Generalna skupština UN: Glavna tema - rat na Bliskom istoku, oprečni stavovi u vezi sa priznavanjem Države Palestine
Sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojoj prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić održava se u Njujorku. Glavna tema je rat na Bliskom istoku, a sa govornice su poslate oprečne poruke u vezi sa potezima Izraela u Gazi i priznavanjem Države Palestine.
Sednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija otvorio je generalni sekretar te organizacije Antonio Gutereš i u prvi plan je stavio krizu na Bliskom Istoku.
Osudio je sukob Izraela i Palestine i rekao da sve države koje podržavaju Izrael to ne treba da rade. Napomenuo je da bez suživota Izraelaca i Palestinaca i bez njihovog međusobnog priznanja na Bliskom Istoku neće biti mira.
Pozvao je na momentalni prekid vatre i da se svi zarobljenici u ovom sukobu oslobode kako bi mogli da se nastave pregovori.
Nakon Antonija Gutereša, obratila se i predsedavajuća Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Analena Berbok, a potom i predsednik Brazila Lula da Silva.
Foto: Tanjug/AP/Richard Drew
Nakon Berbok, koja je govorila uopšteno o problemima sa kojima se suočavaju sve države sveta, brazilski predsednik je odmah osudio sve zemlje koje podržavaju Izrael u, kako je istakao, genocidu nad palestinskim narodom.
Nakon njega, govorio je i predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, koji se osvrnuo na dešavanja u svetu i o svojim postignućima tokom drugog mandata. Za razliku od prethodnih govornika, Tramp je rekao da su sve države koje su priznale Državu Palestinu učinile uslugu Hamasu.
Oko 145 država sveta priznalo je dosad Državu Palestinu, što je Tramp osudio, a sa njim je saglasan i državni sekretar SAD Marko Rubio.
Kasnije tokom dana očekuje se sastanak Rubija sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Njujorku, a najviše će se razgovarati o ekonomskim temama, ali i o temama bitnim za region.
Vučić je ranije pomenuo da će sa američkim državnim sekretarom pokušati da razgovara o sankcijama SAD Naftnoj industriji Srbije, a u fokusu će biti i pitanje tarifa.
Gutereš pozvao na prekid vatre
"UN su moralni kompas, snaga za mir i održavanje mira, čuvar međunarodnog prava, katalizator održivog razvoja, linija za pomoć ljudima u krizi, svetionik ljudskih prava i centar koji pretvara vaše odluke, odluke država članica, u akcije", istakao je u svom govoru.
Gutereš je ukazao da je svet ušao u doba ubrzanog ljudskog stradanja i upozorio da su principi koje su UN uspostavile "pod opsadom".
Takođe, pozvao je na sprovođenje mera koje je propisao Međunarodni sud pravde (ICJ) o ratu u Gazi.
"Međunarodni sud pravde izdao je pravno obavezujuće privremene mere u slučaju pod nazivom Primena Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida u Pojasu Gaze. Mere koje je propisao ICJ moraju se sprovesti - u potpunosti i odmah", poručio je Gutereš na otvaranju sednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Govoreći o ratovima u Sudanu, Ukrajini i Gazi, generalni sekretar svetske organizacije je pozvao na prekid vatre.
"U Gazi se užasi približavaju trećoj monstruoznoj godini. Oni su rezultat odluka koje prkose osnovnoj humanosti. Razmere smrti i razaranja su veće od bilo kog drugog sukoba u mojim godinama kao generalnog sekretara", istakao je Gutereš, obraćajući se prepunoj sali svetskih lidera.
Podsetio da su pre 80 godina UN osnovane na principima saradnje i mira, ali, kako je naveo,"ti ideali su sada ugroženi".
"Ušli smo u doba bezobzirnih poremećaja i neumoljive ljudske patnje. Pogledajte oko sebe. Principi Ujedinjenih nacija koje ste vi uspostavili su pod opsadom. Stubovi mira i napretka popuštaju pod teretom nekažnjivosti, nejednakosti i ravnodušnosti", upozorio je Gutereš.
On je u uvodnom obraćanju poručio i da "treba da izaberemo klimatsku pravdu". "Budućnost čiste energije više nije daleko obećanje. Ona je već tu. Nijedna vlada, industrija niti posebna interesna grupa to ne može da zaustavi. Ali neki pokušavaju. Time nanose štetu ekonomijama, zaključavaju visoke cene i propuštaju istorijsku priliku. Fosilna goriva su opklada koja se gubi" istakao je Gutereš. Kako je naveo Rojters, njegove reči predstavljaju oštar kontrast u odnosu na energetsku agendu američkog predsednika Donalda Trampa.
Vučić na prijem u čast šefova delegacija
Gutereš je u sedištu Ujedinjenjih nacija u Njujorku prvo priredio prijem u čast šefova delegacija uoči početka Generalne skupštine. Prijemu prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji predvodi srpsku delegaciju.
Tim povodom Vučić se oglasio na društvenim mrežama.
"Sa austrijskim kancelarom Kristijanom Štokerom, predsednikom Republike Finske Aleksanderom Štubom, predsednikom Češke Republike Petrom Pavelom, predsednikom Sirijske Arapske Republike Ahmedom al Šarom i generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom, pred otvaranje 80. sednice Generalne skupštine UN", napisao je Vučić na Instagramu.
Generalna skupština UN počinje u 9.00 sati ujutru po lokalnom vremenu, odnosno u 15.00 časova po srednjeevropskom vremenu, a za govornicu će tokom održavanja izaći više od 150 lidera.
Sve države članice su pozvane da govore, a sednicu će otvoriti predsednica Generalne skupštine UN, trenutno Analena Berbok, bivša nemačka ministarka spoljnih poslova.
Po tradiciji, predstavnik Brazila je uvek prvi koji govori, što je praksa koja je počela 1955. godine od kada se ta zemlja dobrovoljno javila da otvori debatu, a predstavnik SAD, kao zemlje domaćina, govori drugi.
Foto: AP/Yuki Iwamura
Ove godine u ime svoje zemlje treba da govori brazilski predsednik Luiz Inasio Lula da Silva, a odmah posle njega američki predsednik Donald Tramp.
Za sve ostale države članice, redosled govora određen je nivoom zastupljenosti, izraženim preferencijama i geografskom ravnotežom.
Ko je sve među govornicima
Sveta stolica (Vatikan), Država Palestina i Evropska unija su takođe pozvani da učestvuju, a njihovi termini za govornike su određeni prema njihovoj zastupljenosti.
Među govornicima su predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji će se u sredu obratiti na Generalnoj skupštini, zatim predsednik premijer Španije Pedro Sančez, predsednik Francuske Emanuel Makron, predednik Turske Redžep Tajip Erdgogan, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, premijer Grčke Kirjakos Micotakis i mnogi drugi.
Kako razlikovati običnu zaboravnost od prvih simptoma Alchajmerove bolesti? Da li je moguće na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? I ko više pati - oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju?
Crnogorska vladajuća većina uprkos brojnim razlikama između partija koje je čine i dalje opstaje. Premijer Milojko Spajić više je puta najavio moguću rekonstrukciju Vlade, ali se i dalje ne odlučuje na taj potez.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija saopštila je da je pritvoreno lice B. J. u utorak 23. septembra prekinulo štrajk glađu u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu i da je dobrog opšteg stanja.
Ovaj godišnji događaj, koji traje šest dana, prilika je za svetske lidere da se okupe i razgovaraju o aktuelnim globalnim pitanjima.
Svaki lider ima do 15 minuta za govor, kada će izneti svoje agende, stavove i prioritete u kontekstu složenih i međusobno povezanih globalnih izazova, kao i predloge za akcije u svetu.
Šefovi država iz celog sveta imaju priliku da se pozabave nekim od najhitnijih pitanja, kao i da održe bilateralne i multilateralne sastanke na marginama.
Osamdeseto zasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, sa temom "Bolje zajedno: 80 i više godina za mir, razvoj i ljudska prava", dolazi u ključnom trenutku za obnovu globalne posvećenosti multilateralizmu, solidarnosti i zajedničkom delovanju za ljude i planetu.
Ovogodišnja nedelja na visokom nivou ističe hitnu važnost ispunjenja obećanja Ciljeva održivog razvoja i ponovnog jačanja globalne saradnje.
Debata traje do subote, 27. septembra, a zatim se nastavlja u ponedeljak, 29. septembra, pošto se u nedelju ne održavaju sednice.
Diplomatski pritisak za priznanje palestine
Pre današnjeg otvaranja sesije, Francuska i Saudijska Arabija su u ponedeljak sazvale jednodnevni samit kako bi oživele razgovore o rešenju o dve države u izraelsko-palestinskom sukobu.
Diplomatski pritisak je takođe doveo do toga da su Andora, Belgija, Francuska, Luksemburg, Malta i Monako priznali palestinsku državnost uprkos protivljenju Izraela i SAD.
Foto: AP/Angelina Katsanis
Ovo je usledilo nakon sličnih istorijskih poteza u nedelju koje su preduzele Australija, Kanada, Portugal i Velika Britanija.
Na ulicama Njujorka, bezbednosne mere podignute na najviši nivo, pre svega zbog dolaska predsednika SAD-a Donalda Trampa.
Povećano je prisustvo policije, a u mere bezbednosti uključena je i upotreba dronova. Zbog zatvaranja ulica otežan je saobraćaj u delu grada oko sedišta Ujedinjenih nacija.
Inače, Ujedinjene nacije ove godine obeležavaju 80 godina postojanja i broje 193 države članice.
Generalna skupština UN je zvanično počela sa radom 9. septembra, ali nedelja sastanaka na visokom nivou traje od 22. do 30. septembra.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije? Ima li u srpskom budžetu za 2026-tu dovoljno novca za potrebe države i građana? Odgovore tražimo od novinarke Radojke Nikolić. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Nakon Rumunije, novi slučaj lepre pojavio se i u Hrvatskoj. Da li guba preti i Srbiji? Kakva je situacija u Sidneju nakon terorističkog napada na plaži Bondi za Newsmax Balkans otkriće potpredsednica Saveza Srba Australije Nina Marković. O svom novom romanu "Madonin soko", ali i o novinarstvu kakvo je danas govori nam novinar i pisac Vanja Bulić.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Policija je obnovila potragu za napadačem koji je ubio dvoje studenata i ranio devetoro na Univerzitetu Braun u Providensu u američkoj saveznoj državi Roud Ajlend, nakon što je oslobodila muškarca koji je bio zadržan kao "osumnjičeni" u vezi sa napadom, saopštio je gradonačelnik Bret Smajli.
Vlasti Limburga, na jugu Holandije, ubile su skoro 250 rakuna u 2024. i 2025. godini, a i pored toga, populacija ove vrste u ovoj provinciji procenjuje se na 50 do 100 životinja.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da su šanse za postizanje stvarnog mira u Ukrajini sada bliže nego ikada od početka ruske invazije 2022. godine.
Svaki treći let u Evropi kasnio je tokom 2025. godine, dok je u Nemačkoj to važilo za svaki četvrti, pokazala je najnovija analiza portala Flajtrajt (Flihgtright) koju je objavio časopis Bild.
Milanska policija razbila je bandu koja se bavila krađama i iznudama, i uhapsila 21 osobu, a među uhapšenima je i 96-godišnja starica koja je bila na čelu kriminalne grupe, prenose italijanski mediji.
Brajan Volš je u proglašen krivim za ubistvo svoje supruge, čije telo nikada nije pronađeno nakon što je nestala iz njihovog doma u Masačusetsu na Novu godinu pre skoro tri godine.
Bivši medijski tajkun iz Hongkonga Džimi Laj (78) proglašen je krivim po dvema tačkama optužnice za nacionalnu bezbednost i po jednoj tački optužnice za podsticanje pobune i suočava sa mogućom doživotnom kaznom zatvora.
Donald Tramp Mlađi, sin američkog predsednika, podržao je objavu na društvenim mrežama koja poredi deportaciju tenisera Novaka Đokovića 2022. godine iz Australije zato što nije vakcinisan, sa tvrdnjom da je jedan od osumnjičenih za teroristički napad na plaži u Sidneju nesmetano boravio u zemlji.
Američki milijarder Vilijam Akman donirao je 99.999 australijskih dolara (55.000 evra) Ahmedu al Ahmedu, heroju koji je savladao jednog od napadača na plaži Bondi i oteo mu oružje.
Komentari (0)