(VIDEO) Član Evropske komisije za Newsmax Balkans: EU nije jedinstvena u stavu o prekidu vatre na Bliskom istoku
Evropska unija (EU) nema uticaj na bilo kojoj strani za prekid vatre u Gazi, a i nije zaista jedinstvena u stavu o tome, smatra član tima Evropske komisije (EK) Ekart Stratenšulte.
Profesor Stratenšulte sa Univerziteta Fraj u Berlinu kazao je za Newsmax Balkans da EU ne igra važnu ulogu na Bliskom istoku.
Upitan koje bi poteze Ujedinjeno Kraljevstvo i EK mogle da pokrenu u pogledu krize na Bliskom istoku posle sastanka britanskog premijera i predsednice EK Ursule fon der Lajen, on je istakao da ne mogu postići mnogo.
Izraelska vojska potvrdila je da je izvršila vazdušni napad na ciljeve Hezbolaha u Dahiji, južnom predgrađu Bejruta, posle nekoliko dana pauze. Takođe, IDF tvrdi da je u vazdušnom napadu likvidirala Mahmuda al-Mabuha, komandanta Hamasovih jedinica bespilotnih letelica u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu mora da se pridržava odluka UN i ne sme da zaboravi da je njegova država nastala odlukom tog međunarodnog tela, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron.
"Pozicija EU, dugoročno gledano, ima dvodržavno rešenje koje trenutno, kao što svi znamo nije u planu, takođe i kratkoročno, a to je apel na prekid vatre u Gazi i puštanje talaca mirovnim pregovorima. EU nema mnogo uticaja na bilo koju stranu za prekid vatre, a osim toga unija nije zaista jedinstvena u svom stavu, tako postoje zemlje koje su više na strani Palestinaca, a postoje zemlje, posebno Nemačka, koje su više na strani Izraela zbog razumljivih istorijskih razloga, pa bih stoga rekao da je uticaj EU i sa ili bez Ujedinjenog Kraljevstva, generalno veoma ograničen", pojasnio je on svoj stav.
Položaj Makrona i Šolca nije jak
Govoreći o novoj Vladi Francuske, Stratenšulte je ocenio da je pravi problem za EU u tome što je predsednik Francuske Emanuel Makron u veoma slaboj poziciji, ali je, iz drugih razloga, u sličnoj poziciji i nemački kancelar.
"Nemačka i Francuska bi trebalo da budu pokretačka sila u EU, ali oba lidera ovih pokretačkih snaga su u veoma slaboj poziciji, tako da što se tiče unutrašnje francuske politike mogli bismo reći: 'Pa šta', ali položaj predsednika Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca nije jak i to znači da vam manje-više nedostaje snaga koji pokreće EU napred", istakao je sagovornik Newsmax Balkansa.
Povodom informacije da Nemačka izvodi vojne vežbe dok je Poljska prestala da daje oružje Ukrajini i modernizuje sopstveno naoružanje nameće se pitanje da li bi to moglo da znači da članice NATO žele da budu spremnije ako dođe do velike eskalacije, profesor odgovara potvrdno.
"To je definitivno tako, ako pročitate govore Vladimira Putina koji su dostupni na sajtu Kremlja, onda ćete saznati da Putin nije za neku teritorijalnu pobedu u Ukrajini, već je u krstaškom ratu protiv Zapada uopšte, pa je ovo borba protiv Zapada, a mi smo zapad", pojasnio je Stratenšulte.
On je dodao da stručnjaci kažu da Rusija trenutno ne bi mogla da napadne NATO, ali bi mogla za nekih pet godina.
"Iako niko ne želi rat i niko ne želi eskalaciju, ipak zemlje NATO i među njima naravno manje više najbiže države poput Poljske i Nemačke dobro su savetovane da se bolje pripreme za takvu eskalaciju, jer što ste spremniji, manji je rizik da će se to zaista dogoditi", rekao je profesor.
U nekim zemljama osipa se podrška Ukrajini
Upitan da li je poseta predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog proizvođačima oružja gde direktor američke fabrike potpisuje rakete znak da može da očekuje konkretniju pomoć sa Zapada ili ovaj taj potez govori da dolazi do kraja otpora Ukrajine, Stratenšulte je pojasnio da se u nekim zemljama osipa podrška Ukrajini.
"Kada je Zelenski u subotu bio u Berlinu, pola grada je bilo blokirano zbog njegove posete, a ipak, nažalost, samit koji je bio predviđen u takozvanom Ramštajn formatu, koji predstavlja oko 20 zemalja koje se sastaju u Ramštajnu - Američkoj vazdušna bazi u Nemačkoj, nije održan. Džo Bajden je trebalo da prisustvuje, ali zbog toga što Bajden nije mogao da prisustvuje zbog uragana u Americi sastanak je odložen. Da, Zelenski traži više pomoći i podrške i da, ova podrška Ukrajini se osipa u nekim zemljama", smatra on.
Foto: Press service of president of Ukraine
Kako je naveo, to važi za Mađarsku i za Slovačku, a ima više diskusija i u Nemačkoj, gde postoje političke snage koje kažu da je potrebno zaustaviti isporuku oružja Ukrajini.
"Tako da Zelenski mora više da radi kako bi dobio podršku, a to znači znači materijalnu, finansijsku podršku kao i dozvolu za upotrebu oružja na ruskoj teritoriji. Dakle ima kompletnu agendu i sada se sastaje sa državnicima. Bio je u Italiji u Velikoj Britaniji i kao što sam rekao u Berlinu, ali njegov zadatak nije postao lakši", zaključio je Stratenšulte.
Liderka krajnje desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen proglašena je krivom zbog pronevere fondova Evropskog parlamenta. Osuđena je na četiri godine zatvora, a dobila je i zabranu kandidovanja za javnu funkciju u narednih pet godina.
U nastavku borbe protiv korupcije, policijski službenici Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu uhapsili su šest osoba, među kojima je i predsednik Opštine Žitorađa Ivan Stanojević.
Aktuelna akademska godina je pod znakom pitanja zbog blokada fakulteta, a govori se i o tome da je ugrožena i naredna. Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić i Bojan Vranić sa Fakulteta političkih nauka objasnili su šta bi moglo da se uradi da bi se akademski život što pre vratio u normalu.
Privremena otpravnica poslova u ambasadi Republike Srbije u Mjanmaru Gordana Jakšić izjavila je za Newsmax Balkans da su svi srpski državljani dobro nakon razornog zemljotresa koji je pogodio ovu azijsku zemlju.
Apelacioni sud u Parizu saopštio je da su do sada podnete tri žalbe na presudu liderki krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen kojoj je zabranjeno kandidovanje za javne funkcije u narednih pet godina, ne navodeći ko je podnosilac žalbi.
Evropska komisija (EK) saopštila je da je izrekla kaznu u iznosu od oko 458 miliona evra za 15 velikih proizvođača automobila iz evropskog Udruženja proizvođača automobila, zbog njihove usaglašene prakse u vezi sa reciklažom vozila na kraju životnog veka.
Vrednost akcija američkog kablovskog kanala Newsmax skočila za više od 700 odsto prvog dana trgovanja na Njujorškoj berzi, jer je broj gledalaca tog informativnog kanala porastao nakon izbora Donalda Trampa za predsednika SAD.
Istraživanje britanske međunarodne kompanije "YouGov" pokazalo je da između 56 i 79 odsto ispitanika u sedam evropskih zemalja podržava uvođenje recipročnih carina prema SAD, ukoliko predsednik te zemlje Donald Tramp uvede carine za glavne trgovinske partnere, kako se očekuje ove nedelje.
Prethodna noć bila je prva ove godine u kojoj ruske snage nisu izvršile napad dronovima na Ukrajinu, pokazuju podaci Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je osuđujuća presuda francuskoj krajnje desničarskoj liderki Marin le Pen i zabrana da se kandiduje na predsedničkim izborima 2027. "veoma velika stvar".
Komentari (0)