Preti li nam energetska kriza? Nove tehnologije troše struju kao čitave države
U svetu trenutno postoji između 7,2 i 7,4 milijardi aktivnih "pametnih" (smart) uređaja, što obuhvata smartfone, tablete i različite vrste prenosnih kompjutera. Budući da veliki broj ljudi poseduje dva (pa i više) ovakva uređaja, ukupni broj korisnika se kreće oko 6,4 milijardi ljudi.
Na planeti koja ima oko 8,14 milijardi ljudi, to znači da tri četvrtine koristi neki od pametnih uređaja, te stalno ili povremeno pristupaju internetu.
Međunarodna telekomunikaciona unija (ITU), koja je jedna od agencija Ujedinjenih nacija, početkom godine je saopštila da oko 5,6 milijardi ljudi u svetu ima stalni pristup internetu, što znači da "mreži svih mreža" pristupaju najmanje jednom u pet dana.
Vodeće zemlje su SAD i Kina - oko 85 odsto Amerikanaca posećuje internet svakog dana, u poređenju sa 79,7 odsto u Kini.
Uređaji sve jeftiniji
Ovo je posledica, pre svega, sve jeftinijih uređaja za pristup internetu. Pre samo deceniju i po, smartfoni i tableti (kao i neki laptop kompjuteri) su bili istinski luksuz, sa cenama nekoliko puta većim od tadašnjih standardnih mobilnih telefona. Vremenom je proces proizvodnje ovakvih uređaja, pre svega u Kini i na Tajvanu, značajno unapređen, što je dovelo i do drastičnog pada njihovih cena.
Jedan od ključnih faktora je bilo unapređenje tzv. SMC (eng. Surface Mounted Component) komponenti, različitih procesora, memorija i drugih čipova, koji su se u samo jednom industrijskom procesu mogli montirati, što je umnogome ubrzalo i pojednostavilo proizvodnju. To je dovelo do toga da se danas lako može naći novi smartfon ili tablet solidnih performansi za između 100 i 150 dolara (na svetskom tržištu), a cene u prodavnicama su često i dosta niže na različitim rasprodajama.
Pametne tehnologije postale su sastavni deo života većine ljudi, a pored olakšica koje su unele, stvorile su i zabrinutost za bezbednost i mentalno zdravlje. Veštačka inteligencija dodatno je doprinela gubljenju kontakta sa realnošću i razvoju takozvane "AI psihoze".
Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Slično je i sa cenama laptopova, koji se mogu kupiti već za nekoliko stotina evra. Zapravo, kompjuteri su danas najjeftiniji otkada se proizvode - i sami smartfoni u našim džepovima su, zapravo, kompjuteri, i to prilično moćni - za kompjuter sličnih mogućnosti je pre samo nekoliko decenija bilo potrebno izdvojiti najamnje deset hiljada (a verovatno i više) dolara.
Isto se dešava i sa cenama digitalnih memorija, odnosno uređaja za skladištenje podataka, te danas imamo široko raširene diskove i memorijske kartice kapaciteta nekoliko terabajta (Terabyte), što je pre samo deceniju bilo u domenu naučne fantastike. Svi ovi uređaji, naravno, moraju da se stalno dopunjavaju, a iako procene variraju, potrošnja električne energije u svetu za ovu namenu se kreće između 7 i 11 teravat-sati (TWh) električne energije.
Kada se na ovo doda i infrastruktura bez koje smartfoni i internet ne bi funkcionisali - različiti serveri telekomunikacionih kompanija, bazne stanice, te sistemi za prenos podataka optičkim kablovima, potrošnja električne energije raste - eksponencijalno.
Uticaj razvoja veštačke inteligencije
Uz ovo, ne treba zaboraviti ni desetine miliona aktivnih servera (velikih kompjutera i data centara za skladištenje podataka). Neki stručnjaci smatraju da globalno postoji i više od sto miliona ovakvih serverskih kompjutera, te da će najviše zbog izuzetno brzog razvoja različitih sistema veštačke inteligencije (eng. Artificial Intelligence, AI) za deset godina njihov broj biti gotovo dupliran.
Danas se ubrzano grade i veliki sistemi za skladištenje podataka "u oblaku" (eng. Cloud Data Storage), za čuvanje različitih vrsta podataka, kako bi oni bili dostupni uvek, svuda i sa svakog mesta. Jedan od najvećih svetskih tehnoloških giganata, kompanija Google, upravo je predstavila svoju tehničku analizu korišćenja električne energije kada je u pitanju njihov vodeći AI model Gemini.
Foto: Envato
Iako Google navodi da jedan upit na Gemini usluzi koristi električne energije kao i gledanje televizije oko osam do devet sekundi, pravi problem leži u tome što takvih upita ima - na milijarde. Podaci iz februara ove godine pokazuju da Gemini ima 284,1 milion jedinstvenih korisnika mesečno, dok je već u maju ta brojka prešla 400 miliona.
Ne treba zaboraviti ni da je Google Gemini samo jedan od popularnih AI modela i usluga - Chat GPT kompanije Open Ai ima između 700 i 800 miliona stalnih korisnika, a očekuje se da brojka pređe milijardu do kraja godine.
Dolazeća energetska kriza
Zbog ovoga stručnjaci smatraju da već danas mobilna i industrija veštačke inteligencije troše električnu energiju kao i neke manje zemlje, poput Austrije, koja godišnje troši ukupno oko 70.42 teravat-časova (TWh). Ova potrošnja će samo ići nagore, čak iako ne dođe do još većeg korišćenja pametnih uređaja i AI modela u narednih pet godina, što je izuzetno malo verovatno.
Ovome u velikoj meri doprinosi i "nova normalnost" u velikom broju industrijskih grana, u kojima se zaposleni u velikoj meri danas u svom svakodnevnom radu oslanjaju na kompjutere, smartfone, AI modele i internet.
Još jedan od značajnijih faktora je i stabilni rast kupovne moći srednje klase u Kini i Indiji, te zemljama Jugoistočne Azije, koja sada može da priušti i mobilni (4G ili 5G) internet pristup, kao i fiksni pristup kod kuće.
Foto: Envato
Evropska unija od početka ove godine zahteva od svih vlasnika velikih data centara da mere potrošnju i prijave njihovu energetsku efikasnost u okviru EED direktive koja obuhvata planove za smanjenje štetnih emisija za oko 55 odsto do 2030. Ovo će, ipak, u praksi biti veoma teško postići, zbog različitih globalnih ekonomskih i političkih faktora.
Iako se mislilo da je u SAD i EU moguće već sada smanjiti potrošnju električne energije i zagađenje životne sredine za 18 do 20 odsto samo korišćenjem obnovljivih izvora energije, pokazalo se da u "stvarnom svetu" energija dobijena iz solarnih panela, te vetro-parkova jednostavno nije dovoljna za ovoliki brzi rast interneta i veštačke inteligencije.
Ne treba zaboraviti da već danas brojni novi modeli (električnih) automobila takođe već imaju ugrađen pristup internetu (eng. Mobile Hot Spot), te koriste veštačku inteligenciju za opcije autonomne vožnje i navigacije.
I nekadašnji ambiciozni plan EU da do 2035. godine sva nova vozila budu sa "nultom emisijom", što u praksi znači bez novih vozila na fosilna goriva, danas deluje prilično teško ostvariv, opet imajući u vidu globalna ekonomska, politička i energetska kretanja.
"Crna predviđanja" stručnjaka čak idu i do toga da će između 2030. i 2035. serveri i data centri širom sveta koristiti skoro 900 teravat-časa električne energije (TWh), što je duplo više nego što Nemačka proizvede - za godinu dana.
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Ukupno 52 fosila džinovskih pandi otkriveno je u pećini Šuanghe u jugozapadnoj kineskoj provinciji Guejdžou, što Šuanghe čini lokalitetom sa najvećim brojem takvih fosila na svetu, saopšteno je na konferenciji povodom 24. Međunarodne ekspedicije za istraživanje pećina.
Londonska policija je na nogama u potrazi za bivšim tražiocem azila koji je greškom pušten iz zatvora u Eseksu, gde je poslat nakon što je osuđen na 12 godina zatvora zbog seksualnog napada na jednu maloletnicu i ženu.
Bivšem predsedniku Madagaskara Andriju Radžoelini, koji je nakon protesta bio primoran na egzil, nove vlasti su oduzele državljanstvo te zemlje, prenelo je nekoliko lokalnih medija, koji se pozivaju na dekret objavljen u Službenom glasniku Madagaskara.
Rusija je na Ukrajinu od početka ove godine lansirala oko 770 balističkih raketa, od kojih više od 50 hipersoničnih raketa "kindžal", saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Bivša američka potpredsednica Kamala Haris izjavila je da bi se možda ponovo kandidovala na predsedničkim izborima i da je uverena da će u budućnosti predsednica SAD biti žena.
Prvi dan trgovinskih pregovora između Sjedinjenih Država i Kine u Kuala Lumpuru bio je "veoma konstruktivan" i očekuje se da će biti nastavljeni u nedelju, rekao je zvaničnik američkog Ministarstva finansija.
U napetoj situaciji u Gazi, UN agencije su optužile Izrael za 80 prekršaja primirja od 10. oktobra 2025, uključujući udare koji su ubili 97 Palestinaca i ranili 230. Izraelska vojska tvrdi da su napadi na Hamasove ciljeve odgovor na prekršaje Hamasa, poput napada na vojnike.
Komentari (0)