Jordan uskratio vazdušni prostor Izraelu, stručnjak: Signal nezadovoljstva i moguće posledice u budućnosti
Jordan je uskratio svoj vazdušni prostor Izraelu za napade Bejruta i drugih ciljeva u Libanu. Ova prekretnica otežava Izraelu stratešku prednost koju je imala njihova vojska i primorava da se pravi drugačija strategija za sve vazdušne napade.
Džejms Bouden, direktor "Near East Obsevrers", stručnjak za Bliski istok i Arapske države detaljno je za Newsmax Balkans izneo probleme sa kojima se suočava Izrael.
"Ova važna promena znači da će Izraelu biti potrebno više vremena da doleti do cilja i sa manje mogućnosti da izvede iznenadni napad. Jordanske i iračke snage će moći da prate let duže vreme, a Iran će imati više obaveštenja o letu. Izrael bi se takođe suočio sa potrebom da letovi SAD, Velike Britanije ili domaći avioni za dopunjavanje goriva patroliraju na rizičnom nebu kako bi podržali putanju leta do i od ciljeva. Ovo može da utiče na izbor ciljeva, orijentišući ih prema Zalivu i dalje od Teherana ili grada Kom u Iranu", rekao je on.
Kako je dalje dodao, politička percepcija je takođe ključna.
"Jordan signalizira Izraelu svoje nezadovoljstvo i to bi moglo da poveća napetost između dve zemlje. Jordan se udaljava od bliskog partnerstva sa Izraelom i ovo je još jedan korak u procesu koji bi mogao da ima još više posledica u budućnosti, uključujući i nesprečavanje usamljenih naoružanih ljudi ili grupa da koriste Jordan kao platformu za napade", objašnjava Bouden.
Sitacija na Bliskom Istoku će se komplikovati i neće biti brzog razrešavanja, a odnose moći na tom prostoru treba posmatrati kroz niz savezništva koje postoje tamo, smatraju politički analitičari.
Lideri zemalja G7 izrazili su zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku i osudili direktan vojni napad Irana na Izrael, ističući da je reč o ozbiljnoj pretnji regionalnoj stabilnosti.
Šef CIA Vilijam Berns izjavio je da, iako američka obaveštajna zajednica veruje da ni Izrael ni Iran ne žele "potpuni sukob", postoji veliki rizik od pogrešne procene.
Naš sagovornik dodaje da Iran može da iskoristi ovu prednost i ranije aktivira protivvazdušne sisteme, te da posade mogu da budu spremne da pucaju na izraelske avione.
"Mlaznjaci iranskih vazduhoplovnih snaga mogli bi da pokušaju da presretnu izraelske avione iznad cilja, a sa izraelskim avionima, kao i američkim sredstvima u takvoj poziciji, Iran bi mogao da izabere da ispaljuje projektile na Izrael i izazove poremećaje u prioritetima. Iran bi mogao da pokuša da natera Izraelce da odustanu od napada kako bi zaštitili svoju domovinu presretanjama projektila", naveo je Bouden za naš portal.
Izraelska vojska slaba u pogledu ljudstva
Kapaciteti Izraela zavise od mnogih faktora, ali Bouden tvrdi da je izraelska vojska u celini značajno nategnuta.
Foto: Tanjug/AP/Baz Ratner
"Izraelska vojska je slaba u pogledu ljudstva i oni angažuju nove delove stanovništva kako bi se pozabavili sagorevanjem i umorom vojnika. Rotacija trupa može trajati samo dok vojnici postanu nesposobni da dobro reaguju. Oklopne, tenkovske snage su u opasnosti, izraelska vojska trenira sa džipovima i šalje radne tenkove Merkava na front zbog velike nestašice. Izrael takođe ne poseduje toliko aviona koliko tvrde na javnim veb lokacijama, ovi brojevi su zasnovani na nizu pretpostavki i ne odražavaju status popravke, dostupnost letačke posade, raspoređivanje i čistu dezinformaciju. Izrael ne može sebi priuštiti otvaranje drugog fronta u ovom trenutku i ako bi se Jordan ili Sirija uključili u borbu na ozbiljan način, Izrael bi morao da prekine jednu kampanju da zaštiti novi front", ističe naš sagovornik.
Rat na Bliskom istoku i izbori u SAD
Sjedinjene Američke Države budno prate poteze na Srednjem istoku, a mnogi ne bi bili dobri ni za ekonomiju. Direktor "Near East Obsevrers-a" ocenjuje da udar na Iran nije ono što bi Bajden - Haris politika želela da vidi. Džejm tvrdi da je širenje sukoba na Liban i Iran proizvelo ozbiljne posledice u smislu reakcije birača.
Ako Haris ostane na funkciji, trebalo bi da vidimo odgovor u vidu promene postojeće politike u pogledu isporuke oružja Izraelu.
Foto: AP/Morry Gash
"Mnogi od postojećih sporazuma će morati da ostanu na snazi i mogu da se promene ili zaustave samo u hitnim slučajevima. Buduća politika može da se promeni bez javnog obelodanjivanja i biće potrebne godine pre nego što šira američka javnost sazna. Isto je i sa EU, vidimo sve više istog u smislu javne podrške i privatnih prekora i prepirki, ali možemo da očekujemo promene u budućim isporukama oružja i prodaju po principu vojska - vojsci kao rezultat toga", objašnjava.
Napad Izraela na naftne ciljeve Irana
Najavljeni napad na iranska naftna postrojenja bi potpuno promenio ekonomiju na više polja, jer bi se cene drastično promenile, ali Bouden je sagledao širu sliku moguće katastrofalne posledice, ako Izrael zaista napadne naftne ciljeve Irana.
Foto: Tanjug/AP/Mahmoud Illean
"Udar na naftna postrojenja bi proizveo dva značajna uticaja: došlo bi do značajnog porasta cena nafte, pre svega za Rusiju i zemlje u Aziji, ali bi takođe izazvao mogući poremećaj životne sredine. Postoji šansa da će nafta iscuriti u Persijski zaliv i izazvati katastrofu u pogledu lokalnih divljih životinja i populacije riba. Bilo bi dima iz zapaljenih naftnih bušotina za čije zatvaranje će biti potrebni dani ili nedelje. Što je veći napad, to je verovatniji uticaj na cene", ističe Bouden.
Ekonomije Rusije i Amerike
Napad Izraela na iranska naftna postrojenja, ne samo da bi uticao na globalnu cenu nafte, već bi poljuljao rusku ekonomiju. Rusija bi se verovatno oslonila na Kinu, ali bi morala da ima određene ustupke.
Slična situacija bi mogla da se dogodi i u SAD, ocenjuje Bouden, i dodaje da mnogi Amerikanci pate finansijski, pa bi i najmanja promena cena dovela do velikog udara na kućni budžet. Ta situacija bi bila negativna pred izbore za rejting Kamale Haris, jer bi stanovništvo moglo da se pobuni zbog ovog udarca na novčanike.
Bouden dodaje da Amerikanci glasaju koliko novaca imaju i brzo kažnjavaju administraciju na vlasti.
Eksperti UN su izrazili solidarnost sa palestinskim narodom, povodom godišnjice Hamasovog napada na Izrael i početka rata u Pojasu Gaze, istakavši da akcije izraelske vojske protiv Palestinaca predstavljaju ratne zločine i moguće zločine protiv čovečnosti.
Da li ste čuli za advokata osuđenog po nalogu Tita samo zato što je profesionalno branio Dražu Mihailovića? Otkrijte kako su sudstvo i tužilaštvo bili izuzetno „partizovani“ i kako je zapisnik sa Dražinog streljanja kružio među ministrima kao trofej - pre nego što je misteriozno nestao… Zavirite u pozadinu Staljinovih optužbi protiv Komunističke partije - potez osmišljen da bi se obračunao sa Titom. Prvi put javno, saznajte istinu o patološkom mučenju u režiji Državne bezbednosti! Naši sagovornici su dr Srđan Cvetković, autor knjige “Ozna” i prof. dr Boško Bojović, istoričar. STROGO POVERLJIVO je dokumentarni serijal koji predstavlja autentične autore i njihove jedinstvene interpretacije istorijskih događaja na Balkanu. Prikazujući ključne momente, serijal stavlja Balkan u centar političkih previranja koja su oblikovala ne samo ovaj region već i Evropu i svet.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Šta se dešava kada hrana postane neprijatelj? Zašto ćutimo o poremećajima u ishrani, iako pogađaju hiljade mladih? Kako izgleda dan osobe koja se bori sa anoreksijom ili bulimijom? Za emisiju "Tražim reč" govorili su Kristina Vukašinović iz Udruženja za borbu protiv poremećaja u ishrani Hestija, Bojana Radenković - devojka koja se borila sa anoreksijom i bulimijom, dijetetičar–nutricionista Milka Raičević i psiholog i psihoterapeut Centra za dečiju psihologiju Danijela Posedi.
specijal
08:00
OTVORI OČI
Jesu li izbori o kojima je govorio predsednik Vučić rešenje za trenutnu društveno-političku situaciju? Da li je Srbija spremna za nuklearnu elektranu i koji će biti glavni zadaci novoosnovane komisije? Šta znači u praksi "država bez keša" koju planira albanski premijer Edi Rama?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je na konferenciji za novinare da se u Valjevskoj bolnici nalaze četiri osobe povređene na protestima sa lakim povredama, a o navodima o povređivanju i smrti maloletnika u Valjevu, istakao je da se to nije desilo.
U organizaciji studenata u blokadi i zborova, četvrto veče zaredom u više mesta u Srbiji održani su protesti pod nazivom "Srbija se umiriti ne može". U Valjevu se dogodio niz incidenata, nakon čega je usledilo hapšenje demonstranata. Incidenti su zabeleženi i u drugim mestima.
Jedna osoba je poginula, a sedam je povređeno u saobraćajnoj nesreći na putu Zaječar–Knjaževac kod sela Grljan, koja se dogodila oko pet sati, saznajemo iz Policijske uprave Zaječar.
Dvadesetak dana pred Gitarijadu, grupa Goblini je objavila da neće nastupiti u Zaječaru jer im je nastup otkazan verovatno iz političkih razloga. Sa njima su se solidarisali i ostali koji su bili najavljeni kao gosti, što je dovelo u pitanje održavanje festivala.
Predsednik Aleksandar Vučić u svom obraćanju javnosti iz Palate Srbije izjavio je da je pitanje dana kada će nekog ubiti, ukoliko država ne bude preduzela odlučnije i snažnije korake.
Vatrogasci i ostale službe za vanredne situacije još se bore sa šumskim požarima koji besne u delovima severozapadne Turske, a najteže je pogođen region oko grada Čanakale.
Ruski predsednik Vladimir Putin složio se u petak tokom sastanka sa američkim liderom Donaldom Trampom na Aljasci da SAD daju Ukrajini “snažne bezbednosne garancije” u okviru potencijalnog mirovnog sporazuma, izjavio je visoki američki izaslanik Stiv Vitkof.
U Boliviji se održavaju izbori za novog predsednika i poslanike parlamenta, a ankete ukazuju da bi levičarska partija MAS, koja je dugo na vlasti, mogla da doživi poraz, kao i da desnica pobedi prvi put nakon dve decenije.
Virtuelni sastanak lidera država i vlada članica "Koalicije voljnih", glavnih evropskih saveznika Ukrajine, završen je, a učesnici su potvrdili jedinstvenu posvećenost nastavku podrške Kijevu.
Papa Lav XIV proveo je poslednji dan svog letnjeg odmora u druženju sa više desetina izbeglica, beskućnika i siromašnih, kao i volonterima crkve koji im pomažu, za koje je organizovao ručak.
Muškarac naoružan sa nekoliko noževa uhapšen je ispred policijske stanice u 9. pariskom arondismanu, nakon što je lakše povredio trojicu policajaca, prenose francuski mediji.
Komentari (0)