Kandidat za generalnog direktora UN: Ako pobedim biću glas Srbije u Unesko, svetinje SPC na Kosovu su svetsko blago
Kandidat za generalnog direktora Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) Halid El-Anani izjavio je da će biti glas Srbije u Unesku, ako bude izabran na tu poziciju i dodao da je svestan duboke zabrinutosti srpskog naroda kada je reč o srpskom srednjovekovnom blagu na KiM.
Izvor: Tanjug
06.07.2025. 10:02
Foto: Tanjug/Aleksndra Otašević
"Pitate me da li bih, ako postanem generalni direktor bio i glas Srbije u Unesku. Moj odgovor je da – bez oklevanja, jer želim da budem glas svake države članice obezbeđivanjem da Unesko ostane prostor gde je svaki glas važan, bez obzira na veličinu ili ekonomsku moć zemlje članice. A Srbija je važna sa svojom kulturom, istorijom i ulogom na Balkanu – ali i sa dugogodišnjim angažmanom u Uneskou", rekao je El-Anani u intervjuu za Tanjug.
El-Anani, čiju kandidaturu Egipat sa ponosom ističe, a zvanično je podržava Afrička unija, Liga afričkih zemalja, kao i Srbija, Francuska, Nemačka, Austrija, Španija, Brazil, Turska i Slovačka je tako odgovorio na pitanje da li možemo, imajući u vidu slogan njegove kampanje "Unesko za narod", očekivati da će biti i glas Srbije posebno kada govorimo o KiM i činjenici da su četiri srpske svetinje na KiM na Uneskovoj listi svetske baštine u opasnosti skoro dve decenije.
"Potpuno sam svestan duboke zabrinutosti zbog situacije oko četiri srpske svetinje na Kosovu - Pećke patrijaršije, manastira Visoki Dečani i Gračanice i Crkve bogorodice Ljeviške. Ova mesta su na Listi svetske baštine u opasnosti od 2004. godine. Ona su više od mesta bogosluženja. Za narod Srbije obeležja su identiteta, stubovi kolektivnog sećanja a za Unesko blago čovečanstva", istakao je El-Anani.
O članstvu Prištine u Unesku
Na pitanje o nastojanjima Prištine da postane član Uneska naglašava da se kao kandidat zalaže za neutralni pristup ukorenjen u mandatu Organizacije, i potpunom poštovanju svih pravila.
"O pitanjima poput toga, odgovornost mi nalaže da ne izražavam političke stavove, već da podsetim na zakonski i multilateralni okvir u okviru koga Unesko funkcioniše", rekao je El-Anani i podsetio da članice mogu biti samo države članice UN.
Ali, dodao je, Ustav Uneska član 2 predviđa posebnu proceduru za države koje nisu članice UN i da se o tome odlučuje glasanjem.
Neophodno je dobiti dvotrećinsku većinu na Generalnoj konferenciji za prijem u organizaciju, podsetio je on.
"Generalni direktor ne predlaže i ne odbija kandidature, na njemu ili njoj je da obezbedi tranparentan i nepristrasan proces. Unesko nije politička arena i nije pozvan da odlučuje na vagi moći, i zato se držim ličnog snažnog uverenja da Unesko mora da ostane odan svom mandatu, da bude striktan u procedurama i potpuno posvećen saradnji", pojasnio je.
Na pitanje u kojoj meri je upoznat sa srpskim nasleđem na Uneskovoj listi i šta mu je najimpresivnije, kaže da ga je upoznao kroz istoriju, istraživanje i razmenu znanja sa srpskim zvaničnicima i stručnjacima.
"To nasleđe nam mnogo govori o Srbiji - njenoj istorijskoj dubini, kulturnoj raznolikosti i spoju vizantijskih, osmanskih i evropskih uticaja, istovremeno afirmišući svoj identitet bilo da je u pitanju manastir Studenica, freske u Sopoćanima, rimska palata u Gamzigradu ili stećci raštrkani po regionu, svako od tih mesta nosi deo srpske duše, oblikovane duhovnošću, sećanjem i otpornošću. To nisu samo arhitektonska dostignuća. To su živa nasleđa", ukazao je El-Anani nekadašnji ministar turizma i antikviteta Egipta, univeriztetski profesor i turistički vodič, što ga je upravo, kako kaže, oblikovalo i vodilo ka mestu generalnog direktora Uneska.
"Unesko nije politička arena"
U intervjuu navodi i da mora da bude jasan - Unesko nije politička arena, jer UN imaju druga tela poput Saveta bezbednosti za rešavanje geopolitičkih sporova.
"Unesko je tehnička organizacija koja deluje pod jasnim mandatima, transparentnim procedurama sa univerzalnom misijom da promoviše mir kroz obrazovanje, kulturu, nauku i informisanje", naveo je El-Anani čiji su protivkandidati Gabriela Ramos iz Meksika i Éduard Matoko iz Konga.
Dolazak na EXPO 2027 zvanično je potvrdilo 117 zemalja, što znači da Srbija, po broju zemalja učesnica, prestiže Astanu, domaćina prethodne Specijalizovane izložbe 2017. godine, saopštili su organizatori.
Dodao je da upravo zato mehanizmi evaluacije i zaštite bilo da se radi o svetskoj baštini, nematerijalnoj baštini ili globalnim geoparkovima moraju ostati strogo zasnovani na tehničkim i naučnim kriterijumima.
"Nepristrasnost je jedan od osnovnih stubova legitimiteta Uneskoa", rekao je El Anani koji će, kako je dodao ako mu bude poverena uloga generalnog direktora, raditi na tome da se misija obavlja sa strogošću, neutralnošću i poštovanjem.
O Expo 2027
Na pitanje da li Expo 2027 može da bude zanimljiv za Unesko imajući u vidu temu "Igra za čovečanstvo – sport i muzika za sve" i činjenicu da će Expo u Beogradu biti prilika za zemlje učesnice da predstave svoje nematerijalno kulturno nasleđe, odgovara pozitivno.
"Expo 2027 nosi viziju duboko usklađenu u vrednosti Uneska", kazao je on i dodao da tema "Igra za čovečanstvo: sport i muzika za sve" ističe dva univerzalna jezika koja prevazilaze političke, kulturne i jezičke granice.
Ilustracija: Tanjug/Ekspo 2027
"I sport i muzika su moćni alati za mir, inkluziju i međusobno priznanje. Oni okupljaju ljude ne kroz ideologiju, već kroz zajedničko iskustvo i emocije", rekao je El Anani i naglasio da mu je bilo veoma drago kada je čuo da je skoro 120 zemalja već potvrdilo učešće.
"To je, za mene, pravi duh Uneska: okupljanje nacija oko zajedničkih vrednosti, u prostoru dijaloga i kreativnog izražavanja. Takva široka međunarodna mobilizacija, oko teme koja tako ujedinjuje, zaslužuje da bude priznata i podstaknuta. Činjenica je da će Expo predstaviti blago regiona Jugoistočne Evrope u infrastrukturi, nauci ili tehnologiji", kazao je on i dodao da kao kandidat, ne govori u ime Organizacije.
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Berlinski zid - najpoznatiji simbol hladnoratovske ere i podele Evrope na Istok i Zapad, pao je na današnji dan pre 36 godina, označivši početak nove geopolitičke arhitekture Starog kontinenta.
Gradonačelnik Baden-Badena u saveznoj državi Baden-Virtemberg na jugozapadu Nemačke Ditmar Špet izazvao je saobraćajnu nesreću vozeći pod uticajem alkohola i lekova, preneosi Špigel.
Zet američkog predsednika Donalda Trampa i glavni savetnik Bele Kuće Džared Kušner sastao se sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom kako bi razgovarali o sledećim fazama primirja u Gazi.
Lekari iz Škotske i Sjedinjenih Američkih Država izveli su, kako se veruje, prvu robotsku operaciju moždanog udara na svetu, saopštili su stručnjaci s Univerziteta u Dandiju.
Samit Ujedinjenih nacija o klimi COP30 otvoren je pozivom izvršnog sekretara UN za klimatske promene Sajmona Stila svim državama da sarađuju jedna sa drugom, umesto da se sukobljavaju.
Sjedinjene Američke Države su privremeno obustavile primenu sankcija po Zakonu Cezar prema Siriji na 180 dana, saopšteno je iz američkog Ministarstvo finansija, nakon sastanka američkog predsednika Donalda Trampa i sirijskog lidera Ahmeda al Šare u Beloj kući.
Osvanuo je i 40. dan najdužeg "shutdown" u istoriji američke države. U Senatu je došlo do iznenadnog političkog preokreta koji bi, čini se mogao da otvori put za ponovno pokretanje rada federalne vlade.
Grčki policajac spasio je ženu u poodmaklom stadijumu trudnoće, zarobljenu u automobilu, nakon čega ju je odveo u bolnicu, gde se porodila, piše portal Katimerini.
Američki predsednik Donald Tramp poslao je pismo britanskom javnom servisu BBC kojim im preti tužbom od milijardu dolara usred sve dublje krize koja pogađa ovu medijsku kuću zbog izveštavanja o njegovoj administraciji.
Komentari (0)