Ptičji grip u Nemačkoj: Ubijeno 400.000 kokošaka, gusaka, pataka i ćurki
Ptičji grip je u Nemačkoj prisutan tokom cele godine, ali s jesenjom seobom ptica selica broj infekcija naglo raste. Procene pokazuju da je ove jeseni, nakon izbijanja epidemija na farmama, do sada ubijeno i uklonjeno više od 400.000 kokošaka, gusaka, pataka i ćurki.
Izvor: DW
26.10.2025. 19:09
Foto: Envato
Stotine hiljada razne živine već je uništeno u Nemačkoj zbog ptičjeg gripa.
Virus šire ptice selice poput ždralova, koji i sami od toga umiru. Vrhunac selidbe ptica, pa ni pomora - još nije dostigunt, piše Dojče vele.
Žene iz seoskih sredina ređe prijavljuju nasilje, a svega 30 odsto žrtava nasilja koje borave u Regionalnoj Sigurnoj kući Niš su iz ruralnih sredina. To ne znači da one ne trpe nasilje, već da nisu dovoljno osnažene, da se plaše nasilnika, ali i osude patrijarhalne sredine.
Evropa, prvi klimatski neutralni kontinent. Zvuči lepo, i najave kažu da je moguće do 2050. godine, ali je put do tog cilja dug i potrebna je ozbiljna transformacija.
Svake godine se za čišćenje divljih deponija u Nišu izdvaja između 15 i 20 miliona dinara, a one, ipak, iznova niču i to na istim lokacijama. Na teritoriji grada ima ih 90, a u toku je čišćenje na 16 lokacija i to od novca koje je dalo Ministarstvo za zaštitu životne.
Po oceni Instituta Fridrih-Lefler (FLI), saveznog istraživačkog instituta za zdravlje životinja, širenje ptičjeg gripa među ždralovima u Nemačkoj dostiglo je - do sada neviđene razmere.
FLI je podigao procenu rizika od zaraze na "visok". Institut ne isključuje mogućnost da će epidemija dostići razmere slične onima od pre četiri godine, kada je tokom zime 2020/2021. širom Nemačke moralo da bude usmrćeno više od dva miliona životinja što je bio jedan od najtežih talasa živinske kuge do sada.
Prema podacima portparolke FLI, tokom ove godine zabeleženi su slučajevi zaraze na 50 farmi širom Nemačke, od čega 26 samo u oktobru.
Broj životinja koje su preventivno usmrćene kreće se od 5.000 do 93.000 - po farmi.
Foto: Envato
Uzgajivači živine sada traže konkretne mere, poput uvođenja obaveznog držanja živine u zatvorenim prostorima na nivou cele zemlje. Jer, kako se ptičji grip brzo širi rastu i strahovi od ekonomskih gubitaka.
"Najveći prioritet mora biti sprečavanje širenja virusa, zaštita živine i izbegavanje štete", rekao je Georg Hajtlinder iz pokrajinskog udruženja živinarske industrije Baden-Virtemberg.
On je zatražio uvođenje takozvane "naredbe o zatvaranju živine", što bi značilo da se živina iz slobodnog uzgoja mora držati u zatvorenim objektima.
Raste zabrinutost zbog mogućih nestašica živinskog mesa i jaja
Centralno udruženje nemačke živinarske industrije (ZDG) već upozorava na moguće nestašice jaja i živinskog mesa ukoliko se virus ptičjeg gripa ne suzbije na vreme.
"Potrebna nam je rasprava o strategijama vakcinacije, usklađivanje propisa o zaraznim bolestima životinja na nivou EU i jasnoća u međunarodnoj trgovini", rekao je predsednik ZDG Hans-Peter Goldnik za medije.
Trenutno druge države još uvek odbijaju da uvoze proizvode dobijene od vakcinisane živine.
Foto: Envato
Ako živinska kuga nastavi da se širi, a vlasti ne preduzmu protivmere, razmere zaraze i šteta mogle bi postati toliko velike da bi došlo do nestašica jaja i mesa, upozorava portparol udruženja. Za sada, međutim, taj nivo još nije dostignut.
Krive su ptice selice - ove godine ždralovi
Ptičji grip, poznat i kao živinska kuga, veoma je zarazna infektivna bolest koja kod brojnih vrsta ptica i živine često ima smrtonosan ishod. Zaražene divlje ptice koje na putu ka zimovalištima na jugu prave pauze - smatraju se glavnim prenosiocima ptičjeg gripa.
U populacijama divljih ptica, najznačajniji izvori zaraze verovatno su patke, jer one često samo prenose virus, a retko oboljevaju. Međutim, u osnovi svaka zaražena ptica može da prenese virus na druge.
Ove godine najviše su pogođeni ždralovi, ali je visoko zarazni virus tipa H5N1 potvrđen i kod drugih vrsta, poput divljih gusaka i pataka.
Da li postoji opasnost za ljude?
Virus H5N1 u osnovi je specijalizovan za receptore u disajnim putevima i crevima ptica.
Isti takvi receptori otkriveni su i u vimenu goveda. U ljudskim disajnim putevima, međutim, ima veoma malo receptora koji odgovaraju virusu H5N1, zbog čega su infekcije kod ljudi do sada bile izuzetno retke.
Foto: Pixabay
Prema izveštaju Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA) iz jula 2025. godine povremeno je dolazilo do prenosa sa životinje na čoveka, ali nije zabeležen prenos među ljudima.
Ptičji grip može preći na čoveka uglavnom na dva načina: putem direktnog kontakta sa zaraženim životinjama i preko kontaminirane okoline.
Već postoje vakcine protiv ptičjeg gripa (influence A/H5N1) za ljude, ali one nisu namenjene široj populaciji, već pre svega rizičnim grupama, poput veterinara, radnika na živinarskim farmama i naučnika koji dolaze u blizak kontakt sa životinjama.
Zašto su leta sve toplija, a vremenske nepogode sve češće? Ko snosi odgovornost – priroda ili čovek? Da li još uvek imamo vremena da nešto promenimo i kakva je uloga svakog od nas? U emisjiji „Tražim reč“ govore, klimatolog Danijela Božanić i Prof.dr Ana Vuković, meteorolog.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
U vremenu deepfake videa, veštačke inteligencije i algoritama koji oblikuju stvarnost, postavljamo pitanje: da li istina još uvek postoji i kako da je prepoznamo? Kako se proizvodi laž i može li novinarstvo da preživi između brzine i odgovornosti pritisnuto dipfejk sadržajima? Odgovore tražimo od Aleksandra Nikolića, eksperta za AI, vlasnika platforme AiChatBot.rs. Sinteza sa Danijelom Šegan.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su A. S. (44) iz okoline ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i laka telesna povreda.
Roditelji učenika Devete gimnazije u Beogradu podneli su krivičnu prijavu protiv direktorke te škole zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja prilikom organizacije đačkih ekskurzija.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je u Davosu da je Amerika ključ globalne ekonomije, ističući da uspeh ili pad SAD direktno utiču na svet. Govoreći o Grenlandu, Tramp je tražio odmah pregovore da Amerika preuzme Grenland.
Policija u Kladovu uhapsila je J. L. (32) iz ovog grada, zbog sumnje da je prošle godine provalio u jednu kuću iz koje je ukrao kućne aparate, kao i da je iz jednog groba uzeo ručni sat.
U švajcarskom gradu Davosu, tokom održavanja Svetskog ekonomskog foruma, održana je ceremonija potpisivanja pristupanja Odboru za mir koji je osnovao predsednik SAD Donald Tramp.
Izvršni direktor Microsofta Satija Nadela izjavio je tokom aktuelnog Svetskog ekonomskog foruma u Davosu da će dostupnost i cena električne energije igrati presudnu ulogu u globalnoj trci za razvoj veštačke inteligencije, možda čak i važniju od samih tehnoloških inovacija u narednim godinama.
Poruke Donalda Trampa upućene Danskoj testiraju granice transatlantskog partnerstva i nameću dilemu: ima li Evropa odgovor ako Sjedinjene Države promene pravila igre prema sopstvenim saveznicima?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin pristao da se pridruži njegovom Odboru za mir, čiji je cilj da nadgleda obnovu Gaze. Za to vreme, Putin je istakao da će Moskva odluku o tome doneti nakon što razmotri dokumenta i konsultuje se sa saveznicima.
Filipinske vlasti uhapsile su 22-godišnjeg ruskog državljanina nakon što je postao viralan na TikToku zbog objava u kojima je tvrdio da će širiti HIV u toj zemlji, saopštio je Biro za imigraciju.
Saveznici u NATO će kolektivno raditi na bezbednosti Arktika, a pregovori Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Američkih Država nastaviće se sa ciljem postizanja da Rusija i Kina nikad ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu, saopštio je portparol NATO.
Žena iz Velike Britanije proglašena je krivom za držanje druge žene sa teškoćama u učenju u zatočeništvu tokom 25 godina i njeno prisiljavanje na rad u uslovima nalik ropstvu, saopštio je sud.
Grad Beč će tokom ove godine privremeno zatvoriti više muzeja posvećenih čuvenim kompozitorima, u okviru mera štednje i smanjenja budžeta za kulturu radi ispunjavanja ciljeva javne potrošnje, saopštili su gradski zvaničnici.
Komentari (0)