Jordan uskratio vazdušni prostor Izraelu, stručnjak: Signal nezadovoljstva i moguće posledice u budućnosti
Foto: AP/Bilal Hussein
Jordan je uskratio svoj vazdušni prostor Izraelu za napade Bejruta i drugih ciljeva u Libanu. Ova prekretnica otežava Izraelu stratešku prednost koju je imala njihova vojska i primorava da se pravi drugačija strategija za sve vazdušne napade.
Džejms Bouden, direktor "Near East Obsevrers", stručnjak za Bliski istok i Arapske države detaljno je za Newsmax Balkans izneo probleme sa kojima se suočava Izrael.
"Ova važna promena znači da će Izraelu biti potrebno više vremena da doleti do cilja i sa manje mogućnosti da izvede iznenadni napad. Jordanske i iračke snage će moći da prate let duže vreme, a Iran će imati više obaveštenja o letu. Izrael bi se takođe suočio sa potrebom da letovi SAD, Velike Britanije ili domaći avioni za dopunjavanje goriva patroliraju na rizičnom nebu kako bi podržali putanju leta do i od ciljeva. Ovo može da utiče na izbor ciljeva, orijentišući ih prema Zalivu i dalje od Teherana ili grada Kom u Iranu", rekao je on.
Kako je dalje dodao, politička percepcija je takođe ključna.
"Jordan signalizira Izraelu svoje nezadovoljstvo i to bi moglo da poveća napetost između dve zemlje. Jordan se udaljava od bliskog partnerstva sa Izraelom i ovo je još jedan korak u procesu koji bi mogao da ima još više posledica u budućnosti, uključujući i nesprečavanje usamljenih naoružanih ljudi ili grupa da koriste Jordan kao platformu za napade", objašnjava Bouden.
Sitacija na Bliskom Istoku će se komplikovati i neće biti brzog razrešavanja, a odnose moći na tom prostoru treba posmatrati kroz niz savezništva koje postoje tamo, smatraju politički analitičari.
Lideri zemalja G7 izrazili su zabrinutost zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku i osudili direktan vojni napad Irana na Izrael, ističući da je reč o ozbiljnoj pretnji regionalnoj stabilnosti.
Šef CIA Vilijam Berns izjavio je da, iako američka obaveštajna zajednica veruje da ni Izrael ni Iran ne žele "potpuni sukob", postoji veliki rizik od pogrešne procene.
Naš sagovornik dodaje da Iran može da iskoristi ovu prednost i ranije aktivira protivvazdušne sisteme, te da posade mogu da budu spremne da pucaju na izraelske avione.
"Mlaznjaci iranskih vazduhoplovnih snaga mogli bi da pokušaju da presretnu izraelske avione iznad cilja, a sa izraelskim avionima, kao i američkim sredstvima u takvoj poziciji, Iran bi mogao da izabere da ispaljuje projektile na Izrael i izazove poremećaje u prioritetima. Iran bi mogao da pokuša da natera Izraelce da odustanu od napada kako bi zaštitili svoju domovinu presretanjama projektila", naveo je Bouden za naš portal.
Izraelska vojska slaba u pogledu ljudstva
Kapaciteti Izraela zavise od mnogih faktora, ali Bouden tvrdi da je izraelska vojska u celini značajno nategnuta.
Foto: Tanjug/AP/Baz Ratner
"Izraelska vojska je slaba u pogledu ljudstva i oni angažuju nove delove stanovništva kako bi se pozabavili sagorevanjem i umorom vojnika. Rotacija trupa može trajati samo dok vojnici postanu nesposobni da dobro reaguju. Oklopne, tenkovske snage su u opasnosti, izraelska vojska trenira sa džipovima i šalje radne tenkove Merkava na front zbog velike nestašice. Izrael takođe ne poseduje toliko aviona koliko tvrde na javnim veb lokacijama, ovi brojevi su zasnovani na nizu pretpostavki i ne odražavaju status popravke, dostupnost letačke posade, raspoređivanje i čistu dezinformaciju. Izrael ne može sebi priuštiti otvaranje drugog fronta u ovom trenutku i ako bi se Jordan ili Sirija uključili u borbu na ozbiljan način, Izrael bi morao da prekine jednu kampanju da zaštiti novi front", ističe naš sagovornik.
Rat na Bliskom istoku i izbori u SAD
Sjedinjene Američke Države budno prate poteze na Srednjem istoku, a mnogi ne bi bili dobri ni za ekonomiju. Direktor "Near East Obsevrers-a" ocenjuje da udar na Iran nije ono što bi Bajden - Haris politika želela da vidi. Džejm tvrdi da je širenje sukoba na Liban i Iran proizvelo ozbiljne posledice u smislu reakcije birača.
Ako Haris ostane na funkciji, trebalo bi da vidimo odgovor u vidu promene postojeće politike u pogledu isporuke oružja Izraelu.
Foto: AP/Morry Gash
"Mnogi od postojećih sporazuma će morati da ostanu na snazi i mogu da se promene ili zaustave samo u hitnim slučajevima. Buduća politika može da se promeni bez javnog obelodanjivanja i biće potrebne godine pre nego što šira američka javnost sazna. Isto je i sa EU, vidimo sve više istog u smislu javne podrške i privatnih prekora i prepirki, ali možemo da očekujemo promene u budućim isporukama oružja i prodaju po principu vojska - vojsci kao rezultat toga", objašnjava.
Napad Izraela na naftne ciljeve Irana
Najavljeni napad na iranska naftna postrojenja bi potpuno promenio ekonomiju na više polja, jer bi se cene drastično promenile, ali Bouden je sagledao širu sliku moguće katastrofalne posledice, ako Izrael zaista napadne naftne ciljeve Irana.
Foto: Tanjug/AP/Mahmoud Illean
"Udar na naftna postrojenja bi proizveo dva značajna uticaja: došlo bi do značajnog porasta cena nafte, pre svega za Rusiju i zemlje u Aziji, ali bi takođe izazvao mogući poremećaj životne sredine. Postoji šansa da će nafta iscuriti u Persijski zaliv i izazvati katastrofu u pogledu lokalnih divljih životinja i populacije riba. Bilo bi dima iz zapaljenih naftnih bušotina za čije zatvaranje će biti potrebni dani ili nedelje. Što je veći napad, to je verovatniji uticaj na cene", ističe Bouden.
Ekonomije Rusije i Amerike
Napad Izraela na iranska naftna postrojenja, ne samo da bi uticao na globalnu cenu nafte, već bi poljuljao rusku ekonomiju. Rusija bi se verovatno oslonila na Kinu, ali bi morala da ima određene ustupke.
Slična situacija bi mogla da se dogodi i u SAD, ocenjuje Bouden, i dodaje da mnogi Amerikanci pate finansijski, pa bi i najmanja promena cena dovela do velikog udara na kućni budžet. Ta situacija bi bila negativna pred izbore za rejting Kamale Haris, jer bi stanovništvo moglo da se pobuni zbog ovog udarca na novčanike.
Bouden dodaje da Amerikanci glasaju koliko novaca imaju i brzo kažnjavaju administraciju na vlasti.
Eksperti UN su izrazili solidarnost sa palestinskim narodom, povodom godišnjice Hamasovog napada na Izrael i početka rata u Pojasu Gaze, istakavši da akcije izraelske vojske protiv Palestinaca predstavljaju ratne zločine i moguće zločine protiv čovečnosti.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Hrvatski premijer u poseti S. Makedoniji, važni sporazumi potpisani su u Ohridu. O toj saradnji i izjavi mađarskog premijera da države Zapadnog Balkana treba da imaju prednost u procesu proširenja Evropske unije u odnosu na Ukrajinu, razgovaramo sa Simonidom Kacarskom, direktorkom Instituta za evropsku politiku. Adis Imamović, sudski veštak za saobraćaj analizira kakvi su propisi za e-trotinete u gradovima BiH. U Federaciji BiH zakona još nema, a u drugim delovima zemlje važe lokalna pravila. U praksi to znači nebezbedan saobraćaj i nejasna odgovornost u slučaju nesreća. Da li je i tržište nekretnina odreagovalo na najave skorog priključenja Crne Gore Evropskoj Uniji? Zašto je renta sve niža, a cene nekretnina sve više - o tome sa Miletom Gujićem iz Odbora za građevinu u Privrednoj komori Crne Gore.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto se lajmska bolest često pogrešno dijagnostikuje? Kada običan umor postaje znak ozbiljne bolesti? Kako izgleda potraga za dijagnozom kada simptomi zbunjuju i pacijente i lekare? Za emisiju „Tražim reč“ govore, epidemiolog Sonja Giljača, infektolog dr Šaša Božović i Vasil Vid Pašanjski pacijent koji je zbog zakasnele dijagnostike završio u invalidskim kolicima.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zbog čega je Špansku republiku krenulo da brani na desetine hiljada dobrovoljaca iz celog sveta, a među njima i više od 1.700 Jugoslovena? Kako je došlo do tragičnog poraza idealizma u sudaru sa fašizmom i surovim evropskim političkim pragmatizmom– odgovore tražimo od istoričara Vladana Vukliša.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Višem javnom tužilaštvu u Beogradu je iz Instituta za sudsku medicinu "Milovan Milovanović" dostavljen zapisnik o izvršenoj identifikaciji posmrtnih ostataka koji su pronađeni 21. maja 2026. godine u jednom buretu, koje je otkopano na teritoriji opštine Inđija.
U Osnovnoj školi "Branko Radičević" u Boru pronađene su dve ručne bombe, zbog čega je hitno evakuisano oko 500 učenika iz tri škole koje se nalaze u okviru istog školskog centra, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
U centru Beograda, na Dorćolu, u 9.20 časova, tramvaj je iskočio iz šina i udario u zgradu na uglu Ulice cara Dušana i Knićaninove, saznaje portal Newsmax Balkans.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Izrael pojačava intenzitet vojnih operacija u Libanu tako što zauzima strateške pozicije i jača bezbednosne tampon zone nakon porasta napada dronova Hezbolaha.
Prelazno rukovodstvo Sirije lociralo je ostatke tajnog programa hemijskog naoružanja bivšeg sirijskog predsednika Bašara al Asada, koji su, sumnja se, korišćeni u napadima tokom građanskog rata, izjavio je sirijski predstavnik pri Organizaciji za zabranu hemijskog oružja Mohamed Katub.
Broj ubistava koje su počinili maloletnici u Italiji u poslednjih godinu dana porastao je za više od 150 odsto, sa 14 na 35 slučajeva, navodi se u izveštaju predstavljenom na nacionalnom kongresu Italijanskog društva za forenzičku psihijatriju i psihopatologiju, koji se završava u Algeru.
Agencija za pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva saopštila je da je tanker "Olimpik lajf", u vlasništvu kompanije iz Atine, prijavio spoljašnju eksploziju na levoj strani broda, blizu vodene linije. Incident se dogodio oko 111 kilometara od glavnog grada Omana, Muskata.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa pooštrava imigracionu politiku, što izaziva zabrinutost među migrantima u SAD. Nove mere pogađaju humanitarne programe i pojedine legalne puteve useljavanja, uključujući i proces dobijanja zelene karte.
Američki predsednik Donald Tramp, koji sledećeg meseca puni 80 godina, izjavio je posle tročasovnog pregleda u Nacionalnom vojnomedicinskom centru "Volter Rid" da je "sve proteklo savršeno", ali nije naveo nikakve detalje.
Rezultati ankete koju je sprovela francuska agencija za istraživanje javnog mnjenja Odokse pokazali su da je lider krajnje desnice Žordan Bardela iz Nacionalnog okupljanja (RN) na dobrom putu da pobedi na predsedničkim izborima u Francuskoj 2027. godine.
Komentari (0)