Zašto Zapad i BRIKS drugačije regulišu veštačku inteligenciju?
Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Debata o tome ko će i na koji način oblikovati pravila za veštačku inteligenciju (AI) postaje sve intenzivnija u svetu.
Na jednoj strani je BRIKS koalicija, u kojoj su Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija.
Ove zemlje zajedno predstavljaju više od 40 odsto svetske populacije i sve veći deo globalnog BDP, a postepeno dobijaju značaja i kada se radi o pitanju veštačke inteligencije.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Radica Blagojević (41) punih pet godina pokazuje da žene mogu sve, pa i da voze kamion. Osim što je dama koja ruši stereotipe, Radica je i žena velikog srca i jedan od pobednika konkursa "Oni su heroji". Za Newsmax Balkans ispričala je kako je to biti žena kamiondžija, humanitarac i heroina godine.
Da li verujete svemu što pročitate ili čujete u medijima? Ostavljate li mogućnost da to nije tačno i da ne služi izveštavanju već nečem drugom? O fenomenu lažnih vesti i kako ih prepoznati u Stavu dana govorili su medijski konsultant Nikola Tomić i urednik FakeNews tragača Ivan Subotić.
Na drugoj strani je Zapadni blok, predvođen Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom, Kanadom, Japanom i drugim članicama G7 i OECD.
Oni čine najrazvijenije ekonomije sveta, imaju stabilne pravne sisteme i najveći udeo u visokotehnološkim ulaganjima trenutno dolazi iz ovog dela sveta.
Foto: Tanjug/AP/Silvia Izquierdo
Na samitu BRIKS u Rio de Žaneiru u julu 2025, lideri ovih država su pozvali Ujedinjene nacije da vode proces stvaranja globalnih AI pravila koja će biti inkluzivna i zasnovana na ljudskim pravima.
Naglasili su da AI ne sme da produbljuje nejednakosti, već bi trebalo da smanjuje digitalni jaz. Vizija BRIKS stavlja suverenitet, razvoj i otvorene inovacije u prvi plan.
Kina već od avgusta 2023. sprovodi stroga pravila za generativni AI, uključujući bezbednosne provere i označavanje sadržaja.
Indija je uvela smernice koje zahtevaju od kompanija da jasno obeleže "nedovoljno testirane" AI alate, dok Brazil razvija zakon o AI koji se trenutno razmatra u parlamentu.
Rusija povezuje AI sa nacionalnom bezbednošću i tehnološkim suverenitetom, ali ga često koristi i za nadzor svojih građana.
BRIKS se trudi da na ovaj način da glas "Globalnom Jugu" i otvara prostor za lokalne potrebe, ali slabost je što pravila nisu ujednačena, a zaštita privatnosti i sloboda često ostaje slaba.
Zapadni blok, s druge strane, ubrzano razvija detaljne i obavezujuće zakone.
Foto: Envato
Evropska unija je 2024. usvojila Zakon o veštačkoj inteligenciji, prvi sveobuhvatan zakon te vrste.
On zabranjuje opasne primene AI, uvodi obaveze prema nivou rizika i predviđa kazne do 35 miliona evra ili 7 odsto ukupnog (globalnog) prometa kompanije za kršenje ovih pravila.
Ova regulativa počinje da se primenjuje od avgusta 2025. na opšte AI sisteme, a zatim i na visokorizične aplikacije.
Pravila zahtevaju tehničku dokumentaciju, procene rizika i sertifikaciju sistema.
Evropska komisija je objavila i dobrovoljne kodekse prakse kako bi se kompanije spremile za primenu zakona, a osnovana je i nova EU kancelarija za AI koja nadgleda sprovođenje.
Foto: Envato
Pored Evrope, G7 je 2023. pokrenuo Hirošima AI proces, koji je doneo međunarodne principe i kodeks ponašanja za napredne AI sisteme.
Velika Britanija je organizovala samit u Bletchley Parku, gde je 28 zemalja potpisalo deklaraciju o bezbednosti AI.
Sledeći samit u Seulu 2024. proširio je ovu saradnju.
Savet Evrope je 2024. otvorio za potpisivanje prvi obavezujući međunarodni sporazum o AI, dok Sjedinjene Države kroz NIST još uvek razvijaju standarde i okvire upravljanja rizicima. Uz to, međunarodna tela za standardizaciju već su usvojila prve globalne standarde za upravljanje AI sistemima i procenu realnih rizika.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Kada poredimo, prednosti BRIKS pristupa su inkluzivnost i činjenica da je akcenat stavljen na otvorenom kodu, što daje veliku razvojnu perspektivu za zemlje u razvoju koje imaju manjak početnih kapaciteta.
Sa druge strane slabosti BRIKS načina delovanja su nedostatak jedinstva između svih raznolikih zemalja članica, političke razlike između država i manja zaštita ljudskih prava koja je prisutna u nekima od njih.
Sa druge strane, ako posmatramo Zapadni blok, prednosti su razvijeni zakoni, jasna pravila i jaka institucionalna kontrola, koji daju ovom pristupu veću snagu.
Slabosti naravno ostaju visoki troškovi usklađivanja i složenost sve veće regulative, za šta znamo da je poseban izazov u Evropi, pogotovo ako se govori o birokratskim komplikacijama koje nisu novina za ovaj blok država, a koje se javljaju i u oblasti veštačke inteligencije.
Foto: Envato
Ipak, brojevi uvek najbolje govore realnost.
EU zakon predviđa kazne do nekoliko milijardi evra, preko 1000 organizacija učestvovalo je u pripremi novih kodeksa prakse, UNESKO preporuku o etici AI podržalo je 193 zemlje članice, a Globalno partnerstvo za AI sada okuplja 44 države.
Zapadni blok ne samo da piše pravila, već ih i sprovodi kroz tržišne mehanizme.
Printscreen: Newsmax Balkans
Ali kuda sve ovo vodi industriju veštačke inteligencije?
Gledajući u budućnost, postoje dva moguća i verovatna scenarija.
Jedan je fragmentacija, gde će različiti blokovi donositi različita pravila, pa će kompanije morati da se usklađuju sa više sistema odjednom, u zavisnosti u kojima posluju i u kojoj meri.
Drugi je saradnja, možda pod okriljem UN, gde bi se spojila zapadna pravna snaga sa inkluzivnim pristupom BRIKS, iako to nije praktično lako.
Obe strane se slažu da AI mora da bude bezbedan, pravedan i koristan, ali se razlikuju u načinu na koji žele to da postignu.
A glavno pitanje za budućnost se svodi na to ko će prvi stvoriti jedinstveni sistem sertifikacije za AI koji će omogućiti da se jednom ispuni obaveza usklađenosti, a da se zatim može prodavati i koristiti svuda, a da se u tom procesu ne javi smanjenje zaštite i za pojedince i za društvo u celini?
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
U emisiji ''Otvori oči'' u četvrtak, 04.12. gledaćete: 1. Da li ćemo sledeće godine imati izibore na svim nivoima ili se rešenje krije u prelaznoj vladi. Gosti emisije narodni poslanici Dragan Jovanović iz SNS-a i Dejan Šulkić iz Novog DSS-a. 2. Može li Srbija i kako da izađe sa što manje posledica iz geopolitičkog šaha u kom se našla zbog NIS-a? 3. Izabran novi poverenik za zaštitu ravnopravnosti. O svojim planovima za Jutranji program Newsmax Balkans govori Milan Antonijević. Voditeljka Ivana Majstorović
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Nakon teške saobraćajne nesreće u centru Novog Sada prethodne večeri, muškarac koji je vozio taksi preminuo je po prijemu u Urgentni centar, saopšteno je iz Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine. Vozač BMW iz Beograda je uhapšen i tereti se da je izazvao ovu saobraćajnu nezgodu.
Policija u Vrbasu uhapsila je N. B. (44) iz Subotice osumnjičenog da je provalio u dvorišni stan jednog Vrbašanina i iz njega oduzeo znatnu sumu novca, u domaćoj i stranoj valuti i tri ručna časovnika.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
U Rafineriji nafte Pančevo počinje obustava rada proizvodnih postrojenja usled nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posledica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS, saopštila je kompanija.
Lekar američkog glumca Metjua Perija koji je 2023. godine preminuo od prevelike doze narkotika, osuđen je na dve i po godine zatvora jer je nezakonito snabdevao glumca anesteticima, preneli su američki mediji.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš ocenio je da je bilo "nešto fundamentalno pogrešno" u načinu na koji je Izrael sproveo svoju vojnu operaciju u Pojasu Gaze i da ima jake razloge da veruje da su počinjeni ratni zločini.
Nemačka je postala prva evropska država koja je rasporedila protivraketni sistem Erou (Arrow) namenjen presretanju balističkih raketa srednjeg dometa kao što je ruski "Orešnik".
Rektorka Koledža Evropa Federika Mogerini izjavila je da je tokom ispitivanja pred istražiteljima Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) pojasnila svoju poziciju u vezi sa osnivanjem Diplomatske akademije EU i da ima puno poverenje u pravosudni sistem da će postupke akademije "pravilno oceniti".
Malezijsko ministarstvo saobraćaja navelo je da će robotska kompanija "Ocean Infinity" 30. decembra ponovo pokrenuti operaciju potrage za avionom sa leta Malezija Erlajnsa MH370 koji je nestao pre 11 godina.
U američkoj saveznoj državi Virdžiniji rakun je u toku noći upao u zatvorenu prodavnicu alkohola i razbio flaše viskija na donjim policama, a sutradan ujutru pronađen je kako leži "pijan" na podu toaleta.
Predsednički kandidat peruanske stranke Narodna sloboda ("Libertad Popular") Rafael Belaunde Ljosa preživeo je atentat nakon što je u utorak ujutro napadnut vatrenim oružjem dok se kretao vozilom kroz distrikt Sero Azul, južno od Lime, saopštio je portparol njegove stranke.
Broj žrtava u požaru koji je prošle nedelje zahvatio sedam solitera u Hongkongu porastao je na 159, saopštila je lokalna policija dodajući da se još 31 osoba vodi kao nestala.
Mađarska ne može da prihvati i sprovede odluku Evropske unije o postepenom ukidanju uvoza ruskih energenata, jer takva odluka ugrožava energetsku bezbednost zemlje, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Komentari (0)