Zemljotres jačine 5,9 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je region istočne Turske, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC). Ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja izjavio nema žrtava, a povređeno je 187 osoba, od kojih su 43 zadržane u bolnici.
Epicentar zemljotresa je registrovan na dubini od devet kilometara, 43 kilometara istočno od Malatije, navodi EMSC.
Prema izveštaju agencije Anadolija, zemljotres je pogodio okrug Kale u Malatiji u 10.46 časova po lokalnom vremenu i registrovan je na dubini od deset kilometara.
Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja izjavio je da je povređeno 187 osoba, od kojih su 43 zadržane u bolnici radi nadzora, dok nema nastradalih.
Jerlikaja je naveo da 55 vozila, 210 pripadnika Agencije za upravljanje katastrofama (AFAD), tri bespilotne letelice i jedan izviđački avion žandarmerije i policije nastavljaju sa radom na terenu, prenosi NTV Haber.
U Malatiji, Šanliurfi i Elazigu došlo je do delimičnog urušavanja tri zgrade, a nastava je u sredu bila obustavljena. AFAD je ranije danas saopštio da se nakon jutrošnjeg zemljotresa u Turskoj dogodilo još 30 potresa, jačine od 1,2 do tri stepena.
Zemljotres jačine 3,6 Rihtera zatresao je u nedelju uveče jug Srbije, saopštio Republički seizmološki zavod. Ovo je drugi zemljotres koji je u toku dana pogodio isto područje.
Podrhtavanje tla zabeleženo je u popodnevnim satima u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, a zemljotres jačine 4,5 stepeni po Rihteru registrovao je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Guverner Malatija Sedar Javuz naveo je u saopštenju da je nekoliko zgrada teško oštećeno, ali da nema žrtava.
"Prema informacijama koje smo do sada dobili, nema poginulih niti povređenih, ali građani su u panici", rekao je on. Zemljotres se osetio u još devet provincija.
Podsetimo, u februaru prošle godine serija razornih zemljotresa, od kojih je najjači bio 7,8 stepeni po Rihteru, pogodila je istok Turske.
Malatja je u ovim potresima bila žestoko oštećena, dok je više gradova sravnjeno sa zemljom.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Šta je sindrom hroničnog umora i da li za njega postoji lek? Zašto za osobe sa ovim sindromom okolina nema razumevanja, a samu bolest nazivaju izmišljenom ? Kako se od rečenice "NIJE VAM NIŠTA" dođe do najstrašnijih dijagnoza? Gosti emisije "Tražim reč": Ina Ignjatović, predsednica Udruženja obolelih od sindroma hroničnog umora i krize svesti i profesor doktor Branislav Milovanović iz Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".
specijal
08:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS ( R )
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Sonja (57) i Marko Mirotić (69) iz Podgorice ispunili su svoj dugogodišnji san i pokazali da je sve moguće - ostvarili su se kao roditelji posle 22 godine borbe za potomstvo. Sonja je za Newsmax Balkans ispričala kako je izgledao put na kom nikada nisu izgubili nadu, veru i upornost.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
U pucnjavi u Budvi koja se dogodila rano ujutru na Slovenskoj plaži ubijeni su otac i sin. Za dvostruko ubistvo osumnjičen je S. S. (65), brat i stric dvojice ubijenih, koji je uhapšen.
Predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović proglasio je 29. jul za Dan žalosti u toj opštini zbog zločina na Slovenskoj plaži, kada je muškarac ubio svog brata i bratanca.
Dobrovoljna vatrogasna brigada sela Cel evakuisala je 150 dece i mladih koji su učestvovali u izviđačkom kampu u tom austrijskom regionu, nakon što je usled obilnih kiša reka naglo porasla, saopštio je komandant vatrogasaca Ulrih Kromoser.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da Izrael mora da dozvoli dopremanje pomoći u Pojas Gaze bez obzira na to kako će se rat dalje odvijati.
Ukrajinski dronovi ciljali su Sankt Peterburg, zbog čega je aerodrom Pulkovo bio pet sati zatvoren, dok je predsednik Rusije Vladimir Putin učestvovao u obeležavanju Dana ruske mornarice u svom rodnom gradu, uprkos ranijem otkazivanju pomorske parade zbog bezbednosnih razloga.
Najmanje četiri osobe su poginule, a 34 povređene, od kojih je troje u veoma teškom stanju, u železničkoj nesreći koja se dogodila u nemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Virtemberg, saopštila je nemačka policija.
Pregovori predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa pokušaj su da se postigne trgovinski sporazum koji bi uključivao osnovnu carinu od 15 odsto na većinu robe iz Evropske unije.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle su trgovinski sporazum u Škotskoj, po kome će, između ostalog, proizvodi iz EU u Americi biti ocarinjeni sa 15 odsto, javlja Rojters.
Očekuje se da će na trgovinskim pregovorima u Stokholmu, koji počinju u ponedeljak, Kina i Sjedinjene Američke Države produžiti pauzu na carine za još tri meseca, preneli su kineski mediji, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa ovim pitanjem.
Komentari (0)