(VIDEO) Član Evropske komisije za Newsmax Balkans: EU nije jedinstvena u stavu o prekidu vatre na Bliskom istoku
Evropska unija (EU) nema uticaj na bilo kojoj strani za prekid vatre u Gazi, a i nije zaista jedinstvena u stavu o tome, smatra član tima Evropske komisije (EK) Ekart Stratenšulte.
Profesor Stratenšulte sa Univerziteta Fraj u Berlinu kazao je za Newsmax Balkans da EU ne igra važnu ulogu na Bliskom istoku.
Upitan koje bi poteze Ujedinjeno Kraljevstvo i EK mogle da pokrenu u pogledu krize na Bliskom istoku posle sastanka britanskog premijera i predsednice EK Ursule fon der Lajen, on je istakao da ne mogu postići mnogo.
Izraelska vojska potvrdila je da je izvršila vazdušni napad na ciljeve Hezbolaha u Dahiji, južnom predgrađu Bejruta, posle nekoliko dana pauze. Takođe, IDF tvrdi da je u vazdušnom napadu likvidirala Mahmuda al-Mabuha, komandanta Hamasovih jedinica bespilotnih letelica u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu mora da se pridržava odluka UN i ne sme da zaboravi da je njegova država nastala odlukom tog međunarodnog tela, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron.
"Pozicija EU, dugoročno gledano, ima dvodržavno rešenje koje trenutno, kao što svi znamo nije u planu, takođe i kratkoročno, a to je apel na prekid vatre u Gazi i puštanje talaca mirovnim pregovorima. EU nema mnogo uticaja na bilo koju stranu za prekid vatre, a osim toga unija nije zaista jedinstvena u svom stavu, tako postoje zemlje koje su više na strani Palestinaca, a postoje zemlje, posebno Nemačka, koje su više na strani Izraela zbog razumljivih istorijskih razloga, pa bih stoga rekao da je uticaj EU i sa ili bez Ujedinjenog Kraljevstva, generalno veoma ograničen", pojasnio je on svoj stav.
Položaj Makrona i Šolca nije jak
Govoreći o novoj Vladi Francuske, Stratenšulte je ocenio da je pravi problem za EU u tome što je predsednik Francuske Emanuel Makron u veoma slaboj poziciji, ali je, iz drugih razloga, u sličnoj poziciji i nemački kancelar.
"Nemačka i Francuska bi trebalo da budu pokretačka sila u EU, ali oba lidera ovih pokretačkih snaga su u veoma slaboj poziciji, tako da što se tiče unutrašnje francuske politike mogli bismo reći: 'Pa šta', ali položaj predsednika Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca nije jak i to znači da vam manje-više nedostaje snaga koji pokreće EU napred", istakao je sagovornik Newsmax Balkansa.
Povodom informacije da Nemačka izvodi vojne vežbe dok je Poljska prestala da daje oružje Ukrajini i modernizuje sopstveno naoružanje nameće se pitanje da li bi to moglo da znači da članice NATO žele da budu spremnije ako dođe do velike eskalacije, profesor odgovara potvrdno.
"To je definitivno tako, ako pročitate govore Vladimira Putina koji su dostupni na sajtu Kremlja, onda ćete saznati da Putin nije za neku teritorijalnu pobedu u Ukrajini, već je u krstaškom ratu protiv Zapada uopšte, pa je ovo borba protiv Zapada, a mi smo zapad", pojasnio je Stratenšulte.
On je dodao da stručnjaci kažu da Rusija trenutno ne bi mogla da napadne NATO, ali bi mogla za nekih pet godina.
"Iako niko ne želi rat i niko ne želi eskalaciju, ipak zemlje NATO i među njima naravno manje više najbiže države poput Poljske i Nemačke dobro su savetovane da se bolje pripreme za takvu eskalaciju, jer što ste spremniji, manji je rizik da će se to zaista dogoditi", rekao je profesor.
U nekim zemljama osipa se podrška Ukrajini
Upitan da li je poseta predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog proizvođačima oružja gde direktor američke fabrike potpisuje rakete znak da može da očekuje konkretniju pomoć sa Zapada ili ovaj taj potez govori da dolazi do kraja otpora Ukrajine, Stratenšulte je pojasnio da se u nekim zemljama osipa podrška Ukrajini.
"Kada je Zelenski u subotu bio u Berlinu, pola grada je bilo blokirano zbog njegove posete, a ipak, nažalost, samit koji je bio predviđen u takozvanom Ramštajn formatu, koji predstavlja oko 20 zemalja koje se sastaju u Ramštajnu - Američkoj vazdušna bazi u Nemačkoj, nije održan. Džo Bajden je trebalo da prisustvuje, ali zbog toga što Bajden nije mogao da prisustvuje zbog uragana u Americi sastanak je odložen. Da, Zelenski traži više pomoći i podrške i da, ova podrška Ukrajini se osipa u nekim zemljama", smatra on.
Foto: Press service of president of Ukraine
Kako je naveo, to važi za Mađarsku i za Slovačku, a ima više diskusija i u Nemačkoj, gde postoje političke snage koje kažu da je potrebno zaustaviti isporuku oružja Ukrajini.
"Tako da Zelenski mora više da radi kako bi dobio podršku, a to znači znači materijalnu, finansijsku podršku kao i dozvolu za upotrebu oružja na ruskoj teritoriji. Dakle ima kompletnu agendu i sada se sastaje sa državnicima. Bio je u Italiji u Velikoj Britaniji i kao što sam rekao u Berlinu, ali njegov zadatak nije postao lakši", zaključio je Stratenšulte.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Gde ćemo letovati 2026. i zašto je parvo vreme da odaberete svoju destinaciju? Ko će se turistima predstaviti na ovogodišnjem Sajmu turizma? Kako danas izgleda turistički identitet Srbije? Mogu li turističke agencije odgovornije da se ponašaju prema turistima ili nas čeka još jedna letnja sezona sa razočaranim turistima? Za emisiju „Tražim reč” govore PR Beogradskog sajma Aleksandra Simić, direktor Asosijacije turističke industrije Srbije Dejan Veselinov i predstavnici turističkih organizacija iz Srbije i regiona.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Poljoprivredni proizvođači koji protestuju danima zatražili su, između ostalog da se hitno stopira uvoz svih poljoprivrednih proizvoda i da država otkupi postojeće viškove u robne rezerve.
Studenti u blokadi i građani koji ih podržavaju posle Kragujevca su održali protest u Orašcu pod nazivom "Sretnimo se ponovo", da bi, kako su rekli, obeležili Dan državnosti na mestu gde je podignut Prvi srpski ustanak.
Sanja Božinovska, ministarka energetike Severne Makedonije, poručila je u emisiji "Stav regiona" na Newsmax Balkans da je zemlja započela istorijski investicioni ciklus u energetici, vredan između 5,7 i gotovo šest milijardi evra, sa jasnim ciljem – stabilan, održiv i predvidiv energetski sistem.
U rezidenciji ambasadora Srbije u Vašingtonu obeležen je Dan državnosti Republike Srbije, uz prisustvo brojnih diplomata, ambasadora, članova američkog Kongresa i predstavnika administracije.
U Srbiji i Republici Srpskoj se 15. februara, obeležava Sretenje - Dan državnosti, a slavi se u znak sećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804, čime je započela obnova srpske državnosti, kao i u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine donet prvi ustav Kneževine Srbije.
Najnoviji model veštačke inteligencije za generisanje video zapis, Seedance 2.0, koju je razvila kineska kompanija Byte Dance (a koja stoji i iza društvene mreže TikTok), izazvao je burne reakcije u Holivudu, kao i širom globalne filmske i TV industrije.
Zbog lavine, voz je iskočio iz šina u blizini švajcarskog sela Gopenštajn u kantonu Vale, a policija sumnja da je u nesreći povređeno više ljudi, prenose švajcarski mediji. Spasilačka akcija je i dalje u toku, navodi se u saopštenju.
"Naša mornarica zaplenila je 6,6 tona kokaina u Pacifiku, što je najveća zaplena droge u istoriji te zemlje", izjavio je predsednik El Salvadora Najib Bukele.
"Slučaj Epstajn" ponovo potresa Vašington - nova dokumenta otkrivaju dodatna imena biznismena i javnih ličnosti, dok javnost i Kongres ispituju zašto su neki tragovi zataškani i da li pravosuđe pruža potpune odgovore.
Konj vojne policije pao je na učesnike karnevalske parade u brazilskom gradu Resife, a dve osobe su povređene i prebačene u bolnicu, preneli su mediji u Brazilu.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da su neke zemlje EU, među kojima i Slovačka imaju problem u vezi sa pristupom Ukrajine Uniji i da su zemlje poput Srbije, Crne Gore i Ukrajine mnogo bolje pripremljene za članstvo.
Poljski predsednik Karol Navrocki izjavio je da je, s obzirom na geopolitičku situaciju i pretnje iz Rusije, nužno raditi na jačanju nacionalne bezbednosti, uključujući razvoj nuklearnog potencijala.
Amerika je i dalje zaljubljena u Grenland. Američka težnja ka ovom severnom ostrvu prikazana je i slikovito na nalogu Bele kuće na društvenoj mreži Iks. Zašto je Grenland toliko bitan Americi i koliko je njegov geostrateški značaj?
Dan državnosti Srbije u Briselu obeležen je tradicionalno – statue Maneken Pis obučena je u šumadijsku nošnju, a posluženi su srpska pogača, domaće pite i rakija. Državna sekretarka MSP osudila je pokušaj aktivista da prekinu manifestaciju.
Komentari (0)