Čovečanstvo od danas živi na ekološki kredit: Dan ekološkog duga pomeren na 24. jul
Dan ekološkog duga, koji meri trenutak kada čovečanstvo potroši sve resurse koje Zemlja može da obnovi tokom jedne godine, pada - 24. jula, objavila je Svetska fondacija za prirodu (WWF), pozivajući se na podatke Mreže globalnog otiska (Global Footprint Network).
Izvor: Tanjug
24.07.2025. 17:21
Foto: AP
Pomeranje datuma za čitavih osam dana u odnosu na 2024. godinu, kada je dan duga bio 1. avgusta, delimično je rezultat metodoloških ažuriranja, poput revidirane procene sposobnosti okeana da apsorbuju ugljen-dioksid, ali i dugoročnog negativnog trenda.
Svet troši resurse po stopi koja odgovara korišćenju kapaciteta 1,8 planeta, a zemlje kao Francuska se posebno negativno ističu prekomernom potrošnjom, prenosi Figaro.
Ako bi svi živeli kao Francuzi, dan ekološkog duga pao bi već 19. aprila. Nasuprot tome, za zemlje poput Urugvaja, datum bi bio pomeren na 17. decembar.
Najviša temperatura u Evropi u podne izmerena je u turskom gradu Ajdinu - 43,7 stepeni, prema podacima stranice Ogimet koja skuplja podatke sa interneta o vremenu iz celog sveta.
Ovog leta ubedljivo najmanje padavina u Srbiji bilo je u jugoistočnim krajevima u kojima će do sredine 21. veka klima postati polu-sušna, navodi Nikola M. Milentijević sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini za portal Klima 101.
Ekološka neodrživost posebno je izražena u sektoru poljoprivrede i upravljanju vodama. U Francuskoj se čak 60 odsto ukupno zahvaćene slatke vode koristi za navodnjavanje svega sedam odsto površina pod zasadima - pre svega za proizvodnju stočne hrane.
Svetska fondacija za prirodu poziva na temeljnu reformu Zajedničke poljoprivredne politike EU i ukazuje na štetne efekte zakonskih rešenja poput "Diplomovog zakona" (Loi Duplomb) u Francuskoj koji omogućava korišćenje pesticida u poljoprivredi i time opterećuje prirodne resurse.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je iz svog Fonda za hitne slučajeve (CFE) izdvojila dva miliona dolara kako bi podržala zdravstveni odgovor u Libanu, Iraku i Siriji zbog krize na Bliskom istoku.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Papa Lav XIV uputio je apel za hitan prekid vatre u ratu protiv Irana, upozorivši da je "strahovito nasilje" odnelo hiljade života nedužnih civila i izazvalo ogromnu patnju širom Bliskog istoka, kao i da situacija u Libanu izaziva "veliku zabrinutost".
Jedan 15-godišnjak ukrao je autobus javnog prevoza u Visbadenu, glavnom gradu nemačke pokrajine Hesen. Tinejdžer se autobusom odvezao do 130 kilometara udaljenog grada Karlsruhea, poručivši da je sve ovo uradio zbog svoje devojke.
Velika Britanija razmatra "sve opcije", uključujući saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i saveznicima, kako bi obezbedila ključne rute za transport nafte kroz Ormuski moreuz, izjavio je britanski ministar energetike Ed Miliband.
Veliki broj pristalica mađarskog premijera Viktora Orbana okupio se na "Maršu za mir", koji se održava u Budimpešti. Planirano je da učesnici prošetaju od budimske strane Margitinog mosta do Košutovog trga.
Rusija proširuje svoje špijunske i prislušne kapacitete u Beču, gde su na zgradama ruske ambasade i diplomatske rezidencije primećene velike satelitske antene, dok austrijske vlasti najavljuju mere protiv ruske signalne obaveštajne aktivnosti, javlja javni servis Austrije ORF.
Komentari (0)