Jordan uskratio vazdušni prostor Izraelu, stručnjak: Signal nezadovoljstva i moguće posledice u budućnosti
Jordan je uskratio svoj vazdušni prostor Izraelu za napade Bejruta i drugih ciljeva u Libanu. Ova prekretnica otežava Izraelu stratešku prednost koju je imala njihova vojska i primorava da se pravi drugačija strategija za sve vazdušne napade.
Džejms Bouden, direktor "Near East Obsevrers", stručnjak za Bliski istok i Arapske države detaljno je za Newsmax Balkans izneo probleme sa kojima se suočava Izrael.
"Ova važna promena znači da će Izraelu biti potrebno više vremena da doleti do cilja i sa manje mogućnosti da izvede iznenadni napad. Jordanske i iračke snage će moći da prate let duže vreme, a Iran će imati više obaveštenja o letu. Izrael bi se takođe suočio sa potrebom da letovi SAD, Velike Britanije ili domaći avioni za dopunjavanje goriva patroliraju na rizičnom nebu kako bi podržali putanju leta do i od ciljeva. Ovo može da utiče na izbor ciljeva, orijentišući ih prema Zalivu i dalje od Teherana ili grada Kom u Iranu", rekao je on.
Kako je dalje dodao, politička percepcija je takođe ključna.
"Jordan signalizira Izraelu svoje nezadovoljstvo i to bi moglo da poveća napetost između dve zemlje. Jordan se udaljava od bliskog partnerstva sa Izraelom i ovo je još jedan korak u procesu koji bi mogao da ima još više posledica u budućnosti, uključujući i nesprečavanje usamljenih naoružanih ljudi ili grupa da koriste Jordan kao platformu za napade", objašnjava Bouden.
Sitacija na Bliskom Istoku će se komplikovati i neće biti brzog razrešavanja, a odnose moći na tom prostoru treba posmatrati kroz niz savezništva koje postoje tamo, smatraju politički analitičari.
Lideri zemalja G7 izrazili su zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku i osudili direktan vojni napad Irana na Izrael, ističući da je reč o ozbiljnoj pretnji regionalnoj stabilnosti.
Šef CIA Vilijam Berns izjavio je da, iako američka obaveštajna zajednica veruje da ni Izrael ni Iran ne žele "potpuni sukob", postoji veliki rizik od pogrešne procene.
Naš sagovornik dodaje da Iran može da iskoristi ovu prednost i ranije aktivira protivvazdušne sisteme, te da posade mogu da budu spremne da pucaju na izraelske avione.
"Mlaznjaci iranskih vazduhoplovnih snaga mogli bi da pokušaju da presretnu izraelske avione iznad cilja, a sa izraelskim avionima, kao i američkim sredstvima u takvoj poziciji, Iran bi mogao da izabere da ispaljuje projektile na Izrael i izazove poremećaje u prioritetima. Iran bi mogao da pokuša da natera Izraelce da odustanu od napada kako bi zaštitili svoju domovinu presretanjama projektila", naveo je Bouden za naš portal.
Izraelska vojska slaba u pogledu ljudstva
Kapaciteti Izraela zavise od mnogih faktora, ali Bouden tvrdi da je izraelska vojska u celini značajno nategnuta.
Foto: Tanjug/AP/Baz Ratner
"Izraelska vojska je slaba u pogledu ljudstva i oni angažuju nove delove stanovništva kako bi se pozabavili sagorevanjem i umorom vojnika. Rotacija trupa može trajati samo dok vojnici postanu nesposobni da dobro reaguju. Oklopne, tenkovske snage su u opasnosti, izraelska vojska trenira sa džipovima i šalje radne tenkove Merkava na front zbog velike nestašice. Izrael takođe ne poseduje toliko aviona koliko tvrde na javnim veb lokacijama, ovi brojevi su zasnovani na nizu pretpostavki i ne odražavaju status popravke, dostupnost letačke posade, raspoređivanje i čistu dezinformaciju. Izrael ne može sebi priuštiti otvaranje drugog fronta u ovom trenutku i ako bi se Jordan ili Sirija uključili u borbu na ozbiljan način, Izrael bi morao da prekine jednu kampanju da zaštiti novi front", ističe naš sagovornik.
Rat na Bliskom istoku i izbori u SAD
Sjedinjene Američke Države budno prate poteze na Srednjem istoku, a mnogi ne bi bili dobri ni za ekonomiju. Direktor "Near East Obsevrers-a" ocenjuje da udar na Iran nije ono što bi Bajden - Haris politika želela da vidi. Džejm tvrdi da je širenje sukoba na Liban i Iran proizvelo ozbiljne posledice u smislu reakcije birača.
Ako Haris ostane na funkciji, trebalo bi da vidimo odgovor u vidu promene postojeće politike u pogledu isporuke oružja Izraelu.
Foto: AP/Morry Gash
"Mnogi od postojećih sporazuma će morati da ostanu na snazi i mogu da se promene ili zaustave samo u hitnim slučajevima. Buduća politika može da se promeni bez javnog obelodanjivanja i biće potrebne godine pre nego što šira američka javnost sazna. Isto je i sa EU, vidimo sve više istog u smislu javne podrške i privatnih prekora i prepirki, ali možemo da očekujemo promene u budućim isporukama oružja i prodaju po principu vojska - vojsci kao rezultat toga", objašnjava.
Napad Izraela na naftne ciljeve Irana
Najavljeni napad na iranska naftna postrojenja bi potpuno promenio ekonomiju na više polja, jer bi se cene drastično promenile, ali Bouden je sagledao širu sliku moguće katastrofalne posledice, ako Izrael zaista napadne naftne ciljeve Irana.
Foto: Tanjug/AP/Mahmoud Illean
"Udar na naftna postrojenja bi proizveo dva značajna uticaja: došlo bi do značajnog porasta cena nafte, pre svega za Rusiju i zemlje u Aziji, ali bi takođe izazvao mogući poremećaj životne sredine. Postoji šansa da će nafta iscuriti u Persijski zaliv i izazvati katastrofu u pogledu lokalnih divljih životinja i populacije riba. Bilo bi dima iz zapaljenih naftnih bušotina za čije zatvaranje će biti potrebni dani ili nedelje. Što je veći napad, to je verovatniji uticaj na cene", ističe Bouden.
Ekonomije Rusije i Amerike
Napad Izraela na iranska naftna postrojenja, ne samo da bi uticao na globalnu cenu nafte, već bi poljuljao rusku ekonomiju. Rusija bi se verovatno oslonila na Kinu, ali bi morala da ima određene ustupke.
Slična situacija bi mogla da se dogodi i u SAD, ocenjuje Bouden, i dodaje da mnogi Amerikanci pate finansijski, pa bi i najmanja promena cena dovela do velikog udara na kućni budžet. Ta situacija bi bila negativna pred izbore za rejting Kamale Haris, jer bi stanovništvo moglo da se pobuni zbog ovog udarca na novčanike.
Bouden dodaje da Amerikanci glasaju koliko novaca imaju i brzo kažnjavaju administraciju na vlasti.
Eksperti UN su izrazili solidarnost sa palestinskim narodom, povodom godišnjice Hamasovog napada na Izrael i početka rata u Pojasu Gaze, istakavši da akcije izraelske vojske protiv Palestinaca predstavljaju ratne zločine i moguće zločine protiv čovečnosti.
Rudari su u SFRJ bili simbol radničke klase, oni su bili značajan faktor funkcionisanja ekonomije, ali i simbol socijalističke države u kojoj se vrednovala jednakost svih radnika. Njihov posao je bio rizičan, uvek je postojala opasnost da se može dogoditi nesreća u rudniku. Dokumentarni serijal "Dekade" donosi priču o Aleksinačkom rudniku koji danas više nije u funkciji upravo zbog velike nesreće iz 1989. godine koja je do danas najveća rudarska nesreće koja se dogodila u Srbiji. Epizoda "Rudarski bluz" donosi svedočenja fotografa Hadži Miodraga Miladinovića koji je odlazio sa rudarima u jame i fotografisao njihov težak život.
dokumentarni
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
"Evropa ipak ukida carine na industrijsku robu iz Amerike, u zamenu za manje carine na izvoz automobila Prestaje li trgovinski rat Brisela i Vašingtona i da li je Evropska unije uopšte više trgovinska sila? Koristi li Tramp vojnu i tehnološku prednost u vođenju carinske politike? Da li će biti rezultata njegove politike i na duže staze Gosti: prof. dr Slobodan Aćimović sa Ekonomskog fakulteta i Filip Rodić, kolumnista Euronews-a"
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako se promenio redosled autoriteta u učionici i gde se izgubilo poštovanje u odnosu roditelja, dece i nastavnika? Koji su najčešći izazovi u toj saradnji i kako ih prevazići? Jesu li nam deca postala bahatija? Za emsiju “Tražim reč” govore: profesor Andreja Pavlović, Gordana Plenić, Udruženje Roditelj, psiholog Jelena Vukičević i učiteljica Zorica Vukajlović.
specijal
04:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
"Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Govorićemo o sveprisutnoj temi – genetskoj manipulaciji i tzv. Dizajnerskim bebama — što već godinama izaziva ogromnu pažnju i polemike. Od istraživanja u Silicijumskoj dolini, gde se bogati okreću stvaranju svojevrsne "genetske elite", do međunarodnih apela da se zabrani menjanje ljudskih embriona, jasno je da nauka sve brže otvara vrata mogućnostima koje donose i nadu i strah. Sagovornik na te teme bio nam je profesor Oliver Stojković. Početku školske godine posvetili smo malo više pažnje. Da li se u školama dovoljno pažnje posvećuje pitanjima bezbednosti đaka? Kada će roditelji osnovaca u Nišu dobiti po 20.000 dinara, kao pomoć na početku nove školske godine. Ovo je prvi put da grad daje takozvane "besplatne udžbenike"."
Staljinove čistke - kada su reči nosile smrtnu opasnost, a glave olako padale. U tom mračnom periodu, jedan mladi radnik iz Kumrovca započinje svoj put ka istoriji. Josip Broz Tito, čovek bez formalnog obrazovanja, ali sa bogatim životnim iskustvom i instinktima koji su ga činili izuzetnim, uspevao je da se snađe u najopasnijim situacijama. Kako su ga prirodne osobine oblikovale i kako je preživeo u vremenu kada je svaka reč mogla da košta života? Ne propustite priču o preživljavanju, snalažljivosti i borbi u doba velikih strahova. Naši sagovornici su prof. dr Branko Nadoveza, naučni savetnik na Institutu za noviju istoriju i dr Stefan Gužvica, istoričar.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je penzionisani komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) pukovnik Spasoje Vulević stekao uslove za odlazak u penziju još 23. marta 2024. godine, kada mu je odobren nastavak službe.
Košarkaška reprezentacija Srbije poražena je od reprezentacije Finske u osmini finala na Evropskom prvenstvu u Rigi rezultatom 92:86 i time je završila ovo takmičenje.
Rumunska koaliciona vlada preživela je četiri uzastopna glasanja o poverenju, što joj je omogućilo da sprovede povećanje poreza i smanjenje javnih izdvajanja, mere koje su izazvale nezadovoljstvo među zaposlenima u javnom sektoru i podstakle mogućnost štrajkova.
Liderka francuske krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) u parlamentu Marin Le Pen pozvala je danas na raspuštanje Skupštine, rekavši da je spremna na velike "žrtve" kako bi dovela svoju stranku na vlast.
Italijan Karlo Akutis, koji je 2006. godine preminuo od leukemije u 15. godini, proglašen je za prvog sveca iz milenijumske generacije, na ceremoniji koju je u Vatikanu predvodio papa Lav, u prisustvu više hiljada mladih vernika.
U Briselu je održan protest u znak podrške Palestincima u Gazi i protiv izraelske vlade i akcija, a prema podacima organizatora na ulicama glavnog grada Belgije bilo je više od 110.000 ljudi, dok je policija procenila broj učesnika na oko 70.000.
Rejting predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa povećan je u avgustu za dva procentna poena u odnosu na jul i iznosi 44 odsto, pokazuju rezultati ankete koju je sproveo CBS News.
Glavnokomandujući ukrajinskih Oružanih snaga, Aleksandar Sirski, izjavio je da su ukrajinske trupe na dva pravca vratile pod svoju kontrolu pet puta veću teritoriju nego što su izgubile, prenose ukrajinski mediji.
Programski direktor organizacije Novi Treći Put Dimitrije Milić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira dokle je stigla evropska diversifikacija snabdevanjem naftom u odnosu na Rusiju.
Izraelske snage su u roku od nekoliko sati dva puta izvršile upad u izbeglički kamp Favar, južno od Hebrona, na okupiranoj Zapadnoj obali, prenosi Al Džazira.
Komentari (0)