Jordan uskratio vazdušni prostor Izraelu, stručnjak: Signal nezadovoljstva i moguće posledice u budućnosti
Jordan je uskratio svoj vazdušni prostor Izraelu za napade Bejruta i drugih ciljeva u Libanu. Ova prekretnica otežava Izraelu stratešku prednost koju je imala njihova vojska i primorava da se pravi drugačija strategija za sve vazdušne napade.
Džejms Bouden, direktor "Near East Obsevrers", stručnjak za Bliski istok i Arapske države detaljno je za Newsmax Balkans izneo probleme sa kojima se suočava Izrael.
"Ova važna promena znači da će Izraelu biti potrebno više vremena da doleti do cilja i sa manje mogućnosti da izvede iznenadni napad. Jordanske i iračke snage će moći da prate let duže vreme, a Iran će imati više obaveštenja o letu. Izrael bi se takođe suočio sa potrebom da letovi SAD, Velike Britanije ili domaći avioni za dopunjavanje goriva patroliraju na rizičnom nebu kako bi podržali putanju leta do i od ciljeva. Ovo može da utiče na izbor ciljeva, orijentišući ih prema Zalivu i dalje od Teherana ili grada Kom u Iranu", rekao je on.
Kako je dalje dodao, politička percepcija je takođe ključna.
"Jordan signalizira Izraelu svoje nezadovoljstvo i to bi moglo da poveća napetost između dve zemlje. Jordan se udaljava od bliskog partnerstva sa Izraelom i ovo je još jedan korak u procesu koji bi mogao da ima još više posledica u budućnosti, uključujući i nesprečavanje usamljenih naoružanih ljudi ili grupa da koriste Jordan kao platformu za napade", objašnjava Bouden.
Sitacija na Bliskom Istoku će se komplikovati i neće biti brzog razrešavanja, a odnose moći na tom prostoru treba posmatrati kroz niz savezništva koje postoje tamo, smatraju politički analitičari.
Lideri zemalja G7 izrazili su zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku i osudili direktan vojni napad Irana na Izrael, ističući da je reč o ozbiljnoj pretnji regionalnoj stabilnosti.
Šef CIA Vilijam Berns izjavio je da, iako američka obaveštajna zajednica veruje da ni Izrael ni Iran ne žele "potpuni sukob", postoji veliki rizik od pogrešne procene.
Naš sagovornik dodaje da Iran može da iskoristi ovu prednost i ranije aktivira protivvazdušne sisteme, te da posade mogu da budu spremne da pucaju na izraelske avione.
"Mlaznjaci iranskih vazduhoplovnih snaga mogli bi da pokušaju da presretnu izraelske avione iznad cilja, a sa izraelskim avionima, kao i američkim sredstvima u takvoj poziciji, Iran bi mogao da izabere da ispaljuje projektile na Izrael i izazove poremećaje u prioritetima. Iran bi mogao da pokuša da natera Izraelce da odustanu od napada kako bi zaštitili svoju domovinu presretanjama projektila", naveo je Bouden za naš portal.
Izraelska vojska slaba u pogledu ljudstva
Kapaciteti Izraela zavise od mnogih faktora, ali Bouden tvrdi da je izraelska vojska u celini značajno nategnuta.
Foto: Tanjug/AP/Baz Ratner
"Izraelska vojska je slaba u pogledu ljudstva i oni angažuju nove delove stanovništva kako bi se pozabavili sagorevanjem i umorom vojnika. Rotacija trupa može trajati samo dok vojnici postanu nesposobni da dobro reaguju. Oklopne, tenkovske snage su u opasnosti, izraelska vojska trenira sa džipovima i šalje radne tenkove Merkava na front zbog velike nestašice. Izrael takođe ne poseduje toliko aviona koliko tvrde na javnim veb lokacijama, ovi brojevi su zasnovani na nizu pretpostavki i ne odražavaju status popravke, dostupnost letačke posade, raspoređivanje i čistu dezinformaciju. Izrael ne može sebi priuštiti otvaranje drugog fronta u ovom trenutku i ako bi se Jordan ili Sirija uključili u borbu na ozbiljan način, Izrael bi morao da prekine jednu kampanju da zaštiti novi front", ističe naš sagovornik.
Rat na Bliskom istoku i izbori u SAD
Sjedinjene Američke Države budno prate poteze na Srednjem istoku, a mnogi ne bi bili dobri ni za ekonomiju. Direktor "Near East Obsevrers-a" ocenjuje da udar na Iran nije ono što bi Bajden - Haris politika želela da vidi. Džejm tvrdi da je širenje sukoba na Liban i Iran proizvelo ozbiljne posledice u smislu reakcije birača.
Ako Haris ostane na funkciji, trebalo bi da vidimo odgovor u vidu promene postojeće politike u pogledu isporuke oružja Izraelu.
Foto: AP/Morry Gash
"Mnogi od postojećih sporazuma će morati da ostanu na snazi i mogu da se promene ili zaustave samo u hitnim slučajevima. Buduća politika može da se promeni bez javnog obelodanjivanja i biće potrebne godine pre nego što šira američka javnost sazna. Isto je i sa EU, vidimo sve više istog u smislu javne podrške i privatnih prekora i prepirki, ali možemo da očekujemo promene u budućim isporukama oružja i prodaju po principu vojska - vojsci kao rezultat toga", objašnjava.
Napad Izraela na naftne ciljeve Irana
Najavljeni napad na iranska naftna postrojenja bi potpuno promenio ekonomiju na više polja, jer bi se cene drastično promenile, ali Bouden je sagledao širu sliku moguće katastrofalne posledice, ako Izrael zaista napadne naftne ciljeve Irana.
Foto: Tanjug/AP/Mahmoud Illean
"Udar na naftna postrojenja bi proizveo dva značajna uticaja: došlo bi do značajnog porasta cena nafte, pre svega za Rusiju i zemlje u Aziji, ali bi takođe izazvao mogući poremećaj životne sredine. Postoji šansa da će nafta iscuriti u Persijski zaliv i izazvati katastrofu u pogledu lokalnih divljih životinja i populacije riba. Bilo bi dima iz zapaljenih naftnih bušotina za čije zatvaranje će biti potrebni dani ili nedelje. Što je veći napad, to je verovatniji uticaj na cene", ističe Bouden.
Ekonomije Rusije i Amerike
Napad Izraela na iranska naftna postrojenja, ne samo da bi uticao na globalnu cenu nafte, već bi poljuljao rusku ekonomiju. Rusija bi se verovatno oslonila na Kinu, ali bi morala da ima određene ustupke.
Slična situacija bi mogla da se dogodi i u SAD, ocenjuje Bouden, i dodaje da mnogi Amerikanci pate finansijski, pa bi i najmanja promena cena dovela do velikog udara na kućni budžet. Ta situacija bi bila negativna pred izbore za rejting Kamale Haris, jer bi stanovništvo moglo da se pobuni zbog ovog udarca na novčanike.
Bouden dodaje da Amerikanci glasaju koliko novaca imaju i brzo kažnjavaju administraciju na vlasti.
Eksperti UN su izrazili solidarnost sa palestinskim narodom, povodom godišnjice Hamasovog napada na Izrael i početka rata u Pojasu Gaze, istakavši da akcije izraelske vojske protiv Palestinaca predstavljaju ratne zločine i moguće zločine protiv čovečnosti.
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
PORTAL
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Roditelji učenika Devete beogradske gimnazije koji se nalaze u blokadi nastave okupili su se ispred te škole kako bi pružili podršku svojoj deci kojoj su, kako tvrde, pojedini nastavnici pretili i govorili im da su ekstremisti i teroristi.
U ponedeljak, 24. marta, pokrenut je poseban kanal Newsmax Balkans u BiH i počelo je emitovanje programa u Crnoj Gori, a glavni i odgovorni urednik Newsmax Balkans televizije Milan Zoričić objasnio je da je ideja o spajanju čitavog Zapadnog Balkana bila prisutna od samog početka.
Novinarka Deana Pavlović je na ulici nemačkog grada Bona, gde živi sa svojom porodicom, ugledala potpuno nago dete koje se smrzava i sedi na klupi i pritekla mu u pomoć, dok su ostali prolazili pored njega. O tome je pričala u emisiji Tražim reč.
Vlada u tehničkom mandatu nastavlja sa represivnim merama prema direktorima škola, a nas kao roditelje brine što se veoma malo pitamo u celoj ovoj situaciji, kažu sagovornice Newsmax Balkans iz Udruženih roditelja Srbije.
Narodna poslanica Aleksandra Tomić rekla je za Newsmax Balkans da je sastanak Aleksandra Vučića u Briselu sa čelnim ljudima Evropske unije odraz toga koliko je poštovanje EU prema Srbiji i Srbije prema EU, ali i predsedniku države.
Novinar i politički komentator Filip Kalmarević u autorskom tekstu za Newsmax Balkans piše o tome kako je Tramp svojim izjavama vratio kanadske liberale iz mrtvih uoči izbora.
Predsednik iranskog parlamenta Mohamad Kalibaf izjavio je da će Iran napasti američke baze u regionu ukoliko Sjedinjene Američke Države sprovedu vojnu akciju protiv Teherana u odsustvu novog nuklearnog sporazuma.
Turske vlasti uhapsile su Mehmeta Pehlivana, advokata gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, političkog rivala predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, saopštio je poslanik glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP).
Svi državljani Srbije koji privremeno borave u Mjanmaru su dobro, kao i osoblje ambasade Srbije, izjavila je privremeni otpravnik poslova u ambasadi u Jangonu Gordana Jakšić.
Najmanje tri osobe poginule su u zemljotresu u Bangkoku, a najmanje 90 ljudi se vodi kao nestalo. U Bangkoku se srušila višespratnica u izgradnji i dosad je izvučeno sedam preživelih sa mesta nesreće, dok je pretraga u zgradi otežana zbog ruševina, preneo je AP.
Ukrajinci određuju ko će upravljati Ukrajinom, saopštila je Bela kuća, nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin predložio uspostavljanje privremene uprave u Ukrajini.
Američki okružni sud naložio je administraciji predsednika SAD Donalda Trampa da sačuva poruke poslate u aplikaciji za razmenu poruka Signal u kojima se govori o planovima napada na Hute u Jemenu koji su postali javni nakon što su nenamerno podeljene novinaru.
Komentari (0)