Jordan uskratio vazdušni prostor Izraelu, stručnjak: Signal nezadovoljstva i moguće posledice u budućnosti
Jordan je uskratio svoj vazdušni prostor Izraelu za napade Bejruta i drugih ciljeva u Libanu. Ova prekretnica otežava Izraelu stratešku prednost koju je imala njihova vojska i primorava da se pravi drugačija strategija za sve vazdušne napade.
Džejms Bouden, direktor "Near East Obsevrers", stručnjak za Bliski istok i Arapske države detaljno je za Newsmax Balkans izneo probleme sa kojima se suočava Izrael.
"Ova važna promena znači da će Izraelu biti potrebno više vremena da doleti do cilja i sa manje mogućnosti da izvede iznenadni napad. Jordanske i iračke snage će moći da prate let duže vreme, a Iran će imati više obaveštenja o letu. Izrael bi se takođe suočio sa potrebom da letovi SAD, Velike Britanije ili domaći avioni za dopunjavanje goriva patroliraju na rizičnom nebu kako bi podržali putanju leta do i od ciljeva. Ovo može da utiče na izbor ciljeva, orijentišući ih prema Zalivu i dalje od Teherana ili grada Kom u Iranu", rekao je on.
Kako je dalje dodao, politička percepcija je takođe ključna.
"Jordan signalizira Izraelu svoje nezadovoljstvo i to bi moglo da poveća napetost između dve zemlje. Jordan se udaljava od bliskog partnerstva sa Izraelom i ovo je još jedan korak u procesu koji bi mogao da ima još više posledica u budućnosti, uključujući i nesprečavanje usamljenih naoružanih ljudi ili grupa da koriste Jordan kao platformu za napade", objašnjava Bouden.
Sitacija na Bliskom Istoku će se komplikovati i neće biti brzog razrešavanja, a odnose moći na tom prostoru treba posmatrati kroz niz savezništva koje postoje tamo, smatraju politički analitičari.
Lideri zemalja G7 izrazili su zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku i osudili direktan vojni napad Irana na Izrael, ističući da je reč o ozbiljnoj pretnji regionalnoj stabilnosti.
Šef CIA Vilijam Berns izjavio je da, iako američka obaveštajna zajednica veruje da ni Izrael ni Iran ne žele "potpuni sukob", postoji veliki rizik od pogrešne procene.
Naš sagovornik dodaje da Iran može da iskoristi ovu prednost i ranije aktivira protivvazdušne sisteme, te da posade mogu da budu spremne da pucaju na izraelske avione.
"Mlaznjaci iranskih vazduhoplovnih snaga mogli bi da pokušaju da presretnu izraelske avione iznad cilja, a sa izraelskim avionima, kao i američkim sredstvima u takvoj poziciji, Iran bi mogao da izabere da ispaljuje projektile na Izrael i izazove poremećaje u prioritetima. Iran bi mogao da pokuša da natera Izraelce da odustanu od napada kako bi zaštitili svoju domovinu presretanjama projektila", naveo je Bouden za naš portal.
Izraelska vojska slaba u pogledu ljudstva
Kapaciteti Izraela zavise od mnogih faktora, ali Bouden tvrdi da je izraelska vojska u celini značajno nategnuta.
Foto: Tanjug/AP/Baz Ratner
"Izraelska vojska je slaba u pogledu ljudstva i oni angažuju nove delove stanovništva kako bi se pozabavili sagorevanjem i umorom vojnika. Rotacija trupa može trajati samo dok vojnici postanu nesposobni da dobro reaguju. Oklopne, tenkovske snage su u opasnosti, izraelska vojska trenira sa džipovima i šalje radne tenkove Merkava na front zbog velike nestašice. Izrael takođe ne poseduje toliko aviona koliko tvrde na javnim veb lokacijama, ovi brojevi su zasnovani na nizu pretpostavki i ne odražavaju status popravke, dostupnost letačke posade, raspoređivanje i čistu dezinformaciju. Izrael ne može sebi priuštiti otvaranje drugog fronta u ovom trenutku i ako bi se Jordan ili Sirija uključili u borbu na ozbiljan način, Izrael bi morao da prekine jednu kampanju da zaštiti novi front", ističe naš sagovornik.
Rat na Bliskom istoku i izbori u SAD
Sjedinjene Američke Države budno prate poteze na Srednjem istoku, a mnogi ne bi bili dobri ni za ekonomiju. Direktor "Near East Obsevrers-a" ocenjuje da udar na Iran nije ono što bi Bajden - Haris politika želela da vidi. Džejm tvrdi da je širenje sukoba na Liban i Iran proizvelo ozbiljne posledice u smislu reakcije birača.
Ako Haris ostane na funkciji, trebalo bi da vidimo odgovor u vidu promene postojeće politike u pogledu isporuke oružja Izraelu.
Foto: AP/Morry Gash
"Mnogi od postojećih sporazuma će morati da ostanu na snazi i mogu da se promene ili zaustave samo u hitnim slučajevima. Buduća politika može da se promeni bez javnog obelodanjivanja i biće potrebne godine pre nego što šira američka javnost sazna. Isto je i sa EU, vidimo sve više istog u smislu javne podrške i privatnih prekora i prepirki, ali možemo da očekujemo promene u budućim isporukama oružja i prodaju po principu vojska - vojsci kao rezultat toga", objašnjava.
Napad Izraela na naftne ciljeve Irana
Najavljeni napad na iranska naftna postrojenja bi potpuno promenio ekonomiju na više polja, jer bi se cene drastično promenile, ali Bouden je sagledao širu sliku moguće katastrofalne posledice, ako Izrael zaista napadne naftne ciljeve Irana.
Foto: Tanjug/AP/Mahmoud Illean
"Udar na naftna postrojenja bi proizveo dva značajna uticaja: došlo bi do značajnog porasta cena nafte, pre svega za Rusiju i zemlje u Aziji, ali bi takođe izazvao mogući poremećaj životne sredine. Postoji šansa da će nafta iscuriti u Persijski zaliv i izazvati katastrofu u pogledu lokalnih divljih životinja i populacije riba. Bilo bi dima iz zapaljenih naftnih bušotina za čije zatvaranje će biti potrebni dani ili nedelje. Što je veći napad, to je verovatniji uticaj na cene", ističe Bouden.
Ekonomije Rusije i Amerike
Napad Izraela na iranska naftna postrojenja, ne samo da bi uticao na globalnu cenu nafte, već bi poljuljao rusku ekonomiju. Rusija bi se verovatno oslonila na Kinu, ali bi morala da ima određene ustupke.
Slična situacija bi mogla da se dogodi i u SAD, ocenjuje Bouden, i dodaje da mnogi Amerikanci pate finansijski, pa bi i najmanja promena cena dovela do velikog udara na kućni budžet. Ta situacija bi bila negativna pred izbore za rejting Kamale Haris, jer bi stanovništvo moglo da se pobuni zbog ovog udarca na novčanike.
Bouden dodaje da Amerikanci glasaju koliko novaca imaju i brzo kažnjavaju administraciju na vlasti.
Eksperti UN su izrazili solidarnost sa palestinskim narodom, povodom godišnjice Hamasovog napada na Izrael i početka rata u Pojasu Gaze, istakavši da akcije izraelske vojske protiv Palestinaca predstavljaju ratne zločine i moguće zločine protiv čovečnosti.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Učenici osmog razreda osnovnih škola polagali su završni ispit iz jednog od pet ponuđenih predmeta, među kojima su geografija, istorija, biologija, fizika ili hemija.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je šest osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivično delo Pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije iz člana 320. u vezi sa članom 309. Krivičnog zakonika.
U ekskluzivnom intervjuu za Newsmax Balkans nekadašnji guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojević i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik analizirali su, između ostalog, aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Četvorici optuženih za otmicu i ubistvo Vanje Đorčevske (14) i 74-godišnjeg frizera Pančeta Žezovskog u novembru 2023. godine u Severnoj Makedoniji izrečena je doživotna kazna zatvora. Vanjin otac Aleksandar Đorčevski oslobođen je optužbi da je odavao informacije o njenom kretanju.
Francuska prestonica ovog leta izgledaće kao letovalište na obali mora kada se njeni stanovnici budu od 5. jula uputili ka obali Sene na kupanje, gde će biti otvorene tri plaže, prenose francuski mediji.
Francuska vojska učestvovala je u naporima da se zaustave iranski dronovi čija meta su bili ciljevi u Izraelu pre ovonedeljnog primirja, saopštio je francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je za Newsmax da odluka predsednika SAD Donalda Trampa da uništi iranski nuklearni program vazdušnim napadima predstavlja poruku ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i kineskom predsedniku Si Đinpingu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, izjavio je da će Sjedinjene Države naredne sedmice započeti razgovore sa Iranom, u trenutku dok je prekid vatre između Irana i Izraela i dalje na snazi.
Ekvadorski predsednik Danijel Noboa saopštio je da je jedan od najtraženijih begunaca iz te zemlje i Sjedinjenih Američkih Država, narko-bos Hoze Adolfo Masijas, poznat pod nadimkom Fito, ponovo uhapšen, više od godinu dana nakon bekstva iz zatvora.
Premijer Benjamin Netanjahu negirao je da je Izrael gurao Sjedinjene Američke Države da se pridruže vojnoj kampanji protiv Irana, odbacujući suprotne navode koje je u utorak objavio Vašington Post.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je njegova administracija poslednjih nekoliko nedelja radila na rešavanju različitih konflikata u svetu, uključujući pitanje odnosa između Beograda i Prištine.
Najmanje 627 ljudi je ubijeno u Iranu tokom 12 dana sukoba sa Izraelom, preneli su danas iranski mediji, pozivajući se na Ministarstvo zdravlja te zemlje.
Komentari (0)