(VIDEO) Član Evropske komisije za Newsmax Balkans: EU nije jedinstvena u stavu o prekidu vatre na Bliskom istoku
Evropska unija (EU) nema uticaj na bilo kojoj strani za prekid vatre u Gazi, a i nije zaista jedinstvena u stavu o tome, smatra član tima Evropske komisije (EK) Ekart Stratenšulte.
Profesor Stratenšulte sa Univerziteta Fraj u Berlinu kazao je za Newsmax Balkans da EU ne igra važnu ulogu na Bliskom istoku.
Upitan koje bi poteze Ujedinjeno Kraljevstvo i EK mogle da pokrenu u pogledu krize na Bliskom istoku posle sastanka britanskog premijera i predsednice EK Ursule fon der Lajen, on je istakao da ne mogu postići mnogo.
Izraelska vojska potvrdila je da je izvršila vazdušni napad na ciljeve Hezbolaha u Dahiji, južnom predgrađu Bejruta, posle nekoliko dana pauze. Takođe, IDF tvrdi da je u vazdušnom napadu likvidirala Mahmuda al-Mabuha, komandanta Hamasovih jedinica bespilotnih letelica u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu mora da se pridržava odluka UN i ne sme da zaboravi da je njegova država nastala odlukom tog međunarodnog tela, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron.
"Pozicija EU, dugoročno gledano, ima dvodržavno rešenje koje trenutno, kao što svi znamo nije u planu, takođe i kratkoročno, a to je apel na prekid vatre u Gazi i puštanje talaca mirovnim pregovorima. EU nema mnogo uticaja na bilo koju stranu za prekid vatre, a osim toga unija nije zaista jedinstvena u svom stavu, tako postoje zemlje koje su više na strani Palestinaca, a postoje zemlje, posebno Nemačka, koje su više na strani Izraela zbog razumljivih istorijskih razloga, pa bih stoga rekao da je uticaj EU i sa ili bez Ujedinjenog Kraljevstva, generalno veoma ograničen", pojasnio je on svoj stav.
Položaj Makrona i Šolca nije jak
Govoreći o novoj Vladi Francuske, Stratenšulte je ocenio da je pravi problem za EU u tome što je predsednik Francuske Emanuel Makron u veoma slaboj poziciji, ali je, iz drugih razloga, u sličnoj poziciji i nemački kancelar.
"Nemačka i Francuska bi trebalo da budu pokretačka sila u EU, ali oba lidera ovih pokretačkih snaga su u veoma slaboj poziciji, tako da što se tiče unutrašnje francuske politike mogli bismo reći: 'Pa šta', ali položaj predsednika Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca nije jak i to znači da vam manje-više nedostaje snaga koji pokreće EU napred", istakao je sagovornik Newsmax Balkansa.
Povodom informacije da Nemačka izvodi vojne vežbe dok je Poljska prestala da daje oružje Ukrajini i modernizuje sopstveno naoružanje nameće se pitanje da li bi to moglo da znači da članice NATO žele da budu spremnije ako dođe do velike eskalacije, profesor odgovara potvrdno.
"To je definitivno tako, ako pročitate govore Vladimira Putina koji su dostupni na sajtu Kremlja, onda ćete saznati da Putin nije za neku teritorijalnu pobedu u Ukrajini, već je u krstaškom ratu protiv Zapada uopšte, pa je ovo borba protiv Zapada, a mi smo zapad", pojasnio je Stratenšulte.
On je dodao da stručnjaci kažu da Rusija trenutno ne bi mogla da napadne NATO, ali bi mogla za nekih pet godina.
"Iako niko ne želi rat i niko ne želi eskalaciju, ipak zemlje NATO i među njima naravno manje više najbiže države poput Poljske i Nemačke dobro su savetovane da se bolje pripreme za takvu eskalaciju, jer što ste spremniji, manji je rizik da će se to zaista dogoditi", rekao je profesor.
U nekim zemljama osipa se podrška Ukrajini
Upitan da li je poseta predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog proizvođačima oružja gde direktor američke fabrike potpisuje rakete znak da može da očekuje konkretniju pomoć sa Zapada ili ovaj taj potez govori da dolazi do kraja otpora Ukrajine, Stratenšulte je pojasnio da se u nekim zemljama osipa podrška Ukrajini.
"Kada je Zelenski u subotu bio u Berlinu, pola grada je bilo blokirano zbog njegove posete, a ipak, nažalost, samit koji je bio predviđen u takozvanom Ramštajn formatu, koji predstavlja oko 20 zemalja koje se sastaju u Ramštajnu - Američkoj vazdušna bazi u Nemačkoj, nije održan. Džo Bajden je trebalo da prisustvuje, ali zbog toga što Bajden nije mogao da prisustvuje zbog uragana u Americi sastanak je odložen. Da, Zelenski traži više pomoći i podrške i da, ova podrška Ukrajini se osipa u nekim zemljama", smatra on.
Foto: Press service of president of Ukraine
Kako je naveo, to važi za Mađarsku i za Slovačku, a ima više diskusija i u Nemačkoj, gde postoje političke snage koje kažu da je potrebno zaustaviti isporuku oružja Ukrajini.
"Tako da Zelenski mora više da radi kako bi dobio podršku, a to znači znači materijalnu, finansijsku podršku kao i dozvolu za upotrebu oružja na ruskoj teritoriji. Dakle ima kompletnu agendu i sada se sastaje sa državnicima. Bio je u Italiji u Velikoj Britaniji i kao što sam rekao u Berlinu, ali njegov zadatak nije postao lakši", zaključio je Stratenšulte.
1. Dok Kina zahteva hitno puštanje Nikolasa Madura, američki Savezni sud izriče optužnicu. Može li Vencuela biti povod za novi sukob istoka i zapada? 2. Ministarstvo odbrane objavilo detaljan plan za vojni rok u trajanju od 75 dana. Kada možemo očekivati prve vojnike u kasarnama u Srbiji? 3. Kako se Badnji dan praznuje širom zemlje?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Još jedna godina puna izazova za Srbiju na međunarodnoj sceni. Ni 2025. nije krunisana otvaranjem Klastera 3 u pregovorima sa Evropskom unijom, još jedna godina kako vlast nije uvela sankcije Rusiji, saradnja sa Sjedinjenim Državama napreduje i u političkom i ekonomskom smislu. Koji su rezultati srpske diplomatije i šta su prioriteti u Novoj godini, za Stav dana govori ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić.
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
Treća epizoda serijala Put znanja vodi nas u svet u kojem se učenje pretvara u igru. Kroz globalni program FIRST LEGO League, deca razvijaju logičko razmišljanje, timski duh i fine motoričke sposobnosti. Program ohrabruje decu da kroz igru stiču znanje, istražuju i veruju u sopstvene ideje. Anđela Jović objašnjava značaj programa i takmičenja u Srbiji, dok Danijela Pantić, sudija, govori o svom iskustvu i energiji mladih takmičara. Bogdan Drešević, osnivač organizacije Edu Kocka, otkriva kako LEGO radionice i blokovno programiranje podstiču kreativnost, koordinaciju i samopouzdanje dece.
Žena na koju je palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica podlegla je povredama uprkos brzoj intervenciji medicinske ekipe, rečeno je za portal Klix.ba u Hitnoj pomoći u Sarajevu.
Božićni praznici u Srbiji čine čitav niz običaja, od Tucindana i Badnjeg dana, do samog Božića 7. januara. Od rituala i porodičnih okupljanja, preko narodnih verovanja i simbolike hrane, do svetih običaja - praznici su ogledalo naše kulture i identiteta.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost razmatrane tri teme na koje su doneti određeni zaključci, kao i da je situacija u svetu složena, da poredak Ujedinjenih nacija važi samo na papiru i da dominira pravo sile i pravo jačeg.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da nakon američkog hapšenja predsednika Venecuele Nikolasa Madura, lako može da zamisli sličnu operaciju hapšenja lidera drugih zemalja, uključujući nemačkog kancelara Fridriha Merca.
Dosadašnja potpredsednica Venecuele Delsi Rodriges je u Nacionalnoj skupštini položila zakletvu, čime je i formalno preuzela funkciju privremene predsednice Venecuele.
Palestinska ambasada zvanično je otvorena u Londonu na kratkoj ceremoniji, koju je njen ambasador pozdravio kao "duboku prekretnicu" u britansko-palestinskim odnosima.
S kojim će se izazovima svet suočiti u 2026? Pođimo od toga da već u februaru ističe važenje poslednjeg preostalog sporazuma između Amerike i Rusije o kontroli nuklearnog naoružanja. Ako ne bude obnovljen Novi start, ništa više neće obavezivati Vašington i Moskvu na ograničenje nuklearnog arsenala.
Ambasador Venecuele pri UN Samjuel Monkada optužio je Sjedinjene Američke Države za izvođenje nelegalnog oružanog napada na Venecuelu što, kako je naveo, predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava.
Iako je hapšenje predsednika Nikolasa Madura uzdrmalo Venecuelu, na terenu nema masovnih reakcija. Granica sa Kolumbijom je mirna i bez izbegličkog talasa, ali sa osećajem šoka i neizvesnosti koje dominiraju među građanima, opisuje stanje na terenu novinar Filip Krauter.
Predsednika Venecuele Nikolasa Madura na suđenju u Njujorku zastupa iskusni advokat Beri Polak, koji je zastupao osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža, pokazuju sudski dokumenti.
Predsednik Kolumbije Gustavo Petro oštro je reagovao na izjave američkih zvaničnika, poručivši da je on legitimni vrhovni komandant vojske i policije i upozorio da bi svaki pokušaj njegovog hapšenja ili mešanja u unutrašnje poslove Kolumbije izazvao masovni odgovor građana.
Premijer Poljske Donald Tusk pozvao je na nastavak naoružavanja Evrope, navodeći da "niko neće ozbiljno shvatiti slabu i podeljenu Evropu - ni neprijatelj, ni saveznik", uz poruku da je vreme da Evropa poveruje u sopstvenu snagu.
Komentari (0)