Ptičji grip u Nemačkoj: Ubijeno 400.000 kokošaka, gusaka, pataka i ćurki
Ptičji grip je u Nemačkoj prisutan tokom cele godine, ali s jesenjom seobom ptica selica broj infekcija naglo raste. Procene pokazuju da je ove jeseni, nakon izbijanja epidemija na farmama, do sada ubijeno i uklonjeno više od 400.000 kokošaka, gusaka, pataka i ćurki.
Izvor: DW
26.10.2025. 19:09
Foto: Envato
Stotine hiljada razne živine već je uništeno u Nemačkoj zbog ptičjeg gripa.
Virus šire ptice selice poput ždralova, koji i sami od toga umiru. Vrhunac selidbe ptica, pa ni pomora - još nije dostigunt, piše Dojče vele.
Žene iz seoskih sredina ređe prijavljuju nasilje, a svega 30 odsto žrtava nasilja koje borave u Regionalnoj Sigurnoj kući Niš su iz ruralnih sredina. To ne znači da one ne trpe nasilje, već da nisu dovoljno osnažene, da se plaše nasilnika, ali i osude patrijarhalne sredine.
Evropa, prvi klimatski neutralni kontinent. Zvuči lepo, i najave kažu da je moguće do 2050. godine, ali je put do tog cilja dug i potrebna je ozbiljna transformacija.
Svake godine se za čišćenje divljih deponija u Nišu izdvaja između 15 i 20 miliona dinara, a one, ipak, iznova niču i to na istim lokacijama. Na teritoriji grada ima ih 90, a u toku je čišćenje na 16 lokacija i to od novca koje je dalo Ministarstvo za zaštitu životne.
Po oceni Instituta Fridrih-Lefler (FLI), saveznog istraživačkog instituta za zdravlje životinja, širenje ptičjeg gripa među ždralovima u Nemačkoj dostiglo je - do sada neviđene razmere.
FLI je podigao procenu rizika od zaraze na "visok". Institut ne isključuje mogućnost da će epidemija dostići razmere slične onima od pre četiri godine, kada je tokom zime 2020/2021. širom Nemačke moralo da bude usmrćeno više od dva miliona životinja što je bio jedan od najtežih talasa živinske kuge do sada.
Prema podacima portparolke FLI, tokom ove godine zabeleženi su slučajevi zaraze na 50 farmi širom Nemačke, od čega 26 samo u oktobru.
Broj životinja koje su preventivno usmrćene kreće se od 5.000 do 93.000 - po farmi.
Foto: Envato
Uzgajivači živine sada traže konkretne mere, poput uvođenja obaveznog držanja živine u zatvorenim prostorima na nivou cele zemlje. Jer, kako se ptičji grip brzo širi rastu i strahovi od ekonomskih gubitaka.
"Najveći prioritet mora biti sprečavanje širenja virusa, zaštita živine i izbegavanje štete", rekao je Georg Hajtlinder iz pokrajinskog udruženja živinarske industrije Baden-Virtemberg.
On je zatražio uvođenje takozvane "naredbe o zatvaranju živine", što bi značilo da se živina iz slobodnog uzgoja mora držati u zatvorenim objektima.
Raste zabrinutost zbog mogućih nestašica živinskog mesa i jaja
Centralno udruženje nemačke živinarske industrije (ZDG) već upozorava na moguće nestašice jaja i živinskog mesa ukoliko se virus ptičjeg gripa ne suzbije na vreme.
"Potrebna nam je rasprava o strategijama vakcinacije, usklađivanje propisa o zaraznim bolestima životinja na nivou EU i jasnoća u međunarodnoj trgovini", rekao je predsednik ZDG Hans-Peter Goldnik za medije.
Trenutno druge države još uvek odbijaju da uvoze proizvode dobijene od vakcinisane živine.
Foto: Envato
Ako živinska kuga nastavi da se širi, a vlasti ne preduzmu protivmere, razmere zaraze i šteta mogle bi postati toliko velike da bi došlo do nestašica jaja i mesa, upozorava portparol udruženja. Za sada, međutim, taj nivo još nije dostignut.
Krive su ptice selice - ove godine ždralovi
Ptičji grip, poznat i kao živinska kuga, veoma je zarazna infektivna bolest koja kod brojnih vrsta ptica i živine često ima smrtonosan ishod. Zaražene divlje ptice koje na putu ka zimovalištima na jugu prave pauze - smatraju se glavnim prenosiocima ptičjeg gripa.
U populacijama divljih ptica, najznačajniji izvori zaraze verovatno su patke, jer one često samo prenose virus, a retko oboljevaju. Međutim, u osnovi svaka zaražena ptica može da prenese virus na druge.
Ove godine najviše su pogođeni ždralovi, ali je visoko zarazni virus tipa H5N1 potvrđen i kod drugih vrsta, poput divljih gusaka i pataka.
Da li postoji opasnost za ljude?
Virus H5N1 u osnovi je specijalizovan za receptore u disajnim putevima i crevima ptica.
Isti takvi receptori otkriveni su i u vimenu goveda. U ljudskim disajnim putevima, međutim, ima veoma malo receptora koji odgovaraju virusu H5N1, zbog čega su infekcije kod ljudi do sada bile izuzetno retke.
Foto: Pixabay
Prema izveštaju Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA) iz jula 2025. godine povremeno je dolazilo do prenosa sa životinje na čoveka, ali nije zabeležen prenos među ljudima.
Ptičji grip može preći na čoveka uglavnom na dva načina: putem direktnog kontakta sa zaraženim životinjama i preko kontaminirane okoline.
Već postoje vakcine protiv ptičjeg gripa (influence A/H5N1) za ljude, ali one nisu namenjene široj populaciji, već pre svega rizičnim grupama, poput veterinara, radnika na živinarskim farmama i naučnika koji dolaze u blizak kontakt sa životinjama.
Da li je Dejtonski sporazum temelj stabilnosti ili postaje nova linija geopolitičkog sukoba? Dok NATO jača prisustvo u regionu, a Rusija upozorava na militarizaciju Balkana, odnosi između Beograda i Zagreba ponovo dolaze u fokus. Zašto i koji nam je ključni kamen spoticanja već decenijama unazad? Gost Stava dana profesor na Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Kako se balkanski lideri ponašaju na međunarodnoj sceni, da li izlaze iz standardnih okvira i da li njihova spoljna politika ima pozitivan ili negativan uticaj za države u regionu, analizira Ivica Bocevski, bivši makedonski vicepremijer i diplomata.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko je sezonski posao siguran i da li je isplativ? Koje uslove rada sezonski radnici prihvataju a koje prećutkuju? Ko kontroliše poslodavce tokom sezone? Za emisiju „Tražim reč“ govore, PR menadžer kompanije „Infostud“ Miloš Turinski, predstavnik omladinske zadruge Mjob Ivana Radenović i potpredsednik udruženja hotelijera i restoratera HORES Ivan Vitorović.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Arakči izjavio je da je Ormuski moreuz otvoren za brodove iz zemalja koje ne podržavaju američko-izraelske napade, dok je zatvoren samo za plovila "agresorskih zemalja i njihovih pristalica".
Severnokorejski lider Kim Džong Un zvanično je proglasio Južnu Koreju "najneprijateljskijom državom", upozorivši na "nemilosrdne posledice" ukoliko Seul preduzme provokativne poteze.
Dva pilota su poginula, a desetine ljudi je povređeno kada se avion kompanije "Er Kanada" sudario sa vatrogasnim vozilom na pisti aerodroma La Guardija, saopštile su američke i kanadske vlasti koje su pokrenule zajedničku istragu o nesreći.
Najmanje 66 ljudi poginulo je nakon što se kolumbijski vojno-transportni avion srušio ubrzo posle poletanja na jugu Kolumbije, dok je prevozio vojnike kroz region Amazonije, saopštile su vlasti.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto ocenio je kao "ogroman skandal i teško mešanje u izborni proces" navode da su strani obaveštajci, uz pomoć mađarskog novinara, prisluškivali njegove razgovore, prenosi MTI.
Od 2021. do 2024. godine, države učesnice istraživanja o trgovini ljudima prijavile su oko 102.000 žrtava trafikinga, što je oko 30.000 samo u 2024, objavila je Kancelarija specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS za borbu protiv trgovine ljudima u Izveštaju o istraživanju za 2026.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da sukob sa Iranom nije rat Velike Britanije i da London neće biti uvučen u njega, naglasivši da svaka eventualna akcija mora da ima pravni osnov i jasno razrađen plan.
Kriza izazvana napadom na Iran gora je od dve najveće energetske kriza zajedno, od nestašica nafte sedamdesetih godina prošlog veka i rata u Ukrajini, saopštila je Međunarodna agencija za energiju.
Komentari (0)