Sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojoj prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić održava se u Njujorku. Glavna tema je rat na Bliskom istoku, a sa govornice su poslate oprečne poruke u vezi sa potezima Izraela u Gazi i priznavanjem Države Palestine.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Sednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija otvorio je generalni sekretar te organizacije Antonio Gutereš i u prvi plan je stavio krizu na Bliskom Istoku.
Osudio je sukob Izraela i Palestine i rekao da sve države koje podržavaju Izrael to ne treba da rade. Napomenuo je da bez suživota Izraelaca i Palestinaca i bez njihovog međusobnog priznanja na Bliskom Istoku neće biti mira.
Pozvao je na momentalni prekid vatre i da se svi zarobljenici u ovom sukobu oslobode kako bi mogli da se nastave pregovori.
Nakon Antonija Gutereša, obratila se i predsedavajuća Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Analena Berbok, a potom i predsednik Brazila Lula da Silva.
Foto: Tanjug/AP/Richard Drew
Nakon Berbok, koja je govorila uopšteno o problemima sa kojima se suočavaju sve države sveta, brazilski predsednik je odmah osudio sve zemlje koje podržavaju Izrael u, kako je istakao, genocidu nad palestinskim narodom.
Nakon njega, govorio je i predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, koji se osvrnuo na dešavanja u svetu i o svojim postignućima tokom drugog mandata. Za razliku od prethodnih govornika, Tramp je rekao da su sve države koje su priznale Državu Palestinu učinile uslugu Hamasu.
Oko 145 država sveta priznalo je dosad Državu Palestinu, što je Tramp osudio, a sa njim je saglasan i državni sekretar SAD Marko Rubio.
Kasnije tokom dana očekuje se sastanak Rubija sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Njujorku, a najviše će se razgovarati o ekonomskim temama, ali i o temama bitnim za region.
Vučić je ranije pomenuo da će sa američkim državnim sekretarom pokušati da razgovara o sankcijama SAD Naftnoj industriji Srbije, a u fokusu će biti i pitanje tarifa.
Gutereš pozvao na prekid vatre
"UN su moralni kompas, snaga za mir i održavanje mira, čuvar međunarodnog prava, katalizator održivog razvoja, linija za pomoć ljudima u krizi, svetionik ljudskih prava i centar koji pretvara vaše odluke, odluke država članica, u akcije", istakao je u svom govoru.
Gutereš je ukazao da je svet ušao u doba ubrzanog ljudskog stradanja i upozorio da su principi koje su UN uspostavile "pod opsadom".
Takođe, pozvao je na sprovođenje mera koje je propisao Međunarodni sud pravde (ICJ) o ratu u Gazi.
"Međunarodni sud pravde izdao je pravno obavezujuće privremene mere u slučaju pod nazivom Primena Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida u Pojasu Gaze. Mere koje je propisao ICJ moraju se sprovesti - u potpunosti i odmah", poručio je Gutereš na otvaranju sednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Govoreći o ratovima u Sudanu, Ukrajini i Gazi, generalni sekretar svetske organizacije je pozvao na prekid vatre.
"U Gazi se užasi približavaju trećoj monstruoznoj godini. Oni su rezultat odluka koje prkose osnovnoj humanosti. Razmere smrti i razaranja su veće od bilo kog drugog sukoba u mojim godinama kao generalnog sekretara", istakao je Gutereš, obraćajući se prepunoj sali svetskih lidera.
Podsetio da su pre 80 godina UN osnovane na principima saradnje i mira, ali, kako je naveo,"ti ideali su sada ugroženi".
"Ušli smo u doba bezobzirnih poremećaja i neumoljive ljudske patnje. Pogledajte oko sebe. Principi Ujedinjenih nacija koje ste vi uspostavili su pod opsadom. Stubovi mira i napretka popuštaju pod teretom nekažnjivosti, nejednakosti i ravnodušnosti", upozorio je Gutereš.
On je u uvodnom obraćanju poručio i da "treba da izaberemo klimatsku pravdu". "Budućnost čiste energije više nije daleko obećanje. Ona je već tu. Nijedna vlada, industrija niti posebna interesna grupa to ne može da zaustavi. Ali neki pokušavaju. Time nanose štetu ekonomijama, zaključavaju visoke cene i propuštaju istorijsku priliku. Fosilna goriva su opklada koja se gubi" istakao je Gutereš. Kako je naveo Rojters, njegove reči predstavljaju oštar kontrast u odnosu na energetsku agendu američkog predsednika Donalda Trampa.
Vučić na prijem u čast šefova delegacija
Gutereš je u sedištu Ujedinjenjih nacija u Njujorku prvo priredio prijem u čast šefova delegacija uoči početka Generalne skupštine. Prijemu prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji predvodi srpsku delegaciju.
Tim povodom Vučić se oglasio na društvenim mrežama.
"Sa austrijskim kancelarom Kristijanom Štokerom, predsednikom Republike Finske Aleksanderom Štubom, predsednikom Češke Republike Petrom Pavelom, predsednikom Sirijske Arapske Republike Ahmedom al Šarom i generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom, pred otvaranje 80. sednice Generalne skupštine UN", napisao je Vučić na Instagramu.
Generalna skupština UN počinje u 9.00 sati ujutru po lokalnom vremenu, odnosno u 15.00 časova po srednjeevropskom vremenu, a za govornicu će tokom održavanja izaći više od 150 lidera.
Sve države članice su pozvane da govore, a sednicu će otvoriti predsednica Generalne skupštine UN, trenutno Analena Berbok, bivša nemačka ministarka spoljnih poslova.
Po tradiciji, predstavnik Brazila je uvek prvi koji govori, što je praksa koja je počela 1955. godine od kada se ta zemlja dobrovoljno javila da otvori debatu, a predstavnik SAD, kao zemlje domaćina, govori drugi.
Foto: AP/Yuki Iwamura
Ove godine u ime svoje zemlje treba da govori brazilski predsednik Luiz Inasio Lula da Silva, a odmah posle njega američki predsednik Donald Tramp.
Za sve ostale države članice, redosled govora određen je nivoom zastupljenosti, izraženim preferencijama i geografskom ravnotežom.
Ko je sve među govornicima
Sveta stolica (Vatikan), Država Palestina i Evropska unija su takođe pozvani da učestvuju, a njihovi termini za govornike su određeni prema njihovoj zastupljenosti.
Među govornicima su predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji će se u sredu obratiti na Generalnoj skupštini, zatim predsednik premijer Španije Pedro Sančez, predsednik Francuske Emanuel Makron, predednik Turske Redžep Tajip Erdgogan, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, premijer Grčke Kirjakos Micotakis i mnogi drugi.
Kako razlikovati običnu zaboravnost od prvih simptoma Alchajmerove bolesti? Da li je moguće na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? I ko više pati - oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju?
Crnogorska vladajuća većina uprkos brojnim razlikama između partija koje je čine i dalje opstaje. Premijer Milojko Spajić više je puta najavio moguću rekonstrukciju Vlade, ali se i dalje ne odlučuje na taj potez.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija saopštila je da je pritvoreno lice B. J. u utorak 23. septembra prekinulo štrajk glađu u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu i da je dobrog opšteg stanja.
Ovaj godišnji događaj, koji traje šest dana, prilika je za svetske lidere da se okupe i razgovaraju o aktuelnim globalnim pitanjima.
Svaki lider ima do 15 minuta za govor, kada će izneti svoje agende, stavove i prioritete u kontekstu složenih i međusobno povezanih globalnih izazova, kao i predloge za akcije u svetu.
Šefovi država iz celog sveta imaju priliku da se pozabave nekim od najhitnijih pitanja, kao i da održe bilateralne i multilateralne sastanke na marginama.
Osamdeseto zasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, sa temom "Bolje zajedno: 80 i više godina za mir, razvoj i ljudska prava", dolazi u ključnom trenutku za obnovu globalne posvećenosti multilateralizmu, solidarnosti i zajedničkom delovanju za ljude i planetu.
Ovogodišnja nedelja na visokom nivou ističe hitnu važnost ispunjenja obećanja Ciljeva održivog razvoja i ponovnog jačanja globalne saradnje.
Debata traje do subote, 27. septembra, a zatim se nastavlja u ponedeljak, 29. septembra, pošto se u nedelju ne održavaju sednice.
Diplomatski pritisak za priznanje palestine
Pre današnjeg otvaranja sesije, Francuska i Saudijska Arabija su u ponedeljak sazvale jednodnevni samit kako bi oživele razgovore o rešenju o dve države u izraelsko-palestinskom sukobu.
Diplomatski pritisak je takođe doveo do toga da su Andora, Belgija, Francuska, Luksemburg, Malta i Monako priznali palestinsku državnost uprkos protivljenju Izraela i SAD.
Foto: AP/Angelina Katsanis
Ovo je usledilo nakon sličnih istorijskih poteza u nedelju koje su preduzele Australija, Kanada, Portugal i Velika Britanija.
Na ulicama Njujorka, bezbednosne mere podignute na najviši nivo, pre svega zbog dolaska predsednika SAD-a Donalda Trampa.
Povećano je prisustvo policije, a u mere bezbednosti uključena je i upotreba dronova. Zbog zatvaranja ulica otežan je saobraćaj u delu grada oko sedišta Ujedinjenih nacija.
Inače, Ujedinjene nacije ove godine obeležavaju 80 godina postojanja i broje 193 države članice.
Generalna skupština UN je zvanično počela sa radom 9. septembra, ali nedelja sastanaka na visokom nivou traje od 22. do 30. septembra.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U petnaestoj epizodi serijala Put znanja predstavljamo Start up Skopje Inkubator i njegov razvojni put – od sopstvenog start up projekta do centra koji danas mentorski i organizaciono podržava nove startupove. Kroz razgovore sa osnivačima prikazujemo kako stečeno iskustvo prenose na mlade timove. Kao primer uspešne saradnje, predstavljamo i start up aplikaciju DÍA, koja ilustruje značaj podrške Inkubatora u razvoju inovativnih rešenja.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Ko su mladi ljudi koji dok mnogi sanjaju život u gradu, biraju selo i koliko hrabrosti treba vakvu odluku? Da li je selo postalo nova šansa za bolji život? Koliko je teško pokrenuti posao „od nule“ i da li je budućnost Srbije upravo gde je nekada počela, na selu? Za emisiju « Tražim reč » govore oni koji su odlučili da budućnost grade na svojim ognjištima Lazar i Nadia Milutinović, Đorđe Isailović i Goran Petrović.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
"Avantura Evropa sa Drušanom Radenkovićem"- jedina emisija koja vam plaća da putujete! Avioni, hoteli, prevoz, ulaznice, smeštaj... sve vam je plaćeno. Vaše je samo da putujete i stignete prvi do cilja. A ko stigne prvi, osvaja 5000e! U zavisnoisti od epizode do epizode, cilj je tamo gde vas zagonetke vode. I zato vežite se, polećemo! Počinje "Avantura Evropa".
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Zbog održavanja Beogradskog maratona doći će do privremenih izmena u režimu saobraćaja i zatvaranja brojnih ulica u Beogradu od 17. do 19. aprila. Vozačima se savetuje dodatni oprez i planiranje alternativnih pravaca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
U Bugarskoj su u sedam časova po lokalnom vremenu otvorena birališta za sedme vanredne parlamentarne izbore u zemlji od 2021. godine, preneli su bugarski mediji.
Serija tornada pogodila je severnu regiju Srednjeg Zapada Sjedinjenih Američkih Država, ostavljajući za sobom znatnu materijalnu štetu, dok su olujni vetrovi oštetili mnoge kuće, čupali drveće i nosili krovove, ali nema izveštaja o povređenima ili stradalima, prenosi NBC News.
Mađarska opoziciona stranka Tisa osvojila je 141 od 199 poslaničkih mesta u parlamentu te zemlje na izborima održanim prošle sedmice, navodi se u konačnim rezultatima, objavljenim posle obrade glasova poslatih poštom, iz inostranstva i glasovima predatim putem punomoćja.
Mornarica iranske Revolucionarne garde saopštila je da je Ormuski moreuz ponovo zatvoren za sve brodove i navela da plovidba neće biti dozvoljena sve dok američka vojska ne prekine blokadu iranskih luka, objavili su iranski mediji.
Liban je dugo ratni front na Bliskom istoku. Od početka marta, u izraelskim raketnim napadima na glavni grad Bejrut i jug zemlje, ubijeno je preko 1.800 ljudi, od čega skoro 300 dece, javlja UNHCR. Interno je raseljeno milion civila.
Od početka izraelske agresije na Pojas Gaze 7. oktobra 2023. godine ubijeno je 72.549 Palestinaca, a 172.274 je povređeno, saopštilo je Ministarstvo zdravlja u Gazi.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da se Iran "malo pravi pametan, ali da se vode veoma dobri razgovori" o okončanju konflikta na Bliskom istoku.
Specijalne snage ukrajinske policije eliminisale su muškarca u supermarketu u Kijevu, koji je prethodno otvorio vatru na prolaznike na ulici. Trenutno se zna da je pet ljudi poginulo u pucnjavi u Kijevu, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Nemački kancelar Fridrih Merc pokrenuo je debatu o povratku 80 odsto Sirijaca. Da li Nemačka želi da deportuje one koji su dobro integrisani i koji su potrebni zemlji?
Komentari (0)