(VIDEO) Član Evropske komisije za Newsmax Balkans: EU nije jedinstvena u stavu o prekidu vatre na Bliskom istoku
Evropska unija (EU) nema uticaj na bilo kojoj strani za prekid vatre u Gazi, a i nije zaista jedinstvena u stavu o tome, smatra član tima Evropske komisije (EK) Ekart Stratenšulte.
Profesor Stratenšulte sa Univerziteta Fraj u Berlinu kazao je za Newsmax Balkans da EU ne igra važnu ulogu na Bliskom istoku.
Upitan koje bi poteze Ujedinjeno Kraljevstvo i EK mogle da pokrenu u pogledu krize na Bliskom istoku posle sastanka britanskog premijera i predsednice EK Ursule fon der Lajen, on je istakao da ne mogu postići mnogo.
Izraelska vojska potvrdila je da je izvršila vazdušni napad na ciljeve Hezbolaha u Dahiji, južnom predgrađu Bejruta, posle nekoliko dana pauze. Takođe, IDF tvrdi da je u vazdušnom napadu likvidirala Mahmuda al-Mabuha, komandanta Hamasovih jedinica bespilotnih letelica u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu mora da se pridržava odluka UN i ne sme da zaboravi da je njegova država nastala odlukom tog međunarodnog tela, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron.
"Pozicija EU, dugoročno gledano, ima dvodržavno rešenje koje trenutno, kao što svi znamo nije u planu, takođe i kratkoročno, a to je apel na prekid vatre u Gazi i puštanje talaca mirovnim pregovorima. EU nema mnogo uticaja na bilo koju stranu za prekid vatre, a osim toga unija nije zaista jedinstvena u svom stavu, tako postoje zemlje koje su više na strani Palestinaca, a postoje zemlje, posebno Nemačka, koje su više na strani Izraela zbog razumljivih istorijskih razloga, pa bih stoga rekao da je uticaj EU i sa ili bez Ujedinjenog Kraljevstva, generalno veoma ograničen", pojasnio je on svoj stav.
Položaj Makrona i Šolca nije jak
Govoreći o novoj Vladi Francuske, Stratenšulte je ocenio da je pravi problem za EU u tome što je predsednik Francuske Emanuel Makron u veoma slaboj poziciji, ali je, iz drugih razloga, u sličnoj poziciji i nemački kancelar.
"Nemačka i Francuska bi trebalo da budu pokretačka sila u EU, ali oba lidera ovih pokretačkih snaga su u veoma slaboj poziciji, tako da što se tiče unutrašnje francuske politike mogli bismo reći: 'Pa šta', ali položaj predsednika Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca nije jak i to znači da vam manje-više nedostaje snaga koji pokreće EU napred", istakao je sagovornik Newsmax Balkansa.
Povodom informacije da Nemačka izvodi vojne vežbe dok je Poljska prestala da daje oružje Ukrajini i modernizuje sopstveno naoružanje nameće se pitanje da li bi to moglo da znači da članice NATO žele da budu spremnije ako dođe do velike eskalacije, profesor odgovara potvrdno.
"To je definitivno tako, ako pročitate govore Vladimira Putina koji su dostupni na sajtu Kremlja, onda ćete saznati da Putin nije za neku teritorijalnu pobedu u Ukrajini, već je u krstaškom ratu protiv Zapada uopšte, pa je ovo borba protiv Zapada, a mi smo zapad", pojasnio je Stratenšulte.
On je dodao da stručnjaci kažu da Rusija trenutno ne bi mogla da napadne NATO, ali bi mogla za nekih pet godina.
"Iako niko ne želi rat i niko ne želi eskalaciju, ipak zemlje NATO i među njima naravno manje više najbiže države poput Poljske i Nemačke dobro su savetovane da se bolje pripreme za takvu eskalaciju, jer što ste spremniji, manji je rizik da će se to zaista dogoditi", rekao je profesor.
U nekim zemljama osipa se podrška Ukrajini
Upitan da li je poseta predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog proizvođačima oružja gde direktor američke fabrike potpisuje rakete znak da može da očekuje konkretniju pomoć sa Zapada ili ovaj taj potez govori da dolazi do kraja otpora Ukrajine, Stratenšulte je pojasnio da se u nekim zemljama osipa podrška Ukrajini.
"Kada je Zelenski u subotu bio u Berlinu, pola grada je bilo blokirano zbog njegove posete, a ipak, nažalost, samit koji je bio predviđen u takozvanom Ramštajn formatu, koji predstavlja oko 20 zemalja koje se sastaju u Ramštajnu - Američkoj vazdušna bazi u Nemačkoj, nije održan. Džo Bajden je trebalo da prisustvuje, ali zbog toga što Bajden nije mogao da prisustvuje zbog uragana u Americi sastanak je odložen. Da, Zelenski traži više pomoći i podrške i da, ova podrška Ukrajini se osipa u nekim zemljama", smatra on.
Foto: Press service of president of Ukraine
Kako je naveo, to važi za Mađarsku i za Slovačku, a ima više diskusija i u Nemačkoj, gde postoje političke snage koje kažu da je potrebno zaustaviti isporuku oružja Ukrajini.
"Tako da Zelenski mora više da radi kako bi dobio podršku, a to znači znači materijalnu, finansijsku podršku kao i dozvolu za upotrebu oružja na ruskoj teritoriji. Dakle ima kompletnu agendu i sada se sastaje sa državnicima. Bio je u Italiji u Velikoj Britaniji i kao što sam rekao u Berlinu, ali njegov zadatak nije postao lakši", zaključio je Stratenšulte.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Da li se globalni rat za uticaj i resurse ponovo seli u svemir? Zašto se na američku misiju Artemis 2 čekalo 50 godina i šta su u međuvremenu radili Rusi i Kinezi? Kada se očekuju prve lunarne baze i da li iz njih kreće put čoveka ka Marsu i drugim planetama? Odgovore tražimo od fizičara Slobodana Bubnjevića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Koji je bio cilj diverzije kod Kanjiže? Da li je u pozadini test sistema bezbednosti ili politički instrument? Predsednik Vučić nastavlja konsultacije sa političkim strankama. Ima li konsenzusa oko tema koje su "na stolu"? Gosti emisije biće Bogdana Koljević i Sava Stambolić Predložene izmene Porodičnog zakona zabranjuju fizičko kažnjavanje dece – šta je u predlogu dobro, a šta ne?
Putnički voz koji je saobraćao iz Subotice ka Beogradu iskliznuo je sa šina u stanici Lovćenac - Mali Iđoš, a povređenih nije bilo, saopštila je kompanija Infrastrukture železnice Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su jedinice vojske i policije, koje su pretraživale teren u opštini Kanjiža u vezi sa ugrožavanjem kritične gasne infrastrukture, pronašle dva paketa eksploziva sa štapinima.
Jake snage vojske i policije od ranih jutarnjih časova sprovodile su intenzivnu pretragu terena, nakon što su u neposrednoj blizini gasovoda "Balkanski tok" koji povezuje Srbiju i Mađarsku, na području sela Velebit, Trešnjevac i Vojvoda Zimonjić u opštini Kanjiža, pronađena dva ranca sa eksplozivom.
Mađarski ministar nacionalne odbrane Krištof Salaj-Bobrovnički izjavio je da su Mađarske odbrambene snage pojačale zaštitu mađarskog dela gasovoda Turski tok, sa šest jedinica kopnenih snaga, kao i vazdušnim patrolama.
Misija Artemis II istorijski je iskorak u istraživanju svemira i najvažniji korak ka povratku čoveka na Mesec posle više od pola veka, a evidentno je da SAD ovim poduhvatom potvrđuju svoju dominaciju i tehnološku nadmoć u svemirskim istraživanjima.
Posada Artemisa II, koju čine četiri astronauta NASA, trebalo bi da dostigne maksimalnu udaljenost od Zemlje, posmatrajući tamnu stranu Meseca sa otprilike 6.400 kilometara.
Donald Tramp izjavio je da je u Iranu sprovedena rizična, ali uspešna operacija spasavanja američkih vojnika, ističući da SAD ne ostavljaju svoje ljude čak ni u najopasnijim uslovima.
Porodično slavlje u nemačkom Leverkuzenu preraslo je u masovnu tuču tokom koje su napadnuti i povređeni policajci, a na terenu je bilo angažovano 150 pripadnika policije, saopštile su lokalne vlasti dodajući da je intervencija počela oko 23 časa, a završena je oko pola 7 ujutru.
Ministarstva odbrane Grčke i Izraela potpisala su u Atini sporazum o nabavci izraelskih raketnih artiljerijskih sistema PULS za grčku vojsku, vredan oko 758 miliona američkih dolara, saopštilo je izraelsko Ministarstvo odbrane.
Komentari (0)