(VIDEO) Član Evropske komisije za Newsmax Balkans: EU nije jedinstvena u stavu o prekidu vatre na Bliskom istoku
Evropska unija (EU) nema uticaj na bilo kojoj strani za prekid vatre u Gazi, a i nije zaista jedinstvena u stavu o tome, smatra član tima Evropske komisije (EK) Ekart Stratenšulte.
Profesor Stratenšulte sa Univerziteta Fraj u Berlinu kazao je za Newsmax Balkans da EU ne igra važnu ulogu na Bliskom istoku.
Upitan koje bi poteze Ujedinjeno Kraljevstvo i EK mogle da pokrenu u pogledu krize na Bliskom istoku posle sastanka britanskog premijera i predsednice EK Ursule fon der Lajen, on je istakao da ne mogu postići mnogo.
Izraelska vojska potvrdila je da je izvršila vazdušni napad na ciljeve Hezbolaha u Dahiji, južnom predgrađu Bejruta, posle nekoliko dana pauze. Takođe, IDF tvrdi da je u vazdušnom napadu likvidirala Mahmuda al-Mabuha, komandanta Hamasovih jedinica bespilotnih letelica u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu mora da se pridržava odluka UN i ne sme da zaboravi da je njegova država nastala odlukom tog međunarodnog tela, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron.
"Pozicija EU, dugoročno gledano, ima dvodržavno rešenje koje trenutno, kao što svi znamo nije u planu, takođe i kratkoročno, a to je apel na prekid vatre u Gazi i puštanje talaca mirovnim pregovorima. EU nema mnogo uticaja na bilo koju stranu za prekid vatre, a osim toga unija nije zaista jedinstvena u svom stavu, tako postoje zemlje koje su više na strani Palestinaca, a postoje zemlje, posebno Nemačka, koje su više na strani Izraela zbog razumljivih istorijskih razloga, pa bih stoga rekao da je uticaj EU i sa ili bez Ujedinjenog Kraljevstva, generalno veoma ograničen", pojasnio je on svoj stav.
Položaj Makrona i Šolca nije jak
Govoreći o novoj Vladi Francuske, Stratenšulte je ocenio da je pravi problem za EU u tome što je predsednik Francuske Emanuel Makron u veoma slaboj poziciji, ali je, iz drugih razloga, u sličnoj poziciji i nemački kancelar.
"Nemačka i Francuska bi trebalo da budu pokretačka sila u EU, ali oba lidera ovih pokretačkih snaga su u veoma slaboj poziciji, tako da što se tiče unutrašnje francuske politike mogli bismo reći: 'Pa šta', ali položaj predsednika Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca nije jak i to znači da vam manje-više nedostaje snaga koji pokreće EU napred", istakao je sagovornik Newsmax Balkansa.
Povodom informacije da Nemačka izvodi vojne vežbe dok je Poljska prestala da daje oružje Ukrajini i modernizuje sopstveno naoružanje nameće se pitanje da li bi to moglo da znači da članice NATO žele da budu spremnije ako dođe do velike eskalacije, profesor odgovara potvrdno.
"To je definitivno tako, ako pročitate govore Vladimira Putina koji su dostupni na sajtu Kremlja, onda ćete saznati da Putin nije za neku teritorijalnu pobedu u Ukrajini, već je u krstaškom ratu protiv Zapada uopšte, pa je ovo borba protiv Zapada, a mi smo zapad", pojasnio je Stratenšulte.
On je dodao da stručnjaci kažu da Rusija trenutno ne bi mogla da napadne NATO, ali bi mogla za nekih pet godina.
"Iako niko ne želi rat i niko ne želi eskalaciju, ipak zemlje NATO i među njima naravno manje više najbiže države poput Poljske i Nemačke dobro su savetovane da se bolje pripreme za takvu eskalaciju, jer što ste spremniji, manji je rizik da će se to zaista dogoditi", rekao je profesor.
U nekim zemljama osipa se podrška Ukrajini
Upitan da li je poseta predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog proizvođačima oružja gde direktor američke fabrike potpisuje rakete znak da može da očekuje konkretniju pomoć sa Zapada ili ovaj taj potez govori da dolazi do kraja otpora Ukrajine, Stratenšulte je pojasnio da se u nekim zemljama osipa podrška Ukrajini.
"Kada je Zelenski u subotu bio u Berlinu, pola grada je bilo blokirano zbog njegove posete, a ipak, nažalost, samit koji je bio predviđen u takozvanom Ramštajn formatu, koji predstavlja oko 20 zemalja koje se sastaju u Ramštajnu - Američkoj vazdušna bazi u Nemačkoj, nije održan. Džo Bajden je trebalo da prisustvuje, ali zbog toga što Bajden nije mogao da prisustvuje zbog uragana u Americi sastanak je odložen. Da, Zelenski traži više pomoći i podrške i da, ova podrška Ukrajini se osipa u nekim zemljama", smatra on.
Foto: Press service of president of Ukraine
Kako je naveo, to važi za Mađarsku i za Slovačku, a ima više diskusija i u Nemačkoj, gde postoje političke snage koje kažu da je potrebno zaustaviti isporuku oružja Ukrajini.
"Tako da Zelenski mora više da radi kako bi dobio podršku, a to znači znači materijalnu, finansijsku podršku kao i dozvolu za upotrebu oružja na ruskoj teritoriji. Dakle ima kompletnu agendu i sada se sastaje sa državnicima. Bio je u Italiji u Velikoj Britaniji i kao što sam rekao u Berlinu, ali njegov zadatak nije postao lakši", zaključio je Stratenšulte.
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE ( R )
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PRESEK PLUS ( R )
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je izjavio da su pripadnici Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), koji su pripremali specijalnu operaciju "Mreža" u kojoj su dronovima napadnuta četiri ruska vojna aerodroma, brzo povučeni sa ruske teritorije.
Pomoćnik ruskog ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov saopštio je da se na bolničkom lečenju nalazi 55 povređenih u železničkoj nesreći u Brjanskoj oblasti, do koje je došlo nakon eksplozije koja je izazvala urušavanje mosta.
Oko 17.000 ljudi evakuisano je iz kanadske provincije Manitoba zbog požara koji se šire zemljom. Vojni avioni i helikopteri korišćeni su za evakuaciju stanovnika u udaljenim oblastima.
Više od 1.100 migranata stiglo je u Veliku Britaniju nakon što su u subotu prešli Lamanš, što je najveći broj zabeležen u jednom danu do sada ove godine.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Princ Hari je tražio savet od brata svoje majke, grofa Čarlsa Spensera, u vezi sa mogućnošću promene svog prezimena u "Spenser", objavio je britanski list "Dejli mejl".
Komentari (0)