a najniži u Nemačkoj - 15 odsto.
Oko 23 odsto bi favorizovalo autoritarnu vlast
U Francuskoj, Španiji i Poljskoj se 23 odsto ispitanika izjasnilo da bi pod određenim okolnostima favorizovalo autoritarnu vladavinu.
Politikolog sa Slobodnog univerziteta u Berlinu Torsten Fas, koji je radio na studiji, rekao je da među mladim ljudima koji sebe vide politički desno od centra i osećaju se ekonomski ugroženo, podrška demokratiji "pada" na samo jednu od tri osobe.
"Demokratija je pod pritiskom, iznutra i spolja", naveo je Fas.
Skoro svaki deseti rekao da mu je svejedno
Skoro svaki deseti ispitanik je rekao da mu je svejedno da li je njihova vlada demokratska ili ne, dok dodatnih 14 odsto nije znalo odgovor na to pitanje, ili nije odgovorilo.
Istraživanje je pokazalo da je 48 odsto mladih zabrinuto da je demokratski sistem u njihovoj zemlji ugrožen, uključujući 61 odsto takvih odgovora u Nemačkoj.
Povratak američkog predsednika Donalda Trampa u Belu kuću, uspon Kine i invazija Rusije na Ukrajinu pomerili su moć sa Evrope u percepciji ispitanika, pri čemu je samo 42 odsto njih ubrojalo Evropsku uniju među tri najveća globalna igrača.
Od ispitanih u Velikoj Britaniji, 73 odsto njih je želelo povratak u EU, dok je skoro polovina mladih Evropljana - 47 odsto, želela jače veze između EU i Velike Britanije.
Na pitanje o tome koje zemlje su najveće svetske sile, 83 odsto ispitanika je reklo da su to Sjedinjene Američke Države, 75 odsto je reklo da je to Kina, a 57 odsto da je to Rusija.
Skoro svaki peti mladi Evropljanin, odnosno 19 odsto ispitanih, opisao je sebe kao politički orjentisanog desno od centra, u odnosu na 14 odsto u 2021. godini, dok je 33 odsto sebe nazvalo centristima, 32 odsto levičarima, a 16 odsto nije sebi davalo nikakve oznake političke orjentacije.
Oko 39 odsto ispitanika opisalo EU kao ne baš demokratsku
Podrška strožim ograničenjima migracije porasla je u svim zemljama od 2021. godine, sa 26 odsto na 38 odsto.
Većina mladih Evropljana izrazila je nadu u potencijal EU, a dvoje od troje ispitanika je u ogromnoj meri podržalo ostanak svoje zemlje u bloku.
U isto vreme, 39 odsto ispitanika je opisalo EU kao ne baš demokratsku, a samo šest odsto je reklo da njihove nacionalne vlade dobro funkcionišu, sa malo potrebe za značajnim promenama.
Uprkos snažnijoj podršci zaštiti klime među mladim Evropljanima, samo jedan od tri ispitanika je rekao da bi to trebalo da bude prioritet nad ekonomskim rastom.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
02:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Konsultant za geopolitiku Nikola Lunić ističe da su strateški ciljevi Rusije jasni, ali da Ukrajina i dalje pronalazi načine da odgovori, posebno zahvaljujući inovacijama u dronovima i raketnom naoružanju. Lunić je analizirao aktuelnu situaciju u Ukrajini i odgovarao na ključna pitanja o mogućim razvoju sukoba i geopolitičkim posledicama. "Kada analiziramo aktuelnu situaciju na ratištu u Ukrajini, vidimo da Rusija beleži kontinuirano, taktičko napredovanje. Međutim, cena tog napredovanja je ogromna", objašnjava Lunić i dodaje da Rusija, uprkos ljudskim i materijalnim gubicima, ne odustaje od cilja.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Prevoznici iz Srbije i BiH najavili su blokadu šengenskih granica za 26. januar, zbog, kako navode, nepravedne primene novog sistema ulaska u EU. Srđan Tošić iz Udruženja "381" upozorava da je štrajk krajnja opcija koja, kao i upozorenje, može da ima ozbiljne posledice po privredu.
Jedna osoba je poginula, a osam je povređeno pri sudaru automobila i autobusa na Smederevskom putu, kod hladnjače PKB "Boleč" u beogradskoj opštini Grocka, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Advokati Jelena Pavlović i Jugoslav Tintor složili su se da zakonski predlozi koji se tiču organizacije sudova i tužilaštava, koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić, i o kojima će se raspravljati na vanrednoj sednici u Skupštini Srbije, neće ništa unaprediti.
Liderka opozicije u Venecueli Marija Korina Mačado izjavila je da je predsedniku SAD Donaldu Trampu uručila Nobelovu nagradu za mir koju je dobila 2025. godine za borbu za demokratiju u Venecueli.
Mogući vojni udari na Iran dodali bi nestabilnost već zapaljivoj situaciji u toj zemlji, upozorile su Ujedinjene nacije (UN) na hitnom sastanku Saveta bezbednosti.
Vlada češkog premijera Andreja Babiša, dobila je poverenje Poslaničkog doma parlamenta, a za ovu odluku je glasalo 108 od 198 prisutnih poslanika, prenose češki mediji.
Osamnaest ljudi je hospitalizovano nakon eksplozije granate u centru Ministarstva unutrašnjih poslova u Siktivkaru u ruskoj Republici Komi, od kojih je četvoro kritično, saopštio je pomoćnik ruskog ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov.
U direktnom sudaru školskog autobusa i automobila u predgrađu Čikaga poginula je najmanje jedna osoba, a 11 drugih, uključujući nekoliko učenika, prevezeno je sa povredama u bolnice, saopštile su američke vlasti.
Prvi vojnici iz evropskih zemalja stigli su na Grenland nakon izjava američkog predsednika Donalda Trampa da želi da to ostrvo pridruži SAD. Novinarka Asošiejted Pres za Newsmax Balkans kaže da Grenlanđani ostaju mirni, kao i da žele da sami odlučuju o svojoj budućnosti.
Sjedinjene Američke Države zaplenile su još jedan tanker povezan sa Venecuelom, izjavila su dva američka zvaničnika, uoči sastanka između američkog predsednika Donalda Trampa i venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado.
Komentari (0)