Čovečanstvo od danas živi na ekološki kredit: Dan ekološkog duga pomeren na 24. jul
Dan ekološkog duga, koji meri trenutak kada čovečanstvo potroši sve resurse koje Zemlja može da obnovi tokom jedne godine, pada - 24. jula, objavila je Svetska fondacija za prirodu (WWF), pozivajući se na podatke Mreže globalnog otiska (Global Footprint Network).
Pomeranje datuma za čitavih osam dana u odnosu na 2024. godinu, kada je dan duga bio 1. avgusta, delimično je rezultat metodoloških ažuriranja, poput revidirane procene sposobnosti okeana da apsorbuju ugljen-dioksid, ali i dugoročnog negativnog trenda.
Svet troši resurse po stopi koja odgovara korišćenju kapaciteta 1,8 planeta, a zemlje kao Francuska se posebno negativno ističu prekomernom potrošnjom, prenosi Figaro.
Ako bi svi živeli kao Francuzi, dan ekološkog duga pao bi već 19. aprila. Nasuprot tome, za zemlje poput Urugvaja, datum bi bio pomeren na 17. decembar.
Najviša temperatura u Evropi u podne izmerena je u turskom gradu Ajdinu - 43,7 stepeni, prema podacima stranice Ogimet koja skuplja podatke sa interneta o vremenu iz celog sveta.
Ovog leta ubedljivo najmanje padavina u Srbiji bilo je u jugoistočnim krajevima u kojima će do sredine 21. veka klima postati polu-sušna, navodi Nikola M. Milentijević sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini za portal Klima 101.
Ekološka neodrživost posebno je izražena u sektoru poljoprivrede i upravljanju vodama. U Francuskoj se čak 60 odsto ukupno zahvaćene slatke vode koristi za navodnjavanje svega sedam odsto površina pod zasadima - pre svega za proizvodnju stočne hrane.
Svetska fondacija za prirodu poziva na temeljnu reformu Zajedničke poljoprivredne politike EU i ukazuje na štetne efekte zakonskih rešenja poput "Diplomovog zakona" (Loi Duplomb) u Francuskoj koji omogućava korišćenje pesticida u poljoprivredi i time opterećuje prirodne resurse.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je gost američke televizije Newsmax, gde je govorio o najvažnijim pitanjima za Srbiju i međunarodnoj saradnji, prvenstveno sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Učenica naše škole koja je pretrpela vršnjačko nasilje oseća se dobro i vratila se na nastavu, istakao je u kratkoj izjavi za portal Newsmax Balkans direktor zaječarske Osnovne škole "Ljubica Radosavljević Nada" Veroslav Paunović.
Vlada Srbije usvojila je u petak, 26. septembra, Predlog zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, kojim se sistemski rešava, kako je navedeno, višedecenijski problem neuknjiženih i bespravno izgrađenih objekata, uz prioritet upisa na faktičke vlasnike.
Oko 10 propalestinskih demonstranata povređeno je danas u sukobu sa policijom, kada su pokušali da probiju kordon policije kako bi stigli iz italijanskog grada Torina do aerodroma u mestu Kazele.
Zatvorska kazna izrečena bivšem francuskom predsedniku Nikoli Sarkoziju produbila je podele u zemlji oko toga kako sudije postupaju u slučajevima političkog kriminala.
Dva tinejdžera starosti 17 godina povređena su danas, od kojih jedan teže, kada ih je ženska osoba napala nožem u centralnoj biblioteci u Dizeldorfu, saopštila je policija.
Poljski skijaš, avanturista, Andžej Bargiel ušao je u istoriju kao prva osoba koja se popela i spustila skijama sa Mont Everesta bez dodatnog kiseonika.
Bivša potpredsednica SAD Kamala Haris otkrila je u svojim memoarima "107 dana" da je imala iskren razgovor sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u februaru 2022. godine i da ga je upravo ona ubedila u neizbežnost sukoba sa Rusijom.
Pregovori o okončanju borbi u Gazi bili su intenzivni i produktivni i nastaviće se "koliko god bude potrebno'', izjavio je američki predsednik Donald Tramp nakon sastanka sa arapskim liderima u petak u Njujorku.
Istraživač organizacije Novi treći put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira kako se države bore za južnoameričke minerale.
Komentari (0)