Zašto Zapad i BRIKS drugačije regulišu veštačku inteligenciju?
Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Debata o tome ko će i na koji način oblikovati pravila za veštačku inteligenciju (AI) postaje sve intenzivnija u svetu.
Na jednoj strani je BRIKS koalicija, u kojoj su Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija.
Ove zemlje zajedno predstavljaju više od 40 odsto svetske populacije i sve veći deo globalnog BDP, a postepeno dobijaju značaja i kada se radi o pitanju veštačke inteligencije.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Radica Blagojević (41) punih pet godina pokazuje da žene mogu sve, pa i da voze kamion. Osim što je dama koja ruši stereotipe, Radica je i žena velikog srca i jedan od pobednika konkursa "Oni su heroji". Za Newsmax Balkans ispričala je kako je to biti žena kamiondžija, humanitarac i heroina godine.
Da li verujete svemu što pročitate ili čujete u medijima? Ostavljate li mogućnost da to nije tačno i da ne služi izveštavanju već nečem drugom? O fenomenu lažnih vesti i kako ih prepoznati u Stavu dana govorili su medijski konsultant Nikola Tomić i urednik FakeNews tragača Ivan Subotić.
Na drugoj strani je Zapadni blok, predvođen Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom, Kanadom, Japanom i drugim članicama G7 i OECD.
Oni čine najrazvijenije ekonomije sveta, imaju stabilne pravne sisteme i najveći udeo u visokotehnološkim ulaganjima trenutno dolazi iz ovog dela sveta.
Foto: Tanjug/AP/Silvia Izquierdo
Na samitu BRIKS u Rio de Žaneiru u julu 2025, lideri ovih država su pozvali Ujedinjene nacije da vode proces stvaranja globalnih AI pravila koja će biti inkluzivna i zasnovana na ljudskim pravima.
Naglasili su da AI ne sme da produbljuje nejednakosti, već bi trebalo da smanjuje digitalni jaz. Vizija BRIKS stavlja suverenitet, razvoj i otvorene inovacije u prvi plan.
Kina već od avgusta 2023. sprovodi stroga pravila za generativni AI, uključujući bezbednosne provere i označavanje sadržaja.
Indija je uvela smernice koje zahtevaju od kompanija da jasno obeleže "nedovoljno testirane" AI alate, dok Brazil razvija zakon o AI koji se trenutno razmatra u parlamentu.
Rusija povezuje AI sa nacionalnom bezbednošću i tehnološkim suverenitetom, ali ga često koristi i za nadzor svojih građana.
BRIKS se trudi da na ovaj način da glas "Globalnom Jugu" i otvara prostor za lokalne potrebe, ali slabost je što pravila nisu ujednačena, a zaštita privatnosti i sloboda često ostaje slaba.
Zapadni blok, s druge strane, ubrzano razvija detaljne i obavezujuće zakone.
Foto: Envato
Evropska unija je 2024. usvojila Zakon o veštačkoj inteligenciji, prvi sveobuhvatan zakon te vrste.
On zabranjuje opasne primene AI, uvodi obaveze prema nivou rizika i predviđa kazne do 35 miliona evra ili 7 odsto ukupnog (globalnog) prometa kompanije za kršenje ovih pravila.
Ova regulativa počinje da se primenjuje od avgusta 2025. na opšte AI sisteme, a zatim i na visokorizične aplikacije.
Pravila zahtevaju tehničku dokumentaciju, procene rizika i sertifikaciju sistema.
Evropska komisija je objavila i dobrovoljne kodekse prakse kako bi se kompanije spremile za primenu zakona, a osnovana je i nova EU kancelarija za AI koja nadgleda sprovođenje.
Foto: Envato
Pored Evrope, G7 je 2023. pokrenuo Hirošima AI proces, koji je doneo međunarodne principe i kodeks ponašanja za napredne AI sisteme.
Velika Britanija je organizovala samit u Bletchley Parku, gde je 28 zemalja potpisalo deklaraciju o bezbednosti AI.
Sledeći samit u Seulu 2024. proširio je ovu saradnju.
Savet Evrope je 2024. otvorio za potpisivanje prvi obavezujući međunarodni sporazum o AI, dok Sjedinjene Države kroz NIST još uvek razvijaju standarde i okvire upravljanja rizicima. Uz to, međunarodna tela za standardizaciju već su usvojila prve globalne standarde za upravljanje AI sistemima i procenu realnih rizika.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Kada poredimo, prednosti BRIKS pristupa su inkluzivnost i činjenica da je akcenat stavljen na otvorenom kodu, što daje veliku razvojnu perspektivu za zemlje u razvoju koje imaju manjak početnih kapaciteta.
Sa druge strane slabosti BRIKS načina delovanja su nedostatak jedinstva između svih raznolikih zemalja članica, političke razlike između država i manja zaštita ljudskih prava koja je prisutna u nekima od njih.
Sa druge strane, ako posmatramo Zapadni blok, prednosti su razvijeni zakoni, jasna pravila i jaka institucionalna kontrola, koji daju ovom pristupu veću snagu.
Slabosti naravno ostaju visoki troškovi usklađivanja i složenost sve veće regulative, za šta znamo da je poseban izazov u Evropi, pogotovo ako se govori o birokratskim komplikacijama koje nisu novina za ovaj blok država, a koje se javljaju i u oblasti veštačke inteligencije.
Foto: Envato
Ipak, brojevi uvek najbolje govore realnost.
EU zakon predviđa kazne do nekoliko milijardi evra, preko 1000 organizacija učestvovalo je u pripremi novih kodeksa prakse, UNESKO preporuku o etici AI podržalo je 193 zemlje članice, a Globalno partnerstvo za AI sada okuplja 44 države.
Zapadni blok ne samo da piše pravila, već ih i sprovodi kroz tržišne mehanizme.
Printscreen: Newsmax Balkans
Ali kuda sve ovo vodi industriju veštačke inteligencije?
Gledajući u budućnost, postoje dva moguća i verovatna scenarija.
Jedan je fragmentacija, gde će različiti blokovi donositi različita pravila, pa će kompanije morati da se usklađuju sa više sistema odjednom, u zavisnosti u kojima posluju i u kojoj meri.
Drugi je saradnja, možda pod okriljem UN, gde bi se spojila zapadna pravna snaga sa inkluzivnim pristupom BRIKS, iako to nije praktično lako.
Obe strane se slažu da AI mora da bude bezbedan, pravedan i koristan, ali se razlikuju u načinu na koji žele to da postignu.
A glavno pitanje za budućnost se svodi na to ko će prvi stvoriti jedinstveni sistem sertifikacije za AI koji će omogućiti da se jednom ispuni obaveza usklađenosti, a da se zatim može prodavati i koristiti svuda, a da se u tom procesu ne javi smanjenje zaštite i za pojedince i za društvo u celini?
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Kako sačuvati porodične odnose? Da li su sukobi neminovni i kako ih možemo prevazići? Da li ćutanje može biti opasnije od svađe? Za emisiju „Tražim reč“ govore, psihoterapeut Biljana Ćulafić, glumica Nataša Aksentijević i advokat za porodično pravo Ksenija Majkić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Avio-kompanija Er Srbija od 2. do 8. februara organizuje veliku promotivnu akciju, u okviru koje putnicima nudi povoljnije uslove za putovanja ka svim destinacijama iz svoje mreže, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Policija u Beogradu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenila je oko 500.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci i uhapsila G. Đ. (61) i M. I. (42) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga .
Tim Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu ostvario je značajan uspeh plasiravši se na svetsko takmičenje iz medijskog prava "Monroe E. Price Media Moot Court Competition" koje će biti održano na Univerzitetu u Oksfordu.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je nove fajlove Džefrija Epstina sa milionima dokumenata, mejlova i fotografija. Pominju se poznata imena iz politike i biznisa, uključujući Ilona Maska i Donalda Trampa, dok istrage i analiza tokova novca i dalje traju.
Policija u Beogradu uhapsila je S. D. (36) zbog sumnje da je u saizvršilaštvu sa A. Ž. (26), za kojim je raspisana potraga, oštetila privredno društvo za više od 150 miliona dinara čime je izvršila krivično delo Teška krađa.
Ukrajina se saglasila sa zapadnim partnerima da će svako uporno kršenje budućeg sporazuma o prekidu vatre od strane Rusije pokrenuti koordinisani vojni odgovor Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, objavio je list Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.
U toku je ozbiljna politička kriza u Vašingtonu. U glavnoj ulozi je republikanski senator iz Južne Karoline Lindzi Grejm. On je zapretio da će blokirati ključni paket finansiranja savezne vlade, što bi moglo dovede do njenog delimičnog zatvaranja.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da su, na osnovu informacija koje je objavilo američko ministarstvo pravde, osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin i, kako je naveo, jedan lažni autor po imenu Majkl Volf, skovali zaveru kako bi naštetili njemu i obavljanju funkcije predsednika.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da je razgovarao sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, navodeći da je postignut trgovinski sporazum između dve zemlje kao i da je Indija pristala da prestane sa kupovinom ruske nafte.
Oči svetskih lidera i analitičara uprte su ovih dana u Iran i Teheran, a izvesno je da Bliski istok klizi u novi ciklus nasilja. Analitičar iz organizacije Novog trećeg puta Dragoslav Rašeta, gostujući u emisiji "Sinteza" uveren je da su šanse da dođe do oružanog sukoba u Iranu iznad 90 odsto.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Ukrajina spremna na konkretne korake i da smatra da je moguće postići pravedan i trajni mir.
Mađarska vlada podnela je tužbu Sudu pravde Evropske unije, tražeći poništavanje uredbe RePower EU, čiji je cilj postepeno ukidanje uvoza ruskog gasa, izjavio je ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto.
Politički sukob SAD i EU oko pitanja Grenlanda ponovo je u fokus svetske javnosti vratio i pitanje ko će i na koji način upravljati ogromnim prirodnim resursima na "krovu sveta", području iznad 65° paralele, pod-Arktiku, sve do samog Severnog pola.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da Moskva nema interes da raspaljuje globalni sukob, kao što nije imala interes da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
Komentari (0)