Zašto je Iran dao moć sinu ubijenog ajatolaha: "Režim sprovodi represivne mere, stanovništvo je duboko podeljeno"
Iran se sprema za dugoročniji sukob sa Sjedinjenim Američkim Državma, evidentno je da zvanični Teheran nije poremetilo ubistvo ajatolaga Alija Hamneija, a promena režima u toj zemlji za sada nije realna, smatra analitičar iz Centra na nacionalnu politiku Ljubomir Đurić.
Gostujući u emisiji Otvori oči, naš sagovornik je istakao da vojni sektor u Iranu funkcioniše i da se pruža snažan otpor u ovom sukobu, tako da ubistvo ajatolaha Alija Hamneija nije dovelo do kraha državnog sistema.
Đurić, pak, ocenjuje da je njegov sin Modžtaba Hamnei dosta radikalniji u svojim ciljevima i namerama.
"Primarni cilj zvaničnog Teherana oko izbora novog ajatolaha je da pokaže kontinuitet. Iako je to suprotno postulatima same revolucije, ova zemlja je bila antimonarhistička i antidinastijska. Dati moć sinu je nešto što nije bilo uobičajeno", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
Foto: AP/Hadi MizbanModžtaba Hamnei
Prema rečima Đurića, jako je teško oceniti novog ajatolaha, s obzirom na to se u javnosti malo zna o njemu.
"Modžtaba Hamnei nije imao zvaničnu funkciju ranije. Većina zapadnih analiza eksperata navodi da je on dosta radikalniji bio od svog oca", predočio je analitičar.
Nakon ubistva Alija Hamneija, Iran je nastavio dalje, nije bilo većih političkih potresa, a i ometanja u okviru operativnih mogućnosti.
"Napadi na zalivske zemlje i na Izrael su se nastavili. Tako da se može reći da se eliminacijom pojedinih iranskih lidera ne može sprečiti delovanje religijskih. Poprilično je efektivan taj sistem u Iranu", ukazao je Đurić.
Govoreći o samoj situaciji unutar Irana, Đurić je napomenuo da je iransko stanovništvo duboko podeljeno, a osim toga u zemlji od 92 miliona stanovnika etničke razlike su neminovne.
"Dobar deo iranskog naroda nije zadovoljan sa ekonomskom situacijom. Neizdrživo je tamo živeti, posebno jer nema vode, a životni standard nije na nivou", konstatovao je analitičar.
Prema njegovim rečima, iranski režim sprovodi represivne mere, a uveo je i moralnu policiju.
"Sa druge strane, postoji deo Iranaca koji podržava postojeći režim. Očekivano je da u državi od 92 miliona stanovnika postoje podele i različite podrške", naveo je naš Đurić.
Foto: Milena ĐorđevićLjubomir Đurić
U zemlji sa velikim brojem stanovništva, dodaje Đurić, mogući su i unutrašnji sukobi.
"Iran je zemlja koja je etnički različita. Tamo žive Persijanci, Kurdi, to je zemlja koja ima 26 manjina. Sve je to potencijalno opasno, ako govorimo o mogućnosti unutrašnjih sukoba u zemlji", istakao je on.
"Iran se sprema za dugoročniji sukob"
Govoreći o samom sukobu na Bliskom istoku, Đurić se osvrnuo na informaciju da su iranski morski dronovi pogodili američke i grčke tankere.
Ti tankeri su prevozili naftu iz Irana, a mediji prenose da bi to moglo da izazove ogromnu štetu, zapravo ekološku katastrofu.
"Mnogo je informacija koje prethodnih dana možemo čuti. Neke su proverene, a neke ne. Prethodnih par dana je takođe bilo i govora o morskim minama i mogućnosti da će Iran na taj način zatvoriti Ormuški moreuz. To je strategija koju Iran pokušava da ostvari. Ta zemlja želi da kroz ekonomski pritisak na energetski sektor i na globalnu ekonomiju dovede do povlačenja Amerikanaca i Izraelaca", pojasnio je sagovornik Newsmax Balkans.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Generalni direktor američke televizije Newsmax Kristofer Rudi u svojoj analizi tvrdi da je američki predsednik Donald Tramp postigao ključnu pobedu u sukobu sa Iranom i da sada može usmeriti region ka stabilnosti.
Deluje da kraj nije na vidiku, mada je američki lider Donald Tramp u sredu poručio da će kraj rata u Iranu biti kada on odluči da se povuče.
"Biće nekako kraj, ali pitanje je šta je zapravo ostvareno. Imamo i Hezbolah koji se uključuje iz Libana, tako da je tu značajna eskalacija i povećanje napada. Iran se zasigurno sprema za dugoročni sukob. To nam situacija pokazuje, a ovo je samo još jedan od ondikatora da sukob neće biti baš brzo završen", zaključio je Đurić.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Na Kosovu trenutno boravi nešto više od 4 i po hiljade pripadnika KFOR-a. Prištini je međutim i taj broj sporan, pa Kurti otvoreno traži podršku Zapada za njegovo povlačenje. Posle susreta sa predsednikom Francuske Makronom i uz očiglednu podršku Londona i Berlina, pitanje bezbednosne arhitekture regiona ponovo dolazi u fokus. Uporedo sa tim iz Brisela stižu najave o nastavku dijaloga Beograda i Prištine, što otvara dilemu – da li je reč o novoj fazi pregovora ili o potencijalno rizičnom bezbednosnom zaokretu? Ko će na kraju povući ključne poteze – lokalni lideri ili velike sile? Gosti Stava dana su politikolozi Ivan Miletić i Branimir Đokić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je danas lako nasmejati ljude ili je to veština koja pored talenta zahteva i mnogo hrabrosti? Koliko se humor promenio i gde je danas granica između duhovitog i neukusnog? Ako je smeh lek, zašto ga danas sve ređe koristimo? Za emisiju „Tražim reč“ govore, stend-ap komičari Nenad Šilja Stefanovski i Nikola Silić.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će SAD prekinuti da snabdevaju oružjem Ukrajinu ukoliko evropski saveznici odbiju da se pridruže "koaliciji voljnih" za deblokadu Ormuskog moreuza, javlja Financial Times, pozivajući se na izvore.
Pokušaji spasavanja grbavog kita nasukanog u Baltičkom moru kod Vismara biće obustavljeni, jer stručnjaci procenjuju da je životinja previše iscrpljena i bolesna da bi preživela.
Nemačko Savezno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv muškarca Martin S. (49) osumnjičenog da je putem Darkneta pozivao na ubistva političara i javnih ličnosti i prikupljao novac za te svrhe, saopšteno je, uz navode da su među potencijalnim metama bili i najviši državni zvaničnici.
Posle zatvaranja Ormuskog moreuza, zaustavljen je izvoz ne samo nafte, gasa i đubriva, već i helijuma s Bliskog istoka. Ovaj gas ulazi u sastav brojnih proizvoda i tehnologija, uključujući čipove neophodne za razvoj računara, pametnih telefona, električnih automobila i veštačke inteligencije.
Belgijski sud u sredu je doneo presudu prema kojoj Poljska i Rumunija moraju da preuzmu i plate vakcine protiv bolesti kovid-19 od američkog farmaceutskog proizvođača Pfizera. Ukupna vrednost naručenih vakcina iznosi 1,9 milijardi evra (2,2 milijarde dolara).
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) zapretila je napadima na niz velikih američkih tehnoloških kompanija koje posluju na Bliskom istoku, uključujući i tehnološke gigante kao što su Apple, Nvidia, Microsoft i Google.
Kompanija Nestle potvrdila je da je pokrenut onlajn alat za proveru serijskih brojeva KitKat čokoladica, nakon krađe više od 12 tona tog proizvoda namenjenog evropskom tržištu.
Sjedinjene Američke Države razmotriće mogućnost prekida vatre sa Iranom samo pod uslovom da se otvori Ormuski moreuz, objavio je američki predsednik Donald Tramp na društvenim mrežama.
Vlada Đorđe Meloni suočava se sa rastućim nezadovoljstvom italijanskih kompanija, nakon što je loše upravljanje ključnim programom podrške ostavilo mnoge firme bez očekivanih sredstava, piše britanski Financial Times.
Komentari (0)