Generalna skupština UN: Glavna tema - rat na Bliskom istoku, oprečni stavovi u vezi sa priznavanjem Države Palestine
Sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojoj prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić održava se u Njujorku. Glavna tema je rat na Bliskom istoku, a sa govornice su poslate oprečne poruke u vezi sa potezima Izraela u Gazi i priznavanjem Države Palestine.
Sednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija otvorio je generalni sekretar te organizacije Antonio Gutereš i u prvi plan je stavio krizu na Bliskom Istoku.
Osudio je sukob Izraela i Palestine i rekao da sve države koje podržavaju Izrael to ne treba da rade. Napomenuo je da bez suživota Izraelaca i Palestinaca i bez njihovog međusobnog priznanja na Bliskom Istoku neće biti mira.
Pozvao je na momentalni prekid vatre i da se svi zarobljenici u ovom sukobu oslobode kako bi mogli da se nastave pregovori.
Nakon Antonija Gutereša, obratila se i predsedavajuća Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Analena Berbok, a potom i predsednik Brazila Lula da Silva.
Foto: Tanjug/AP/Richard Drew
Nakon Berbok, koja je govorila uopšteno o problemima sa kojima se suočavaju sve države sveta, brazilski predsednik je odmah osudio sve zemlje koje podržavaju Izrael u, kako je istakao, genocidu nad palestinskim narodom.
Nakon njega, govorio je i predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, koji se osvrnuo na dešavanja u svetu i o svojim postignućima tokom drugog mandata. Za razliku od prethodnih govornika, Tramp je rekao da su sve države koje su priznale Državu Palestinu učinile uslugu Hamasu.
Oko 145 država sveta priznalo je dosad Državu Palestinu, što je Tramp osudio, a sa njim je saglasan i državni sekretar SAD Marko Rubio.
Kasnije tokom dana očekuje se sastanak Rubija sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Njujorku, a najviše će se razgovarati o ekonomskim temama, ali i o temama bitnim za region.
Vučić je ranije pomenuo da će sa američkim državnim sekretarom pokušati da razgovara o sankcijama SAD Naftnoj industriji Srbije, a u fokusu će biti i pitanje tarifa.
Gutereš pozvao na prekid vatre
"UN su moralni kompas, snaga za mir i održavanje mira, čuvar međunarodnog prava, katalizator održivog razvoja, linija za pomoć ljudima u krizi, svetionik ljudskih prava i centar koji pretvara vaše odluke, odluke država članica, u akcije", istakao je u svom govoru.
Gutereš je ukazao da je svet ušao u doba ubrzanog ljudskog stradanja i upozorio da su principi koje su UN uspostavile "pod opsadom".
Takođe, pozvao je na sprovođenje mera koje je propisao Međunarodni sud pravde (ICJ) o ratu u Gazi.
"Međunarodni sud pravde izdao je pravno obavezujuće privremene mere u slučaju pod nazivom Primena Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida u Pojasu Gaze. Mere koje je propisao ICJ moraju se sprovesti - u potpunosti i odmah", poručio je Gutereš na otvaranju sednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Govoreći o ratovima u Sudanu, Ukrajini i Gazi, generalni sekretar svetske organizacije je pozvao na prekid vatre.
"U Gazi se užasi približavaju trećoj monstruoznoj godini. Oni su rezultat odluka koje prkose osnovnoj humanosti. Razmere smrti i razaranja su veće od bilo kog drugog sukoba u mojim godinama kao generalnog sekretara", istakao je Gutereš, obraćajući se prepunoj sali svetskih lidera.
Podsetio da su pre 80 godina UN osnovane na principima saradnje i mira, ali, kako je naveo,"ti ideali su sada ugroženi".
"Ušli smo u doba bezobzirnih poremećaja i neumoljive ljudske patnje. Pogledajte oko sebe. Principi Ujedinjenih nacija koje ste vi uspostavili su pod opsadom. Stubovi mira i napretka popuštaju pod teretom nekažnjivosti, nejednakosti i ravnodušnosti", upozorio je Gutereš.
On je u uvodnom obraćanju poručio i da "treba da izaberemo klimatsku pravdu". "Budućnost čiste energije više nije daleko obećanje. Ona je već tu. Nijedna vlada, industrija niti posebna interesna grupa to ne može da zaustavi. Ali neki pokušavaju. Time nanose štetu ekonomijama, zaključavaju visoke cene i propuštaju istorijsku priliku. Fosilna goriva su opklada koja se gubi" istakao je Gutereš. Kako je naveo Rojters, njegove reči predstavljaju oštar kontrast u odnosu na energetsku agendu američkog predsednika Donalda Trampa.
Vučić na prijem u čast šefova delegacija
Gutereš je u sedištu Ujedinjenjih nacija u Njujorku prvo priredio prijem u čast šefova delegacija uoči početka Generalne skupštine. Prijemu prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji predvodi srpsku delegaciju.
Tim povodom Vučić se oglasio na društvenim mrežama.
"Sa austrijskim kancelarom Kristijanom Štokerom, predsednikom Republike Finske Aleksanderom Štubom, predsednikom Češke Republike Petrom Pavelom, predsednikom Sirijske Arapske Republike Ahmedom al Šarom i generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom, pred otvaranje 80. sednice Generalne skupštine UN", napisao je Vučić na Instagramu.
Generalna skupština UN počinje u 9.00 sati ujutru po lokalnom vremenu, odnosno u 15.00 časova po srednjeevropskom vremenu, a za govornicu će tokom održavanja izaći više od 150 lidera.
Sve države članice su pozvane da govore, a sednicu će otvoriti predsednica Generalne skupštine UN, trenutno Analena Berbok, bivša nemačka ministarka spoljnih poslova.
Po tradiciji, predstavnik Brazila je uvek prvi koji govori, što je praksa koja je počela 1955. godine od kada se ta zemlja dobrovoljno javila da otvori debatu, a predstavnik SAD, kao zemlje domaćina, govori drugi.
Foto: AP/Yuki Iwamura
Ove godine u ime svoje zemlje treba da govori brazilski predsednik Luiz Inasio Lula da Silva, a odmah posle njega američki predsednik Donald Tramp.
Za sve ostale države članice, redosled govora određen je nivoom zastupljenosti, izraženim preferencijama i geografskom ravnotežom.
Ko je sve među govornicima
Sveta stolica (Vatikan), Država Palestina i Evropska unija su takođe pozvani da učestvuju, a njihovi termini za govornike su određeni prema njihovoj zastupljenosti.
Među govornicima su predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji će se u sredu obratiti na Generalnoj skupštini, zatim predsednik premijer Španije Pedro Sančez, predsednik Francuske Emanuel Makron, predednik Turske Redžep Tajip Erdgogan, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, premijer Grčke Kirjakos Micotakis i mnogi drugi.
Kako razlikovati običnu zaboravnost od prvih simptoma Alchajmerove bolesti? Da li je moguće na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? I ko više pati - oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju?
Crnogorska vladajuća većina uprkos brojnim razlikama između partija koje je čine i dalje opstaje. Premijer Milojko Spajić više je puta najavio moguću rekonstrukciju Vlade, ali se i dalje ne odlučuje na taj potez.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija saopštila je da je pritvoreno lice B. J. u utorak 23. septembra prekinulo štrajk glađu u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu i da je dobrog opšteg stanja.
Ovaj godišnji događaj, koji traje šest dana, prilika je za svetske lidere da se okupe i razgovaraju o aktuelnim globalnim pitanjima.
Svaki lider ima do 15 minuta za govor, kada će izneti svoje agende, stavove i prioritete u kontekstu složenih i međusobno povezanih globalnih izazova, kao i predloge za akcije u svetu.
Šefovi država iz celog sveta imaju priliku da se pozabave nekim od najhitnijih pitanja, kao i da održe bilateralne i multilateralne sastanke na marginama.
Osamdeseto zasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, sa temom "Bolje zajedno: 80 i više godina za mir, razvoj i ljudska prava", dolazi u ključnom trenutku za obnovu globalne posvećenosti multilateralizmu, solidarnosti i zajedničkom delovanju za ljude i planetu.
Ovogodišnja nedelja na visokom nivou ističe hitnu važnost ispunjenja obećanja Ciljeva održivog razvoja i ponovnog jačanja globalne saradnje.
Debata traje do subote, 27. septembra, a zatim se nastavlja u ponedeljak, 29. septembra, pošto se u nedelju ne održavaju sednice.
Diplomatski pritisak za priznanje palestine
Pre današnjeg otvaranja sesije, Francuska i Saudijska Arabija su u ponedeljak sazvale jednodnevni samit kako bi oživele razgovore o rešenju o dve države u izraelsko-palestinskom sukobu.
Diplomatski pritisak je takođe doveo do toga da su Andora, Belgija, Francuska, Luksemburg, Malta i Monako priznali palestinsku državnost uprkos protivljenju Izraela i SAD.
Foto: AP/Angelina Katsanis
Ovo je usledilo nakon sličnih istorijskih poteza u nedelju koje su preduzele Australija, Kanada, Portugal i Velika Britanija.
Na ulicama Njujorka, bezbednosne mere podignute na najviši nivo, pre svega zbog dolaska predsednika SAD-a Donalda Trampa.
Povećano je prisustvo policije, a u mere bezbednosti uključena je i upotreba dronova. Zbog zatvaranja ulica otežan je saobraćaj u delu grada oko sedišta Ujedinjenih nacija.
Inače, Ujedinjene nacije ove godine obeležavaju 80 godina postojanja i broje 193 države članice.
Generalna skupština UN je zvanično počela sa radom 9. septembra, ali nedelja sastanaka na visokom nivou traje od 22. do 30. septembra.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-DECA PIREJA BULJKES
Veza Grka i Srba je u XX veku, u vreme Titove Jugoslavije, bila u znaku bratskih veza, ali i složenih državnih odnosa koji su dovodili i do potpunog zahlađenja u prijateljstvu dva naroda. Posle Drugog svetskog rata u Grčkoj je počeo građanski rat, a komunisti koji su izgubili u tom ratu novo utočište pronašli su u SFRJ kao izbeglice. Njihov centar postaje Buljkes, grad nedaleko od Novog Sada u kome stvaraju državu u državi koju je kontrolisala UDBA. U isto vreme oko 20 hiljada grčke dece, čiji roditelji ne žele da budu vaspitana u rojalističkom duhu, odlazi put Jugoslavije i završava u domovima širom SFRJ koja je tada optužena za otmicu grčke dece. Preživeli svedoci, Grci koji i danas žive u Srbiji, njihovi potomci, ali i istoričari koji su pisali o tim događajima, pričaju kako je izgledalo vreme u kome su Kraljevina Grčka i SFRJ vodili propagandni rat. Šta se dogodilo sa grčkom decom i Grcima iz Buljkesa u periodu od 1945. do 1949. tema je dokumentarnog filma "Deca Pireja" koji otkriva turbulentnu istoriju dve zemlje. Pogledajte DEKADE - DECA PIREJA: Grčke izbeglice u Srbiji
dokumentarni
07:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-MANASTIR KRKA
“Monaški kuvar“ vodi vas u manastir Krka, zadužbinu Jelene Nemanjić Šubić, sestre cara Dušana. Zavirite u katakombe iz prvog veka i saznajte šta se to duhovno „kuva“ na mestu gde je sveti apostol Pavle propovedao Dalmatincima.
dokumentarni
07:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
dokumentarni
08:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Žena na koju je palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica podlegla je povredama uprkos brzoj intervenciji medicinske ekipe, rečeno je za portal Klix.ba u Hitnoj pomoći u Sarajevu.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Božićni praznici u Srbiji čine čitav niz običaja, od Tucindana i Badnjeg dana, do samog Božića 7. januara. Od rituala i porodičnih okupljanja, preko narodnih verovanja i simbolike hrane, do svetih običaja - praznici su ogledalo naše kulture i identiteta.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Parisku deklaraciju u kojoj se detaljno navode "snažne bezbednosne garancije za čvrst i trajan mir" u Ukrajini, između ostalog i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, podržalo je 35 zemalja "Koalicije voljnih", izjavio je danas francuski predsednik Emanuel Makron.
Grenland nije teritorija koja može biti pripojena ili preuzeta nečijom voljom, poručio je premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen dodajući da je podrška evropskih saveznika i NATO od ključnog značaja u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta tog ostrva u sastavu Danske.
Najmanje 24 pripadnika bezbednosnih snaga Venecuele poginula su tokom američke vojne operacije kada je zarobljen predsednik te zemlje Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, nakon čega su prebačeni u SAD pod optužbama za trgovinu drogom, saopštili su venecuelanski zvaničnici.
Američko ministarstvo pravde revidiralo je optužnicu u kojoj se prethodno tvrdilo da je predsednik Venecuele na čelu narko organizacije Kartel de los Soles, prenosi danas Njujork tajms.
Sjedinjene Američke Države spremne su da podrže multinacionalne snage predvođene Evropom u Ukrajini u slučaju postizanja primirja sa Rusijom, a nacrt mirovnog plana takođe predviđa obaveznu podršku Ukrajini u slučaju novog ruskog napada.
Munjevitim hapšenjem venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, američki predsednik Donald Tramp demonstrirao je globalni domet američke moći i istovremeno razotkrio slabosti ruskog predsednika Vladimira Putina kao saveznika, piše Politiko.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je akcija sprovedena u Venecueli u kojoj je uhapšen predsednik te zemlje Nikolas Maduro, bila "neverovatna" i "briljantna".
Sneg, led i niske temperature pogodili su delove Evrope, izazvavši opasne uslove u saobraćaju, u kojima je u Francuskoj poginulo najmanje pet ljudi, dok je više stotina letova otkazano s aerodroma širom Evrope.
Komentari (0)