Nemački AfD objavio kandidatkinju za kancelarku: Provokativna Alis Vajdel, uzor joj Margaret Tačer
Alternativa za Nemačku objavila je da je kandidatkinja te stranke za kancelarku Alis Vajdel. To je političarka koja voli da provocira, a živi drugačije nego što bi to njena partija želela.
Alis Vajdel je jedna od samo devet žena u poslaničkoj grupi Alternative za Nemačku u Bunestagu. Ostatak grupe čini 69 muškaraca. Kvota od 11,5 odsto žena ni u jednoj drugoj poslaničkoj grupi nije tako niska. Ona se u aktuelnom sazivu nemačkog parlamenta kreće od 25,4 odsto kod demohrišćana, pa do 59,3 odsto kod Zelenih, piše DW.
Politički gledano, Vajdel je, međutim, unutar muški dominantnog AfD teška kategorija: zajedno sa Tinom Krupalom ona deli dužnost predsadavajuće, kako u stranci, tako i u poslaničkoj grupi u Bundestagu.
Heute vor 34 Jahren wurde unser Land wiedervereinigt. Aus unserer Geschichte heraus sollte uns deshalb daran gelegen sein, vor allem einer gesellschaftlichen Spaltung entgegenzuwirken. Eine besondere Verantwortung dafür tragen die etablierten Parteien, wenn sie leichtfertig von… pic.twitter.com/zxnNSF69nt
— Alice Weidel (@Alice_Weidel) October 3, 2024
Njihova stranka je s tim duetom na čelu, na proteklim parlamentarnim izborima 2021. osvojila 10,3 odsto glasova. To je bio blagi pad u odnosu na 2017. godinu (12,6 odsto). Ali, od tada je stranka uspela da pridobije sve više glasova. Na nedavnim izborima u nekoliko nemačkih pokrajina AfD je ostvarila mnogo bolje rezultate: u Hesenu 18,4 odsto, a u Tiringiji čak 32,8 procenata.
Ankete na nivou čitave Nemačke pokazuju da bi i do 20 odsto građana glasalo za AfD, stranku koju je Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka podveo pod kategoriju "sumnjivi slučaj desnog ekstremizma“.
Male šanse da postane kancelarka Vajdel
Uspeh na svim političkim nivoima AfD je ponukao da za parlamentarne izbore u septembru 2025. nominuje 45-godišnju Alis Vajdel kao kandidatkinju za mesto kancelarke Nemačke. To bi trebalo da bude potvrđeno na kongresu stranke sledeće godine.
Ipak, šanse da ta ekonomistkinja to i postane, u suštini ne postoje. Čak i kad bi AfD na tim izborima postala najjača politička stranka, nijedna druga partija ne bi bila spremna da uđe s njom u koaliciju.
Foto: Tanjug/AP/Markus Schreiber
Alis Vajdel, dakle, može samo da sanja da će ostvariti ono što je nekada uspela žena koja joj je uzor: Margaret Tačer.
"Divim se njenoj biografiji, njenom plivanju protiv struje, i onda kad je neugodno", rekla je u jednom intervju šefica AfD o bivšoj dugogodišnjoj britanskoj premijerki, koja je na funkciji bila od 1979. do 1990.
Nadimak Margaret Tačer je bio "čelična lejdi“, zato što je, uprkos svim otporima, ostala verna svom radikalnom ekonomsko-liberalnom kursu. Njen kredo je bio: niski porezi, manje državnih subvencija, privatizacije. To je kurs koji je u skladu s ubeđenjima Alis Vajdel, bivše preduzetničke konsultantkinje.
"Tačer je preuzela Veliku Britaniju kad je ta zemlja ekonomski bila na dnu. I uspela je da je izvuče", rekla je Vajdel.
"Nastojimo da reformišemo EU"
Kad se Vajdel 2013. učlanila u nekoliko meseci pre toga osnovanu Alternativu za Nemačku, to je tada bila evroskeptična i nacionalno-liberalna stranka. To se, prema mišljenju Alis Vajdel, nije promenilo sve do danas:
"Nastojimo da reformišemo Evropsku uniju", izjavila je ona u avgustu za list "Velt".
Nakon haosa u parlamentu u Erfurtu u istočnoj nemačkoj pokrajini Tiringiji, gde je stranka Alternativa za Nemačku (AfD) postala najveća grupa u državnom parlamentu i to nakon izbora početkom septembra, pokrenuto je pitanje da se ova stranka zabrani.
Socijaldemokrate (SPD) nemačkog kancelara Olafa Šolca uspele su da pobede krajnje desničarsku Alternativu za Nemačku (AfD) na izborima u pokrajini Brandenburg nakon što su zaostajali za njima tokom cele kampanje, pokazuju izlazne ankete.
Ukoliko propadne reforma Evropske unije, onda svakoj zemlji treba dati mogućnost da referendumom odluči o ostanku u EU, smatra Vajdel.
U istom tom intervjuu, ona je odbacila navode o skretanju stranke udesno. Stala je čak i u odbranu njenog stranačkog kolege Bjerna Hekea, koji važi za predstavnika ekstremističkog krila stranke. Taj šef pokrajinskog odbora AfD u Tiringiji, više puta je osuđen jer je javno koristio nacionalsocijalističke parole. Vajdel, međutim, tvrdi: "Taj veoma provokativan deo je kod njega oslabio. On odrađuje odličan posao u Tiringiji. Smatram da su sudski procesi protiv njega smešni i upitni".
Vajdel i "fašista" Heke
Vodeća političarka AfD tako govori o čoveku koji se sudskom odlukom sme nazvati "fašistom". Štaviše, njegova sopstvena stranka ga je još 2017. godine optužila za "bliskost s nacionalsocijalizmom" i nameravala je da ga, uz odobrenje Alis Vajdel, isključi iz svojih redova. Taj zahtev je, međutim, odbačen.
Vajdel i sama javno priznaje da voli da provocira. Izbeglice i tražioce azila je 2018, tokom debate u Bundestagu, nazvala "alimentiranim muškarcima s noževima", a muslimansku decu je opisala kao "zamotane devojčice". Tadašnji predsednik Bundestaga Volfgang Šojble zbog toga ju je javno kritikovao.
"Polarizacija je stilsko sredstvo kako bi se pokrenule debate", opravdala je Vajdel svoje reči nekoliko dana kasnije u razgovoru za švajcarski list "Noje cirher cajtung". Objasnila je da je izrazom "zamotane devojčice" htela da ukaže na to da Nemačka ima problem s konzervativnim islamom koji, prema njenom mišljenju, nije u skladu s Ustavom.
Živi s tamnoputom ženom stranog porekla
Alis Vajdel – provokatorka koja bi zbog svog privatnog života možda i sama mogla da se suoči s predrasudama unutar sopstvene stranke? Jer, njena životna partnerka je žena koja potiče sa Šri Lanke. Imaju i dvoje usvojene dece. To je dosta daleko od idealne slike kakvu propagira AfD. U stranačkom programu jedna od glavnih stavki je održavanje tradicionalne nemačke porodice: "U porodici se za svoju decu u dugotrajnoj odgovornosti brinu majka i otac".
Moguća kandidatkinja za kancelarku AfD-a s prebivalištima u Nemačkoj i Švajcarskoj ni na koji način nije otelotvorenje svetonazora njene stranke. Za Alis Vajdel to nije problem, kako je to već izjavila 2017: "Može biti da su pojedini tu i tamo ogorčeni, ali toga ima i u drugim strankama".
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS ( R )
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje subotom od 20 časova. U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE (R)
Humanitarni radnici u Gazi spa[avaju živote. Gost emisije: Šon Kerol, predseldnik humanitarne organizacije Nera.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DRŽAVA JUŽNIH SLOVENA (R)
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na magistralnom putu Šabac-Loznica, kod mesta Štitar dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a njih petoro je zadobilo teške povrede, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave Šabac.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Trideseta godišnjica od zločinačke akcije "Oluja" biće obeležena u nedelju 3. avgusta u 19.30 časova u Sremskim Karlovcima, pod nazivom "Oluja je pogrom - Pamtimo zauvek", saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Glavni grad Finske Helsinki u toku prošle godine nije registrovao nijedan smrtni slučaj u saobraćaju, a to dostignuće se može pripisati mnogobrojnim faktorima, među kojima je ograničenje brzine jedan od najvažnijih, kazao je saobraćajni inženjer u gradskom Odeljenju za urbanu sredinu Roni Utriaine.
Na auto-putevima u Francuskoj zabeležena je ukupna dužina svih kolona na putevima od 1.051,6 kilometara u vreme pojačanog intenziteta saobraćaja zbog letnjih odmora i smene turista, koji se kolokvijalno naziva "Crna subota".
Potres jačine 6,1 stepen po Rihteru registrovan je na Kamčatki, na udaljenosti od 196 kilometara od regionalne prestonice Petropavlovsk Kamčatski, saopštio je Kamčatski ogranak Geofizičke službe Ruske akademije nauka (RAN).
Granatiranje ukrajinskih oružanih snaga izazvalo je požar u industrijskoj zoni u blizini nuklearne elektrane Zaporožje, koji je lokalizovan, saopštili su predstavnici te elektrane.
Zamenik izvršnog direktora UNICEF-a Ted Čajban izjavio je danas da se Gaza suočava sa ozbiljnim rizikom od gladi, i da je "šokantno" ono što se može videti na terenu.
Komentari (0)