Šolc: Nemačka će se, zajedno sa Srbijom, pridružiti globalnoj alijansi za baterije
Nemački kancelar Olaf Šolc najavio je na otvaranju Hamburške konferencije o održivosti, na kojoj učestvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, da će se Nemačka pridružiti globalnoj alijansi za batarije, zajedno sa Srbijom i Zambijom.
Obraćajući se učesnicima dvodnevne međunarodne konferencije o održivosti u Hamburgu, Šolc je istakao da je globalna baterijska alijansa najvažnije globalno partnerstvo jer se zalaže za održive lance snabdevanja baterijama i smanjenje ekološkog otiska baterija.
"Na konferenciji o održivosti u Hamburgu, nemačko Ministarstvo za razvoj će se pridružiti ovoj alijansi, zajedno sa Zambijom i Srbijom, koje su takođe pripremile svoje pristupanje. Ovaj primer pokazuje da, uz sve alijanse koje formiramo, uvek treba uzeti u obzir da više ljudi može imati koristi od napretka i prosperiteta širom sveta i upravo zbog toga je pokrenuta ova konferencija", rekao je Šolc.
Šolc je poručio da su potrebne nove alijanse kako bi se dodatno podstakla upotreba obnovljivih izvora energije, kao i da će baterije na bazi litijuma i kobalta, uz poštovanje ekoloških standarda, biti presudne za mobilnost u budućnosti i funkcionalnu energetsku tranziciju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Hamburgu sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom. Vučić i Šolc su prethodno učestvovali na otvaranju prve Hamburške konferencije o održivosti, a uskoro će, kako je Vučić najavio, zajedno ići da vide nemačke rudnike litijuma.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će se u narednih mesec dana sastati sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i da se sa njim neće, kako to tvrdi opozicija, konsultovati o realizaciji projekta "Jadar" već o drugim važnim temama za našu zemlju.
Prema njegovim rečim, rešenja za globalne izazove moraju se pronalaziti u zajedničkim rešenjima i kroz konkretne akcije, međutim deo glavnih izazova aqktuelnog vremena su globalna nejednakost i klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem.
"Više od 50 procenata globalne populacije živi u zemljama u kojima raste nejednakost. Pet najbogatijih ljudi na svetu više nego udvostručilo je svoje bogatstvo od 2020. godine, sa 405 milijardi dolara na 869 milijardi dolara. U isto vreme, cela siromašnija polovina globalne populacije poseduje samo dva procenta globalne imovine, tj. jedan od deset ljudi živi u ekstremnom siromaštvu", rekao je Šolc.
Upozorenje na klimatske promene
On je upozorio da širom sveta doživljavamo uticaj klimatskih promena koje se tiču svih nas i mogu se rešiti samo ako globalna zajednica zajednički radi.
"Industrijalizovane društva snose posebnu odgovornost. Svaka osoba mora da ima priliku da ne živi u siromaštvu i da vodi bolji život. Prosperitet za sve je globalni cilj", poručio je nemački kancelar i upozorio da ovaj cilj neće biti ostvariv uz primenu tehnologija i metoda proizvodnje iz 19. i 20. veka.
Prema njegovim rečima, nema načina da se odvoji neophodni ekonomski rast sveta od smanjenja emisije ugljen-dioksida, a u mnogim zemljama to se već dešava.
"Imamo rešenja i tehnologije koje su lako dostupne, ali potrebne su nove alijanse kako bi se dodatno podstakla upotreba obnovljivih izvora energije", rekao je Šolc.
Koliko znamo o progamu Američke privredne komore - AmChamps i koliko je on važan za formiranje mladih lidera i privredu u Srbiji? Po čemu je AmChamps drugačiji od drugih edukativnih programa u Srbiji? Šta studentima donosi rad sa mentorima? Za emisiju “Tražim reč” govore: član pobedničkog para ovogodišnje generacije AmChamps programa, studentkinja Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu Jana Živković, članica pobedničkog para AmChamps programa 2023. Đurđina Zdravković, menadžer za komunikacije Američke privredne komore u Srbiji Nikola Popov i menadžerka za članstvo i finansije Američke privredne komore u Srbiji i rukovodilac AmChamps programa Tina Kostić.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Litvanski aerodromi u Viljnusu i Kaunasu zatvoreni su zbog meteoroloških balona koji su stigli iz Belorusije, saopštilo je litvansko ministarstvo saobraćaja.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo je sankcije predsedniku Kolumbije Gustavu Petru, njegovoj supruzi i sinu, kao i ministru unutrašnjih poslova te zemlje Armandu Benedetiju.
Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset naredio je raspoređivanje nosača aviona "Džerald Ford" i pratećih ratnih brodova u oblast Juže komande SAD (USSOUTHCOM), saopštio je Pentagon.
Generalni sekretar NATO Mark Rute osudio je, kako je rekao, "sumanutu agresiju" ruskog predsednika Vladimira Putina na Ukrajinu, navodeći da podrška Alijanse Ukrajini daje jasne rezultate na bojnom polju i dodao da američke carine vrše dodatni pritisak na Rusiju.
Najmanje četiri osobe su poginule, a 12 je povređeno kada je muškarac aktivirao eksplozivnu napravu na peronu stanice u Ovrucu, u Žitomirskoj oblasti, u Ukrajini, tokom granične provere putnika.
Grupa žrtava seksualnog zlostavljanja u Italiji "Rete l'Abuso" objavila je izveštaj u kojem tvrdi da su skoro 4.500 ljudi bili žrtve zlostavljanja katoličkih sveštenika od 2020. godine.
Istraživač organizacije Novi treći put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira borbu Evropske unije i Rusije u sferi đubriva.
Alon Ohel, oslobođeni talac koji ima srpsko i izraelsko državljanstvo, pušten je iz Medicinskog centra Rabin nakon što su završeni potrebni medicinski testovi i sada će nastaviti oporavak na odeljenju za rehabilitaciju, saopštila je bolnica.
Komentari (0)