Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Debata o tome ko će i na koji način oblikovati pravila za veštačku inteligenciju (AI) postaje sve intenzivnija u svetu.
Na jednoj strani je BRIKS koalicija, u kojoj su Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija.
Ove zemlje zajedno predstavljaju više od 40 odsto svetske populacije i sve veći deo globalnog BDP, a postepeno dobijaju značaja i kada se radi o pitanju veštačke inteligencije.
Kada je pre dvadeset sedam godina, u avgustu 1998, tada nova tehnološka kompanija Nvidia prestavila svoj grafički procesor NV4, bila je to prava revolucija.
Radica Blagojević (41) punih pet godina pokazuje da žene mogu sve, pa i da voze kamion. Osim što je dama koja ruši stereotipe, Radica je i žena velikog srca i jedan od pobednika konkursa "Oni su heroji". Za Newsmax Balkans ispričala je kako je to biti žena kamiondžija, humanitarac i heroina godine.
Da li verujete svemu što pročitate ili čujete u medijima? Ostavljate li mogućnost da to nije tačno i da ne služi izveštavanju već nečem drugom? O fenomenu lažnih vesti i kako ih prepoznati u Stavu dana govorili su medijski konsultant Nikola Tomić i urednik FakeNews tragača Ivan Subotić.
Na drugoj strani je Zapadni blok, predvođen Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom, Kanadom, Japanom i drugim članicama G7 i OECD.
Oni čine najrazvijenije ekonomije sveta, imaju stabilne pravne sisteme i najveći udeo u visokotehnološkim ulaganjima trenutno dolazi iz ovog dela sveta.
Foto: Tanjug/AP/Silvia Izquierdo
Na samitu BRIKS u Rio de Žaneiru u julu 2025, lideri ovih država su pozvali Ujedinjene nacije da vode proces stvaranja globalnih AI pravila koja će biti inkluzivna i zasnovana na ljudskim pravima.
Naglasili su da AI ne sme da produbljuje nejednakosti, već bi trebalo da smanjuje digitalni jaz. Vizija BRIKS stavlja suverenitet, razvoj i otvorene inovacije u prvi plan.
Kina već od avgusta 2023. sprovodi stroga pravila za generativni AI, uključujući bezbednosne provere i označavanje sadržaja.
Indija je uvela smernice koje zahtevaju od kompanija da jasno obeleže "nedovoljno testirane" AI alate, dok Brazil razvija zakon o AI koji se trenutno razmatra u parlamentu.
Rusija povezuje AI sa nacionalnom bezbednošću i tehnološkim suverenitetom, ali ga često koristi i za nadzor svojih građana.
BRIKS se trudi da na ovaj način da glas "Globalnom Jugu" i otvara prostor za lokalne potrebe, ali slabost je što pravila nisu ujednačena, a zaštita privatnosti i sloboda često ostaje slaba.
Zapadni blok, s druge strane, ubrzano razvija detaljne i obavezujuće zakone.
Foto: Envato
Evropska unija je 2024. usvojila Zakon o veštačkoj inteligenciji, prvi sveobuhvatan zakon te vrste.
On zabranjuje opasne primene AI, uvodi obaveze prema nivou rizika i predviđa kazne do 35 miliona evra ili 7 odsto ukupnog (globalnog) prometa kompanije za kršenje ovih pravila.
Ova regulativa počinje da se primenjuje od avgusta 2025. na opšte AI sisteme, a zatim i na visokorizične aplikacije.
Pravila zahtevaju tehničku dokumentaciju, procene rizika i sertifikaciju sistema.
Evropska komisija je objavila i dobrovoljne kodekse prakse kako bi se kompanije spremile za primenu zakona, a osnovana je i nova EU kancelarija za AI koja nadgleda sprovođenje.
Foto: Envato
Pored Evrope, G7 je 2023. pokrenuo Hirošima AI proces, koji je doneo međunarodne principe i kodeks ponašanja za napredne AI sisteme.
Velika Britanija je organizovala samit u Bletchley Parku, gde je 28 zemalja potpisalo deklaraciju o bezbednosti AI.
Sledeći samit u Seulu 2024. proširio je ovu saradnju.
Savet Evrope je 2024. otvorio za potpisivanje prvi obavezujući međunarodni sporazum o AI, dok Sjedinjene Države kroz NIST još uvek razvijaju standarde i okvire upravljanja rizicima. Uz to, međunarodna tela za standardizaciju već su usvojila prve globalne standarde za upravljanje AI sistemima i procenu realnih rizika.
Foto: Tanjug/AP/Eraldo Peres
Kada poredimo, prednosti BRIKS pristupa su inkluzivnost i činjenica da je akcenat stavljen na otvorenom kodu, što daje veliku razvojnu perspektivu za zemlje u razvoju koje imaju manjak početnih kapaciteta.
Sa druge strane slabosti BRIKS načina delovanja su nedostatak jedinstva između svih raznolikih zemalja članica, političke razlike između država i manja zaštita ljudskih prava koja je prisutna u nekima od njih.
Sa druge strane, ako posmatramo Zapadni blok, prednosti su razvijeni zakoni, jasna pravila i jaka institucionalna kontrola, koji daju ovom pristupu veću snagu.
Slabosti naravno ostaju visoki troškovi usklađivanja i složenost sve veće regulative, za šta znamo da je poseban izazov u Evropi, pogotovo ako se govori o birokratskim komplikacijama koje nisu novina za ovaj blok država, a koje se javljaju i u oblasti veštačke inteligencije.
Foto: Envato
Ipak, brojevi uvek najbolje govore realnost.
EU zakon predviđa kazne do nekoliko milijardi evra, preko 1000 organizacija učestvovalo je u pripremi novih kodeksa prakse, UNESKO preporuku o etici AI podržalo je 193 zemlje članice, a Globalno partnerstvo za AI sada okuplja 44 države.
Zapadni blok ne samo da piše pravila, već ih i sprovodi kroz tržišne mehanizme.
Printscreen: Newsmax Balkans
Ali kuda sve ovo vodi industriju veštačke inteligencije?
Gledajući u budućnost, postoje dva moguća i verovatna scenarija.
Jedan je fragmentacija, gde će različiti blokovi donositi različita pravila, pa će kompanije morati da se usklađuju sa više sistema odjednom, u zavisnosti u kojima posluju i u kojoj meri.
Drugi je saradnja, možda pod okriljem UN, gde bi se spojila zapadna pravna snaga sa inkluzivnim pristupom BRIKS, iako to nije praktično lako.
Obe strane se slažu da AI mora da bude bezbedan, pravedan i koristan, ali se razlikuju u načinu na koji žele to da postignu.
A glavno pitanje za budućnost se svodi na to ko će prvi stvoriti jedinstveni sistem sertifikacije za AI koji će omogućiti da se jednom ispuni obaveza usklađenosti, a da se zatim može prodavati i koristiti svuda, a da se u tom procesu ne javi smanjenje zaštite i za pojedince i za društvo u celini?
Šta zaista piše u predlogu izmena Porodičnog zakona, a šta su spekulacije? Zbog čega će roditelji ići na prevaspitavanje? Da li ćemo zaista moći da stanemo na put maloletničkim brakovima? Zašto mnogi smatraju da je ovaj Zakon udar na porodicu? Za emisiju “Tražim reč” govore državni sekretar u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji Radoš Pejović, psiholog Dragana Ivanović i operska umetnica Nataša Tasić Knežević.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Zbog čega mladi u Srbiji sve više koriste alkohol i psihoaktivne supstance? Koji procenat zavisnika uspeva da se izleči? Da li patološko kockanje sve više uzima maha? Gost Stava nedelje, Primarijus doktor Diana Raketić, direktorka Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti.
Motociklista (47) iz Sente preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine nakon saobraćajne nesreće u Adi, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Kikinda.
Cena evrodizela u Srbiji biće viša za dva dinara i iznosiće 219 dinara po litru u narednih sedam dana, dok će cena benzina ostati nepromenjena na 191 dinar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Državljanin Crne Gore B. S. (37) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Uprava policije Crne Gore saopštila je da je krivično procesuirala E. K. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je sa prozora kuće pucao u pravcu tri učenice Osnovne škole "Dušan Korać" u tom gradu.
Policija u Beogradu uhapsila je državljanina Severne Makedonije A. K. (42), zbog sumnje da je, predstavljajući se lažno kao hirurg, zajedno sa više zasad nepoznatih osoba, oštećenu održavao u zabludi, da će uz novčanu naknadu hitno operisati člana njene porodice, koji je navodno doživeo nesreću.
Naoružane grupe izvele su koordinisane napade na više lokacija u Maliju, uključujući Bamako i Kidal, uz pucnjavu, eksplozije i borbe sa vojskom, saopštile su vlasti i stanovnici.
Pre 40 godina, prvih sati 26. aprila 1986. u sovjetskoj atomskoj elektrani Černobilj eksplodirao je četvrti reaktor i izazvao najtežu mirnodopsku nuklearnu katastrofu, posle koje su hiljade ljudi umrle od posledica zračenja, a radioaktivni oblak prekrio je veliki deo Evrope.
Pokazivanje srednjeg prsta, u Rusiji predstavlja kršenje Zakona o administrativnim prekršajima i kažnjava se novčanom kaznom od 3.000 do 5.000 rubalja (raspon od oko 4.000 do nepunih 7.000 dinara).
Narodna Republika Kina zvanično je pokrenula projekat "grad satelita" i mrežu "Hiljadu jedara" u okviru velikog svemirskog programa koji ima za cilj izgradnju sopstvene globalne internet infrastrukture i konkurenciju američkoj kompaniji SpejsEks, objavili su kineski državni i tehnički izvori.
Gradonačelnik Atine Haris Dukas najavio je oštrije mere protiv prekomernog turizma u tom gradu, upozoravajući da istorijski centar grada dostiže tačku "prezasićenosti" i da je neophodno da se zaštiti kvalitet života lokalnog stanovništva.
Izvršni direktor kompanije OpenAI Sam Altman izvinio se zajednici u Kanadi nakon masovnog ubistva u Britanskoj Kolumbiji, priznajući da nalog napadača na platformi ChatGPT nije bio prijavljen policiji.
Američki i iranski zvaničnici trebalo bi da nastave pregovore u Islamabadu, ali iz Teherana nema potvrde o sastanku, dok se tenzije između dve strane produbljuju i utiču na globalno tržište nafte.
Američki predsednik Donald Trump doneo je odluku da aktivira "Propis obavezne proizvodnje za potrebe odbrane" donet prvi put još pedesetih godina prošlog veka, kako bi ubrzao razvoj i proizvodnju energetskih resursa.
Predsednik Francuske Emanuel Makron poručio je na konferenciji World Policy Conference u Šantiliju da svet ulazi u „prelomni trenutak“ u kojem se dovodi u pitanje međunarodni poredak i jača politika moći.
Komentari (0)