Zašto Zapad i BRIKS drugačije regulišu veštačku inteligenciju?
Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Debata o tome ko će i na koji način oblikovati pravila za veštačku inteligenciju (AI) postaje sve intenzivnija u svetu.
Na jednoj strani je BRIKS koalicija, u kojoj su Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija.
Ove zemlje zajedno predstavljaju više od 40 odsto svetske populacije i sve veći deo globalnog BDP, a postepeno dobijaju značaja i kada se radi o pitanju veštačke inteligencije.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Radica Blagojević (41) punih pet godina pokazuje da žene mogu sve, pa i da voze kamion. Osim što je dama koja ruši stereotipe, Radica je i žena velikog srca i jedan od pobednika konkursa "Oni su heroji". Za Newsmax Balkans ispričala je kako je to biti žena kamiondžija, humanitarac i heroina godine.
Da li verujete svemu što pročitate ili čujete u medijima? Ostavljate li mogućnost da to nije tačno i da ne služi izveštavanju već nečem drugom? O fenomenu lažnih vesti i kako ih prepoznati u Stavu dana govorili su medijski konsultant Nikola Tomić i urednik FakeNews tragača Ivan Subotić.
Na drugoj strani je Zapadni blok, predvođen Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom, Kanadom, Japanom i drugim članicama G7 i OECD.
Oni čine najrazvijenije ekonomije sveta, imaju stabilne pravne sisteme i najveći udeo u visokotehnološkim ulaganjima trenutno dolazi iz ovog dela sveta.
Foto: Tanjug/AP/Silvia Izquierdo
Na samitu BRIKS u Rio de Žaneiru u julu 2025, lideri ovih država su pozvali Ujedinjene nacije da vode proces stvaranja globalnih AI pravila koja će biti inkluzivna i zasnovana na ljudskim pravima.
Naglasili su da AI ne sme da produbljuje nejednakosti, već bi trebalo da smanjuje digitalni jaz. Vizija BRIKS stavlja suverenitet, razvoj i otvorene inovacije u prvi plan.
Kina već od avgusta 2023. sprovodi stroga pravila za generativni AI, uključujući bezbednosne provere i označavanje sadržaja.
Indija je uvela smernice koje zahtevaju od kompanija da jasno obeleže "nedovoljno testirane" AI alate, dok Brazil razvija zakon o AI koji se trenutno razmatra u parlamentu.
Rusija povezuje AI sa nacionalnom bezbednošću i tehnološkim suverenitetom, ali ga često koristi i za nadzor svojih građana.
BRIKS se trudi da na ovaj način da glas "Globalnom Jugu" i otvara prostor za lokalne potrebe, ali slabost je što pravila nisu ujednačena, a zaštita privatnosti i sloboda često ostaje slaba.
Zapadni blok, s druge strane, ubrzano razvija detaljne i obavezujuće zakone.
Foto: Envato
Evropska unija je 2024. usvojila Zakon o veštačkoj inteligenciji, prvi sveobuhvatan zakon te vrste.
On zabranjuje opasne primene AI, uvodi obaveze prema nivou rizika i predviđa kazne do 35 miliona evra ili 7 odsto ukupnog (globalnog) prometa kompanije za kršenje ovih pravila.
Ova regulativa počinje da se primenjuje od avgusta 2025. na opšte AI sisteme, a zatim i na visokorizične aplikacije.
Pravila zahtevaju tehničku dokumentaciju, procene rizika i sertifikaciju sistema.
Evropska komisija je objavila i dobrovoljne kodekse prakse kako bi se kompanije spremile za primenu zakona, a osnovana je i nova EU kancelarija za AI koja nadgleda sprovođenje.
Foto: Envato
Pored Evrope, G7 je 2023. pokrenuo Hirošima AI proces, koji je doneo međunarodne principe i kodeks ponašanja za napredne AI sisteme.
Velika Britanija je organizovala samit u Bletchley Parku, gde je 28 zemalja potpisalo deklaraciju o bezbednosti AI.
Sledeći samit u Seulu 2024. proširio je ovu saradnju.
Savet Evrope je 2024. otvorio za potpisivanje prvi obavezujući međunarodni sporazum o AI, dok Sjedinjene Države kroz NIST još uvek razvijaju standarde i okvire upravljanja rizicima. Uz to, međunarodna tela za standardizaciju već su usvojila prve globalne standarde za upravljanje AI sistemima i procenu realnih rizika.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Kada poredimo, prednosti BRIKS pristupa su inkluzivnost i činjenica da je akcenat stavljen na otvorenom kodu, što daje veliku razvojnu perspektivu za zemlje u razvoju koje imaju manjak početnih kapaciteta.
Sa druge strane slabosti BRIKS načina delovanja su nedostatak jedinstva između svih raznolikih zemalja članica, političke razlike između država i manja zaštita ljudskih prava koja je prisutna u nekima od njih.
Sa druge strane, ako posmatramo Zapadni blok, prednosti su razvijeni zakoni, jasna pravila i jaka institucionalna kontrola, koji daju ovom pristupu veću snagu.
Slabosti naravno ostaju visoki troškovi usklađivanja i složenost sve veće regulative, za šta znamo da je poseban izazov u Evropi, pogotovo ako se govori o birokratskim komplikacijama koje nisu novina za ovaj blok država, a koje se javljaju i u oblasti veštačke inteligencije.
Foto: Envato
Ipak, brojevi uvek najbolje govore realnost.
EU zakon predviđa kazne do nekoliko milijardi evra, preko 1000 organizacija učestvovalo je u pripremi novih kodeksa prakse, UNESKO preporuku o etici AI podržalo je 193 zemlje članice, a Globalno partnerstvo za AI sada okuplja 44 države.
Zapadni blok ne samo da piše pravila, već ih i sprovodi kroz tržišne mehanizme.
Printscreen: Newsmax Balkans
Ali kuda sve ovo vodi industriju veštačke inteligencije?
Gledajući u budućnost, postoje dva moguća i verovatna scenarija.
Jedan je fragmentacija, gde će različiti blokovi donositi različita pravila, pa će kompanije morati da se usklađuju sa više sistema odjednom, u zavisnosti u kojima posluju i u kojoj meri.
Drugi je saradnja, možda pod okriljem UN, gde bi se spojila zapadna pravna snaga sa inkluzivnim pristupom BRIKS, iako to nije praktično lako.
Obe strane se slažu da AI mora da bude bezbedan, pravedan i koristan, ali se razlikuju u načinu na koji žele to da postignu.
A glavno pitanje za budućnost se svodi na to ko će prvi stvoriti jedinstveni sistem sertifikacije za AI koji će omogućiti da se jednom ispuni obaveza usklađenosti, a da se zatim može prodavati i koristiti svuda, a da se u tom procesu ne javi smanjenje zaštite i za pojedince i za društvo u celini?
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
PORTAL
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
21:00
GrađaНИН
U prvom delu novog izdanja emisije GradjaNIN govorićemo o tome kako se razmiču četiri stuba na kojima Srbija pokušava da održi ravnotežu Gost je istoričar Petar Ćurčić. Drugi deo posvetićemo najvećem tehnološkom sajmu u Dubaiju i našoj ulozi na njemu i ugostiti preduzetnika Dušana Obradovića. Emisiju uređuje i vodi glavni i odgovorni urednik nedeljnika NIN Aleksandar Timofejev.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Tetanus je izuzetno opasan, smrtnost je vrlo visoka. Simptomi su teški, napadnut je nervni sistem, pacijent trpi grčeve i jake bolove, objašnjava za Newsmax Balkans pedijatar Olivera Todorović, povodom nedavnog slučaja kada je oboleo sedmogodišnji dečak, koji nije bio vakcinisan.
Generalni sekretar NATO Mark Rute osudio je, kako je rekao, "sumanutu agresiju" ruskog predsednika Vladimira Putina na Ukrajinu, navodeći da podrška Alijanse Ukrajini daje jasne rezultate na bojnom polju i dodao da američke carine vrše dodatni pritisak na Rusiju.
Najmanje četiri osobe su poginule, a 12 je povređeno kada je muškarac aktivirao eksplozivnu napravu na peronu stanice u Ovrucu, u Žitomirskoj oblasti, u Ukrajini, tokom granične provere putnika.
Grupa žrtava seksualnog zlostavljanja u Italiji "Rete l'Abuso" objavila je izveštaj u kojem tvrdi da su skoro 4.500 ljudi bili žrtve zlostavljanja katoličkih sveštenika od 2020. godine.
Istraživač organizacije Novi treći put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira borbu Evropske unije i Rusije u sferi đubriva.
Alon Ohel, oslobođeni talac koji ima srpsko i izraelsko državljanstvo, pušten je iz Medicinskog centra Rabin nakon što su završeni potrebni medicinski testovi i sada će nastaviti oporavak na odeljenju za rehabilitaciju, saopštila je bolnica.
Najmanje 25 ljudi je poginulo, a više njih je povređeno kada se autobus zapalio nakon sudara sa motociklom u južnoj indijskoj državi Andra Pradeš, saopštili su lokalni zvaničnici.
Komentari (0)