Zašto Zapad i BRIKS drugačije regulišu veštačku inteligenciju?
Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Debata o tome ko će i na koji način oblikovati pravila za veštačku inteligenciju (AI) postaje sve intenzivnija u svetu.
Na jednoj strani je BRIKS koalicija, u kojoj su Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija.
Ove zemlje zajedno predstavljaju više od 40 odsto svetske populacije i sve veći deo globalnog BDP, a postepeno dobijaju značaja i kada se radi o pitanju veštačke inteligencije.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Radica Blagojević (41) punih pet godina pokazuje da žene mogu sve, pa i da voze kamion. Osim što je dama koja ruši stereotipe, Radica je i žena velikog srca i jedan od pobednika konkursa "Oni su heroji". Za Newsmax Balkans ispričala je kako je to biti žena kamiondžija, humanitarac i heroina godine.
Da li verujete svemu što pročitate ili čujete u medijima? Ostavljate li mogućnost da to nije tačno i da ne služi izveštavanju već nečem drugom? O fenomenu lažnih vesti i kako ih prepoznati u Stavu dana govorili su medijski konsultant Nikola Tomić i urednik FakeNews tragača Ivan Subotić.
Na drugoj strani je Zapadni blok, predvođen Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom, Kanadom, Japanom i drugim članicama G7 i OECD.
Oni čine najrazvijenije ekonomije sveta, imaju stabilne pravne sisteme i najveći udeo u visokotehnološkim ulaganjima trenutno dolazi iz ovog dela sveta.
Foto: Tanjug/AP/Silvia Izquierdo
Na samitu BRIKS u Rio de Žaneiru u julu 2025, lideri ovih država su pozvali Ujedinjene nacije da vode proces stvaranja globalnih AI pravila koja će biti inkluzivna i zasnovana na ljudskim pravima.
Naglasili su da AI ne sme da produbljuje nejednakosti, već bi trebalo da smanjuje digitalni jaz. Vizija BRIKS stavlja suverenitet, razvoj i otvorene inovacije u prvi plan.
Kina već od avgusta 2023. sprovodi stroga pravila za generativni AI, uključujući bezbednosne provere i označavanje sadržaja.
Indija je uvela smernice koje zahtevaju od kompanija da jasno obeleže "nedovoljno testirane" AI alate, dok Brazil razvija zakon o AI koji se trenutno razmatra u parlamentu.
Rusija povezuje AI sa nacionalnom bezbednošću i tehnološkim suverenitetom, ali ga često koristi i za nadzor svojih građana.
BRIKS se trudi da na ovaj način da glas "Globalnom Jugu" i otvara prostor za lokalne potrebe, ali slabost je što pravila nisu ujednačena, a zaštita privatnosti i sloboda često ostaje slaba.
Zapadni blok, s druge strane, ubrzano razvija detaljne i obavezujuće zakone.
Foto: Envato
Evropska unija je 2024. usvojila Zakon o veštačkoj inteligenciji, prvi sveobuhvatan zakon te vrste.
On zabranjuje opasne primene AI, uvodi obaveze prema nivou rizika i predviđa kazne do 35 miliona evra ili 7 odsto ukupnog (globalnog) prometa kompanije za kršenje ovih pravila.
Ova regulativa počinje da se primenjuje od avgusta 2025. na opšte AI sisteme, a zatim i na visokorizične aplikacije.
Pravila zahtevaju tehničku dokumentaciju, procene rizika i sertifikaciju sistema.
Evropska komisija je objavila i dobrovoljne kodekse prakse kako bi se kompanije spremile za primenu zakona, a osnovana je i nova EU kancelarija za AI koja nadgleda sprovođenje.
Foto: Envato
Pored Evrope, G7 je 2023. pokrenuo Hirošima AI proces, koji je doneo međunarodne principe i kodeks ponašanja za napredne AI sisteme.
Velika Britanija je organizovala samit u Bletchley Parku, gde je 28 zemalja potpisalo deklaraciju o bezbednosti AI.
Sledeći samit u Seulu 2024. proširio je ovu saradnju.
Savet Evrope je 2024. otvorio za potpisivanje prvi obavezujući međunarodni sporazum o AI, dok Sjedinjene Države kroz NIST još uvek razvijaju standarde i okvire upravljanja rizicima. Uz to, međunarodna tela za standardizaciju već su usvojila prve globalne standarde za upravljanje AI sistemima i procenu realnih rizika.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Kada poredimo, prednosti BRIKS pristupa su inkluzivnost i činjenica da je akcenat stavljen na otvorenom kodu, što daje veliku razvojnu perspektivu za zemlje u razvoju koje imaju manjak početnih kapaciteta.
Sa druge strane slabosti BRIKS načina delovanja su nedostatak jedinstva između svih raznolikih zemalja članica, političke razlike između država i manja zaštita ljudskih prava koja je prisutna u nekima od njih.
Sa druge strane, ako posmatramo Zapadni blok, prednosti su razvijeni zakoni, jasna pravila i jaka institucionalna kontrola, koji daju ovom pristupu veću snagu.
Slabosti naravno ostaju visoki troškovi usklađivanja i složenost sve veće regulative, za šta znamo da je poseban izazov u Evropi, pogotovo ako se govori o birokratskim komplikacijama koje nisu novina za ovaj blok država, a koje se javljaju i u oblasti veštačke inteligencije.
Foto: Envato
Ipak, brojevi uvek najbolje govore realnost.
EU zakon predviđa kazne do nekoliko milijardi evra, preko 1000 organizacija učestvovalo je u pripremi novih kodeksa prakse, UNESKO preporuku o etici AI podržalo je 193 zemlje članice, a Globalno partnerstvo za AI sada okuplja 44 države.
Zapadni blok ne samo da piše pravila, već ih i sprovodi kroz tržišne mehanizme.
Printscreen: Newsmax Balkans
Ali kuda sve ovo vodi industriju veštačke inteligencije?
Gledajući u budućnost, postoje dva moguća i verovatna scenarija.
Jedan je fragmentacija, gde će različiti blokovi donositi različita pravila, pa će kompanije morati da se usklađuju sa više sistema odjednom, u zavisnosti u kojima posluju i u kojoj meri.
Drugi je saradnja, možda pod okriljem UN, gde bi se spojila zapadna pravna snaga sa inkluzivnim pristupom BRIKS, iako to nije praktično lako.
Obe strane se slažu da AI mora da bude bezbedan, pravedan i koristan, ali se razlikuju u načinu na koji žele to da postignu.
A glavno pitanje za budućnost se svodi na to ko će prvi stvoriti jedinstveni sistem sertifikacije za AI koji će omogućiti da se jednom ispuni obaveza usklađenosti, a da se zatim može prodavati i koristiti svuda, a da se u tom procesu ne javi smanjenje zaštite i za pojedince i za društvo u celini?
Tragično je što na ekonomskim odnosima počiva društvo. Kad ekonomija počne da se osipa, imate neminovnu društvenu krizu. Ovo što se dešava sa Naftnom industrijom Srbije je pokazatelj društvene krize nastale na jednom prevaziđenom ekonomskom modelu, izjavio je u emisiji Sinteza ekonomista Milko Štimac.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Rast plata u svijetu najviši u regionu, BiH je na prvom mjestu - da li je statistika drugačija od realnosti, to analizira Zoran Pavlović, ekonomski analitičar Politički analitičar Predrag Kalezić o sudbini vladajuće koalicije - šta za DNP znači činjenica da ih je potpredsjednik stranke napustio zbog njihove namjere da napuste izvršnu vlast? Povodom novog zakona o pušenju koji je pokrenuo lavinu reakcija. Marija Andonovski, direktorka Instituta za javno zdravlje, kao jedan od kreatora i inicijatora novog zakona, govori za Newsmax Balkans.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu uhapsilo je Č. Đ. zbog sumnje da je kao odgovorna osoba dva udruženja građana zloupotrebio svoj položaj i oštetio Grad Novi Sad, Vojvodinu i Srbiju za skoro 16 miliona dinara.
Počinju prijave penzionera za besplatnu rehabilitaciju u banjama u Srbiji o trošku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), a oglas će biti otvoren zaključno sa 28. januarom.
Istražni sudija Županijskog suda u Splitu odredio je kućni pritvor uz elektronski nadzor 80-godišnjaku koji je prošle sedmice uhvaćen s 11 paketića kokaina.
Niske temperature, sneg i poledica utiču i na automobile, a o tome u kakvom stanju treba da bude oprema vozila, kao i najčešćim greškama koje vozači prave tokom snežnih dana, za Newsmax Balkans govori auto-mehaničar Ivan Pečević.
Devetoro novorođenčadi preminulo je tokom novogodišnjih praznika u porodilištu gradske bolnice u Novokuznjecku, u Kemerovskoj oblasti, saopštili su Istražni komitet Rusijeku, u Kemerovskoj oblasti, saopštili su Istražni komitet Rusije i Tužilaštvo Kuzbasa.
Predsednik Slovačke Peter Pelegrini, premijer zemlje Robert Fico i predsednik parlamenta Rihard Raši, najavili su da Slovačka neće više vojno pomagati Ukrajini.
Kompanija Meta, koja obuhvata Facebook, Instagram i WhatsApp, najavila je pokretanje nove velike inicijative pod nazivom 'Meta Compute', koja ima za cilj izgradnju i upravljanje ogromnom serverskom infrastrukturom namenjenom razvoju novih modela veštačke inteligencije.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je naredio uvođenje carina od 25 odsto zemljama koje posluju sa Iranom na bilo koji posao koji se obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Predsednica Moldavije Maja Sandu izjavila je da bi glasala za ponovno ujedinjenje sa Rumunijom, ako to pitanje ikada dospe na referendum, i ocenila da je njenoj zemlji sve teže da "preživi sama".
Američki kongresmen iz Republikanske stranke Rendi Fajn podneo je predlog zakona o aneksiji Grenlanda, navodi se u saopštenju objavljenom na njegovom sajtu.
Komentari (0)