Jordan uskratio vazdušni prostor Izraelu, stručnjak: Signal nezadovoljstva i moguće posledice u budućnosti
Jordan je uskratio svoj vazdušni prostor Izraelu za napade Bejruta i drugih ciljeva u Libanu. Ova prekretnica otežava Izraelu stratešku prednost koju je imala njihova vojska i primorava da se pravi drugačija strategija za sve vazdušne napade.
Džejms Bouden, direktor "Near East Obsevrers", stručnjak za Bliski istok i Arapske države detaljno je za Newsmax Balkans izneo probleme sa kojima se suočava Izrael.
"Ova važna promena znači da će Izraelu biti potrebno više vremena da doleti do cilja i sa manje mogućnosti da izvede iznenadni napad. Jordanske i iračke snage će moći da prate let duže vreme, a Iran će imati više obaveštenja o letu. Izrael bi se takođe suočio sa potrebom da letovi SAD, Velike Britanije ili domaći avioni za dopunjavanje goriva patroliraju na rizičnom nebu kako bi podržali putanju leta do i od ciljeva. Ovo može da utiče na izbor ciljeva, orijentišući ih prema Zalivu i dalje od Teherana ili grada Kom u Iranu", rekao je on.
Kako je dalje dodao, politička percepcija je takođe ključna.
"Jordan signalizira Izraelu svoje nezadovoljstvo i to bi moglo da poveća napetost između dve zemlje. Jordan se udaljava od bliskog partnerstva sa Izraelom i ovo je još jedan korak u procesu koji bi mogao da ima još više posledica u budućnosti, uključujući i nesprečavanje usamljenih naoružanih ljudi ili grupa da koriste Jordan kao platformu za napade", objašnjava Bouden.
Sitacija na Bliskom Istoku će se komplikovati i neće biti brzog razrešavanja, a odnose moći na tom prostoru treba posmatrati kroz niz savezništva koje postoje tamo, smatraju politički analitičari.
Lideri zemalja G7 izrazili su zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku i osudili direktan vojni napad Irana na Izrael, ističući da je reč o ozbiljnoj pretnji regionalnoj stabilnosti.
Šef CIA Vilijam Berns izjavio je da, iako američka obaveštajna zajednica veruje da ni Izrael ni Iran ne žele "potpuni sukob", postoji veliki rizik od pogrešne procene.
Naš sagovornik dodaje da Iran može da iskoristi ovu prednost i ranije aktivira protivvazdušne sisteme, te da posade mogu da budu spremne da pucaju na izraelske avione.
"Mlaznjaci iranskih vazduhoplovnih snaga mogli bi da pokušaju da presretnu izraelske avione iznad cilja, a sa izraelskim avionima, kao i američkim sredstvima u takvoj poziciji, Iran bi mogao da izabere da ispaljuje projektile na Izrael i izazove poremećaje u prioritetima. Iran bi mogao da pokuša da natera Izraelce da odustanu od napada kako bi zaštitili svoju domovinu presretanjama projektila", naveo je Bouden za naš portal.
Izraelska vojska slaba u pogledu ljudstva
Kapaciteti Izraela zavise od mnogih faktora, ali Bouden tvrdi da je izraelska vojska u celini značajno nategnuta.
Foto: Tanjug/AP/Baz Ratner
"Izraelska vojska je slaba u pogledu ljudstva i oni angažuju nove delove stanovništva kako bi se pozabavili sagorevanjem i umorom vojnika. Rotacija trupa može trajati samo dok vojnici postanu nesposobni da dobro reaguju. Oklopne, tenkovske snage su u opasnosti, izraelska vojska trenira sa džipovima i šalje radne tenkove Merkava na front zbog velike nestašice. Izrael takođe ne poseduje toliko aviona koliko tvrde na javnim veb lokacijama, ovi brojevi su zasnovani na nizu pretpostavki i ne odražavaju status popravke, dostupnost letačke posade, raspoređivanje i čistu dezinformaciju. Izrael ne može sebi priuštiti otvaranje drugog fronta u ovom trenutku i ako bi se Jordan ili Sirija uključili u borbu na ozbiljan način, Izrael bi morao da prekine jednu kampanju da zaštiti novi front", ističe naš sagovornik.
Rat na Bliskom istoku i izbori u SAD
Sjedinjene Američke Države budno prate poteze na Srednjem istoku, a mnogi ne bi bili dobri ni za ekonomiju. Direktor "Near East Obsevrers-a" ocenjuje da udar na Iran nije ono što bi Bajden - Haris politika želela da vidi. Džejm tvrdi da je širenje sukoba na Liban i Iran proizvelo ozbiljne posledice u smislu reakcije birača.
Ako Haris ostane na funkciji, trebalo bi da vidimo odgovor u vidu promene postojeće politike u pogledu isporuke oružja Izraelu.
Foto: AP/Morry Gash
"Mnogi od postojećih sporazuma će morati da ostanu na snazi i mogu da se promene ili zaustave samo u hitnim slučajevima. Buduća politika može da se promeni bez javnog obelodanjivanja i biće potrebne godine pre nego što šira američka javnost sazna. Isto je i sa EU, vidimo sve više istog u smislu javne podrške i privatnih prekora i prepirki, ali možemo da očekujemo promene u budućim isporukama oružja i prodaju po principu vojska - vojsci kao rezultat toga", objašnjava.
Napad Izraela na naftne ciljeve Irana
Najavljeni napad na iranska naftna postrojenja bi potpuno promenio ekonomiju na više polja, jer bi se cene drastično promenile, ali Bouden je sagledao širu sliku moguće katastrofalne posledice, ako Izrael zaista napadne naftne ciljeve Irana.
Foto: Tanjug/AP/Mahmoud Illean
"Udar na naftna postrojenja bi proizveo dva značajna uticaja: došlo bi do značajnog porasta cena nafte, pre svega za Rusiju i zemlje u Aziji, ali bi takođe izazvao mogući poremećaj životne sredine. Postoji šansa da će nafta iscuriti u Persijski zaliv i izazvati katastrofu u pogledu lokalnih divljih životinja i populacije riba. Bilo bi dima iz zapaljenih naftnih bušotina za čije zatvaranje će biti potrebni dani ili nedelje. Što je veći napad, to je verovatniji uticaj na cene", ističe Bouden.
Ekonomije Rusije i Amerike
Napad Izraela na iranska naftna postrojenja, ne samo da bi uticao na globalnu cenu nafte, već bi poljuljao rusku ekonomiju. Rusija bi se verovatno oslonila na Kinu, ali bi morala da ima određene ustupke.
Slična situacija bi mogla da se dogodi i u SAD, ocenjuje Bouden, i dodaje da mnogi Amerikanci pate finansijski, pa bi i najmanja promena cena dovela do velikog udara na kućni budžet. Ta situacija bi bila negativna pred izbore za rejting Kamale Haris, jer bi stanovništvo moglo da se pobuni zbog ovog udarca na novčanike.
Bouden dodaje da Amerikanci glasaju koliko novaca imaju i brzo kažnjavaju administraciju na vlasti.
Eksperti UN su izrazili solidarnost sa palestinskim narodom, povodom godišnjice Hamasovog napada na Izrael i početka rata u Pojasu Gaze, istakavši da akcije izraelske vojske protiv Palestinaca predstavljaju ratne zločine i moguće zločine protiv čovečnosti.
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako žive osobe sa promenama koje utiču na njihov izgled? Šta je vitiligo i da li je nasledan? Kako vitiligo utiče na živote obolelih i da li je istina da je stres glavni okidač? Koje bolesti kože su i dalje među nama, iako se smatra da su odavno iskorenjene? Za emisiju „Tražim reč” govore dr Jasmina Kozarev, Milica Obrstar majka devojčice koja se bori sa vitiligom, Bojana Marković i Anđela Đurić koje „žive“ vitiligo i Slobodanka Mijatović osnivačica online zajednice “Hello Viti” - Vitiligo Srbija.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Svi znamo one portrete koji liče na osobu po kojoj su rađeni, ali su… malo drugačiji. Crte lica su preuveličane, a na licu se oslikavaju i karakterne osobine. Da, danas snimamo proces kako nastaje karikatura i razgovaramo o tome koje su to veštine potrebne jednom dobrom karikaturisti, od oštrog oka do poznavanja psihologije. Potom, posećujemo vrhunskog majstora za izradu sečiva i gledamo kako nastaju sekire. Naš sagovornik je usavršio rad sa oštrim čelikom, kao i način spajanja oštrica sa drvetom i tako stvorio svoj prepoznatljiv stil, jednako korišćen kao ukras i kao lovačko oruđe. Od varničenja i pečenja u peći do brušenja i finih radova, gledamo kako od nule nastaje jedna ovakva sekira. Poslednji prilog u ovoj epizodi je nežnije i intelektualne prirode. Gledamo kako nastaju rokovnici, čija je ideja unikatnost i dizajn s dušom, što se ne može pronaći u tržnim centrima. Pažljiv odnos naše sagovornice prema papiru, kartonu i žici odiše pedantnošću i kao takav, buduće vlasnike ovih rokovnika čini organizovanijim i spremnijim za rad.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U pucnjavi koja se u četvrtak uveče dogodila u naselju Sitnice u Međimurju, u Hrvatskoj, jedna od dve teško ranjene žene je, nažalost, preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici. Osumnjičeni muškarac je još u begu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su B. B. (60) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnih lica za pornografiju.
Učenik šestog razreda napao je vršnjaka šrafcigerom u blizini Osnovne škole "Vojvoda Mišić" u Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Druga masovna grobnica novorođenčadi pronađena je na mestu bivšeg doma za majke i decu irskom gradu Čumu, nakon što je prva otkrivena sredinom prošle decenije.
Upozorenje na sneg i mećave izdato je za oko 19 miliona stanovnika u više američkih saveznih država širom zapadnih i srednjezapadnih delova te zemlje, dok kroz ove regione prolazi snažno snežno i olujno nevreme.
Mađarski premijer Viktor Orban istakao je važnost očuvanja suvereniteta te zemlje, ističući da nije u pitanju samo čast, već i ekonomija i naveo da će Evropa biti neprepoznatljiva za 20 godina ili manje ako se trenutni trendovi ne promene.
Žena (48) preminula je u Madridu nakon što je pala iz stana na desetom spratu solitera sa svoje dvoje trogodišnje dece, koja su preživela pad, ali su teško povređena.
Penzionisani britanski državni službenik Derek Riči (63) suočava se sa prinudnim povraćajem 28.640 evra preplaćenih penzijskih davanja, koja je primao u prethodnih 11 godina na osnovu pogrešnog obračuna iz 2014. godine, saopštile su nadležne službe.
Šefica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas izjavila je da Sjedinjene Američke Države ostaju najveći saveznik Evrope, ističući potrebu za većim samopouzdanjem evropskih zemalja u odnosu na Rusiju.
Vašington je ove nedelje bio u znaku umetnosti, tradicije i prestiža. U Kennedy Center, simbol američke kulture, održava se 48. izdanje čuvenih Honors nagrada – priznanja koja se dodeljuju umetnicima čiji je doprinos ostavio dubok i trajan trag na američku i svetsku kulturu.
Komentari (0)