Kandidat za generalnog direktora UN: Ako pobedim biću glas Srbije u Unesko, svetinje SPC na Kosovu su svetsko blago
Kandidat za generalnog direktora Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) Halid El-Anani izjavio je da će biti glas Srbije u Unesku, ako bude izabran na tu poziciju i dodao da je svestan duboke zabrinutosti srpskog naroda kada je reč o srpskom srednjovekovnom blagu na KiM.
Izvor: Tanjug
06.07.2025. 10:02
Foto: Tanjug/Aleksndra Otašević
"Pitate me da li bih, ako postanem generalni direktor bio i glas Srbije u Unesku. Moj odgovor je da – bez oklevanja, jer želim da budem glas svake države članice obezbeđivanjem da Unesko ostane prostor gde je svaki glas važan, bez obzira na veličinu ili ekonomsku moć zemlje članice. A Srbija je važna sa svojom kulturom, istorijom i ulogom na Balkanu – ali i sa dugogodišnjim angažmanom u Uneskou", rekao je El-Anani u intervjuu za Tanjug.
El-Anani, čiju kandidaturu Egipat sa ponosom ističe, a zvanično je podržava Afrička unija, Liga afričkih zemalja, kao i Srbija, Francuska, Nemačka, Austrija, Španija, Brazil, Turska i Slovačka je tako odgovorio na pitanje da li možemo, imajući u vidu slogan njegove kampanje "Unesko za narod", očekivati da će biti i glas Srbije posebno kada govorimo o KiM i činjenici da su četiri srpske svetinje na KiM na Uneskovoj listi svetske baštine u opasnosti skoro dve decenije.
"Potpuno sam svestan duboke zabrinutosti zbog situacije oko četiri srpske svetinje na Kosovu - Pećke patrijaršije, manastira Visoki Dečani i Gračanice i Crkve bogorodice Ljeviške. Ova mesta su na Listi svetske baštine u opasnosti od 2004. godine. Ona su više od mesta bogosluženja. Za narod Srbije obeležja su identiteta, stubovi kolektivnog sećanja a za Unesko blago čovečanstva", istakao je El-Anani.
O članstvu Prištine u Unesku
Na pitanje o nastojanjima Prištine da postane član Uneska naglašava da se kao kandidat zalaže za neutralni pristup ukorenjen u mandatu Organizacije, i potpunom poštovanju svih pravila.
"O pitanjima poput toga, odgovornost mi nalaže da ne izražavam političke stavove, već da podsetim na zakonski i multilateralni okvir u okviru koga Unesko funkcioniše", rekao je El-Anani i podsetio da članice mogu biti samo države članice UN.
Ali, dodao je, Ustav Uneska član 2 predviđa posebnu proceduru za države koje nisu članice UN i da se o tome odlučuje glasanjem.
Neophodno je dobiti dvotrećinsku većinu na Generalnoj konferenciji za prijem u organizaciju, podsetio je on.
"Generalni direktor ne predlaže i ne odbija kandidature, na njemu ili njoj je da obezbedi tranparentan i nepristrasan proces. Unesko nije politička arena i nije pozvan da odlučuje na vagi moći, i zato se držim ličnog snažnog uverenja da Unesko mora da ostane odan svom mandatu, da bude striktan u procedurama i potpuno posvećen saradnji", pojasnio je.
Na pitanje u kojoj meri je upoznat sa srpskim nasleđem na Uneskovoj listi i šta mu je najimpresivnije, kaže da ga je upoznao kroz istoriju, istraživanje i razmenu znanja sa srpskim zvaničnicima i stručnjacima.
"To nasleđe nam mnogo govori o Srbiji - njenoj istorijskoj dubini, kulturnoj raznolikosti i spoju vizantijskih, osmanskih i evropskih uticaja, istovremeno afirmišući svoj identitet bilo da je u pitanju manastir Studenica, freske u Sopoćanima, rimska palata u Gamzigradu ili stećci raštrkani po regionu, svako od tih mesta nosi deo srpske duše, oblikovane duhovnošću, sećanjem i otpornošću. To nisu samo arhitektonska dostignuća. To su živa nasleđa", ukazao je El-Anani nekadašnji ministar turizma i antikviteta Egipta, univeriztetski profesor i turistički vodič, što ga je upravo, kako kaže, oblikovalo i vodilo ka mestu generalnog direktora Uneska.
"Unesko nije politička arena"
U intervjuu navodi i da mora da bude jasan - Unesko nije politička arena, jer UN imaju druga tela poput Saveta bezbednosti za rešavanje geopolitičkih sporova.
"Unesko je tehnička organizacija koja deluje pod jasnim mandatima, transparentnim procedurama sa univerzalnom misijom da promoviše mir kroz obrazovanje, kulturu, nauku i informisanje", naveo je El-Anani čiji su protivkandidati Gabriela Ramos iz Meksika i Éduard Matoko iz Konga.
Dolazak na EXPO 2027 zvanično je potvrdilo 117 zemalja, što znači da Srbija, po broju zemalja učesnica, prestiže Astanu, domaćina prethodne Specijalizovane izložbe 2017. godine, saopštili su organizatori.
Dodao je da upravo zato mehanizmi evaluacije i zaštite bilo da se radi o svetskoj baštini, nematerijalnoj baštini ili globalnim geoparkovima moraju ostati strogo zasnovani na tehničkim i naučnim kriterijumima.
"Nepristrasnost je jedan od osnovnih stubova legitimiteta Uneskoa", rekao je El Anani koji će, kako je dodao ako mu bude poverena uloga generalnog direktora, raditi na tome da se misija obavlja sa strogošću, neutralnošću i poštovanjem.
O Expo 2027
Na pitanje da li Expo 2027 može da bude zanimljiv za Unesko imajući u vidu temu "Igra za čovečanstvo – sport i muzika za sve" i činjenicu da će Expo u Beogradu biti prilika za zemlje učesnice da predstave svoje nematerijalno kulturno nasleđe, odgovara pozitivno.
"Expo 2027 nosi viziju duboko usklađenu u vrednosti Uneska", kazao je on i dodao da tema "Igra za čovečanstvo: sport i muzika za sve" ističe dva univerzalna jezika koja prevazilaze političke, kulturne i jezičke granice.
Ilustracija: Tanjug/Ekspo 2027
"I sport i muzika su moćni alati za mir, inkluziju i međusobno priznanje. Oni okupljaju ljude ne kroz ideologiju, već kroz zajedničko iskustvo i emocije", rekao je El Anani i naglasio da mu je bilo veoma drago kada je čuo da je skoro 120 zemalja već potvrdilo učešće.
"To je, za mene, pravi duh Uneska: okupljanje nacija oko zajedničkih vrednosti, u prostoru dijaloga i kreativnog izražavanja. Takva široka međunarodna mobilizacija, oko teme koja tako ujedinjuje, zaslužuje da bude priznata i podstaknuta. Činjenica je da će Expo predstaviti blago regiona Jugoistočne Evrope u infrastrukturi, nauci ili tehnologiji", kazao je on i dodao da kao kandidat, ne govori u ime Organizacije.
Zvaničnici Evropske unije i zemalja članica više puta su u ove četiri godine slali poruke Beogradu da očekuju da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom, misleći pri tom na rat u Ukrajini. I to ne bi bilo ništa novo da se baš juče nije oglasio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. Kaže da evropski zvaničnici poručuju da Srbija, ako stvarno hoće u Evropsku uniju, mora da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom. Koji put izabrati? Najlakše je reći - srpski, ali kuda vodi takav put i kakve su prepreke na njemu, za Stav dana govore politikolog Branimir Đokić i Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko dugo se čeka na novu šansu za život? Kako izgleda svakodnevica bubrežnih bolesnika i kako dijaliza menja kvalitet njihovog života? Da li kao društvo činimo dovoljno da spasimo jedni druge? Za emisiju „Tražim reč“ govore, članica udruženja transplantiranih „Za novi život“ Olivera Jovanović, nefrolog Kliničko-bolničkog centra „Zvezdara“ Petar Đurić i Nataša Dragaš žena koja više od 10 godina čeka svoju šansu za novi život.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo? Da li je televizijska kritika izgubila moć? i kako se snaći u svetu beskrajnog izbora? Odgovore tražimo od televizijske kritičarke Branislave Džunov.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da će iranske snage uništiti čitavu gasnu i naftnu industriju zemalja Persijskog zaliva u slučaju da energetski sektor Irana ponovo bude meta napada.
Katar je proglasio više članova diplomatskog osoblja Ambasade Irana personama non grata i naložio im da napuste zemlju u roku od 24 sata, navodeći kao razlog ponovljene napade i kršenje suvereniteta države.
Ambasador Sirije pri Ujedinjenim nacijama Ibrahim Olabi rekao je da ta zemlja, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, pokreće plan za uništavanje hemijskog oružja za koje se tvrdi da je korišćeno protiv sirijskog naroda tokom vladavine zbačenog predsednika Bašara al Asada.
Katarski PVO sistemi uspešno su presreli četiri od pet balističkih raketa ispaljenih na tu zemlju iz Irana, pri čemu je peta balistička raketa uspela da pogodi industrijski grad Ras Lafan i prouzorkuje veliku štetu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da pomogne Sjedinjenim Državama u suočavanju sa Iranom, nudeći iskustvo u borbi protiv dronova, ali je američki predsednik Donald Tramp odbacio tu ponudu.
Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, saopštio je da je vest o smrti iranskog šefa bezbednosti Alija Laridžanija primio sa "velikim žaljenjem" i da će za njegovu smrt platiti "zločinačke ubice".
Komentari (0)