(FOTO/VIDEO) Pala francuska vlada: "Uvod u novu epizodu političke drame"
Francuska vlada je pala, pošto je joj na sednici Narodne skupštine te države izglasano nepoverenje. Ukupno 364 poslanika glasalo je protiv vlade Fransoe Bajrua, dok je 194 glasalo za, a 25 njih bilo uzdržano.
Izvor: Tanjug
08.09.2025. 15:39 >> 19:05
Foto: Tanjug/AP/Christophe Ena
Glasanje o nepoverenju vladi tražio je sam Bajru, pokušavajući da na taj način progura nepopularan plan uštede od 44 milijarde evra, koji je uključivao ukidanje dva državna praznika i zamrzavanje vladine potrošnje.
Tokom celog popodneva trajale su vrlo intenzivne i žive debate u francuskom parlamentu, gde se Fransoa Bajru, koji je do pre nekoliko trenutaka bio na čelu vlade, nalazio pod paljbom svih predstavnika opozicionih stranaka u Francuskoj.
Foto: Tanjug/AP/Christophe Ena
Prema pisanju CNN, Bajru će sada biti primoran da podnese ostavku nakon samo devet meseci na funkciji, sledeći korake svog prethodnika Mišela Barnijea, koji je izgubio na glasanju o nepoverenju u decembru prošle godine.
Bajruovo povlačenje ostavlja francuskog predsednika Emanuela Makrona sa malo prihvatljivih opcija.
"Nova vlada će se naći pred sličnim problemima"
Politikolog iz Pariza Nikola Letić je u emisiji "Presek" uoči glasanja o nepoverenju francuskoj vladi istakao da je u ovom trenutku najizglednija opcija da predsednik Makron predloži novog mandatara za sastav vlade i to bi mogao biti neko iz njegove političke porodice ili iz desnog centra, što bi bila neka vlada kontinuiteta sa vladom Fransoe Bajrua.
"Međutim, takva vlada bi se vrlo brzo našla pred sličnim problemima pred kojima se našao i Bajru i njen vek ne bi bio dugotrajan. U tom smislu, predsednik Makron nije protivan ideji da se uključi socijalistička partija, pa čak i ekolozi, u jednu novu vladu. Mi možemo očekivati da on otpočne pregovore u tom pravcu", konstatovao je Letić.
S druge strane, kako je istakao, Makron može da ima izvesne poteškoće na planu otpora poslanika iz desnog centra, odnosno republikanaca, tako da mu neće biti jednostavno da postigne dogovor.
Printscreen: Newsmax Balkans
Govoreći o mogućnosti da Makron raspiše nove izbore, Letić je rekao da tehnički on to može da uradi, pošto je prošlo više od godinu dana od poslednjih izbora, pa je po Ustavu je to moguće, ali sve su naznake da on nije blizak toj ideji.
"Pre svega zato što se opekao kada je prvi put raspustio Skupštinu, a takođe i zato što sva istraživanja javnog mnenja daju jako nisku podršku njegovoj partiji, njegovoj koaliciji. Zapravo, svoje poverenje bi dalo nekih 15 odsto francuskih glasača, što je daleko, daleko od dovoljnog za većinu", napomenuo je naš sagovornik.
Pad vlade u Francuskoj je, prema Letićevim rečima, uvod u novu epizodu francuske političke drame, koja traje oko dve i po godine, otkad je Makron izgubio većinu u parlamentu.
Istakao je da su najavljeni i štrajkovi u zemlji.
"Već u sredu će se blokirati maltene čitava Francuska. To je jedan pokret koji je vrlo neformalan i koji dosta liči na žute prsluke od pre nekoliko godina. I takođe, ono što je isto važno jeste da čitav svet pomno prati šta se dešava u Francuskoj, pa između ostalih i kreditori francuski", rekao je Letić i dodao da Francuska ima oko 115 odsto BDP duga i jako slab, "anemičan" rast od svega jednog procenta BDP.
Letić je u razgovoru za Newsmax Balkans zaključio da trenutna politička nestabilnost može samo dodatno da pogorša i političku i ekonomsku situaciju u Francuskoj.
Posle deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, politička kriza i dalje trese Srbiju. Protesti se održavaju svakodnevno, a prethodnog petka u Novom Sadu skup studenata u blokadi i građana obeležili su sukobi sa policijom.
Pripadnici Interventne jedinice policije napustili su zgradu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, što znači da počinje ispitni rok "Septembar 2".
Državna revizorska institucija (DRI) je u poslerevizionom izveštaju ocenila da je Grad Beograd teško kršio obavezu dobrog poslovanja zbog čega je Skupštini grada Beograda uputila zahtev za razrešenje odgovornog lica, gradonačelnika Aleksandra Šapića, navedeno je na sajtu DRI.
Za aktuelnog premijera Bajrua današnje glasanje, kako kaže, nije političko pitanje, već istorijsko.
Bajru je tokom svog obraćanja na sednici rekao da je želeo ovaj "test istine", i da je saglasnost dobio od predsednika Francuske Emanuela Makrona, prenosi BFM televizija.
"Najveći rizik bio bi da se ništa ne preduzme, da se vodi politika kao i obično. Velika većina vas, verovatno najrazumnijih, smatrali su da je ovo nerazumno, ali ja mislim suprotno", rekao je Bajru i dodao da je potrebno pokrenuti "istorijsko pitanje" nacionalnog duga.
Fransoa Bajru, četvrti francuski premijer za tri godine, suočava se sa gotovo izvesnim porazom na današnjem glasanju o poverenju u parlamentu, čime će druga najveća ekonomija Evropske unije ući u dodatnu političku neizvesnost, naveo je Rojters.
Za pad vlade dovoljno je da više od polovine poslanika glasa protiv.
Ukoliko Bajru padne, predsednik Francuske Emanuel Makron će se verovatno suočiti sa zadatkom da pronađe još jednog šefa vlade sposobnog da upravlja budžetom kroz parlament, manje od godinu dana nakon svrgavanja Bajruovog konzervativnog prethodnika Mišela Barnijea.
Nakon glasanja o poverenju Bajruovoj vladi, mogući su različiti scenariji - malo je verovatno da će on zadržati funkciju, a moguće je da će uslediti ostavka praćena imenovanjem nove vlade, raspisivanje izbora ili produženi prelazni period, ocenjuju francuski mediji.
Da li je danas lako nasmejati ljude ili je to veština koja pored talenta zahteva i mnogo hrabrosti? Koliko se humor promenio i gde je danas granica između duhovitog i neukusnog? Ako je smeh lek, zašto ga danas sve ređe koristimo? Za emisiju „Tražim reč“ govore, stend-ap komičari Nenad Šilja Stefanovski i Nikola Silić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Da li smo zaista povezani ili samo umreženi? Zašto mladi, uprkos stalnoj komunikaciji, sve češće osećaju prazninu? Da li rad od kuće dodatno udaljava jedne od drugih? Odgovore o usamljenosti, poverenju i odnosima u savremenom društvu tražimo od psihološkinje Snežane Anđelić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Amerika razmatra povlačenje SAD iz NATO – da li je kraj NATO saveza? Koje su granice autonomije univerziteta? Da li su poslednja dešavanja uvod u novu društvenu krizu? Gosti emisije biće profesori Vladimir Jakovljević I Vladimir Obradović Šta podrazumeva nacrt izmena zakona o presađivanju organa i zašto se pacijenti i donori protive predloženim izmenama?
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će SAD prekinuti da snabdevaju oružjem Ukrajinu ukoliko evropski saveznici odbiju da se pridruže "koaliciji voljnih" za deblokadu Ormuskog moreuza, javlja Financial Times, pozivajući se na izvore.
Pokušaji spasavanja grbavog kita nasukanog u Baltičkom moru kod Vismara biće obustavljeni, jer stručnjaci procenjuju da je životinja previše iscrpljena i bolesna da bi preživela.
Nemačko Savezno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv muškarca Martin S. (49) osumnjičenog da je putem Darkneta pozivao na ubistva političara i javnih ličnosti i prikupljao novac za te svrhe, saopšteno je, uz navode da su među potencijalnim metama bili i najviši državni zvaničnici.
Posle zatvaranja Ormuskog moreuza, zaustavljen je izvoz ne samo nafte, gasa i đubriva, već i helijuma s Bliskog istoka. Ovaj gas ulazi u sastav brojnih proizvoda i tehnologija, uključujući čipove neophodne za razvoj računara, pametnih telefona, električnih automobila i veštačke inteligencije.
Belgijski sud u sredu je doneo presudu prema kojoj Poljska i Rumunija moraju da preuzmu i plate vakcine protiv bolesti kovid-19 od američkog farmaceutskog proizvođača Pfizera. Ukupna vrednost naručenih vakcina iznosi 1,9 milijardi evra (2,2 milijarde dolara).
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) zapretila je napadima na niz velikih američkih tehnoloških kompanija koje posluju na Bliskom istoku, uključujući i tehnološke gigante kao što su Apple, Nvidia, Microsoft i Google.
Kompanija Nestle potvrdila je da je pokrenut onlajn alat za proveru serijskih brojeva KitKat čokoladica, nakon krađe više od 12 tona tog proizvoda namenjenog evropskom tržištu.
Sjedinjene Američke Države razmotriće mogućnost prekida vatre sa Iranom samo pod uslovom da se otvori Ormuski moreuz, objavio je američki predsednik Donald Tramp na društvenim mrežama.
Vlada Đorđe Meloni suočava se sa rastućim nezadovoljstvom italijanskih kompanija, nakon što je loše upravljanje ključnim programom podrške ostavilo mnoge firme bez očekivanih sredstava, piše britanski Financial Times.
Komentari (0)