Ptičji grip u Nemačkoj: Ubijeno 400.000 kokošaka, gusaka, pataka i ćurki
Ptičji grip je u Nemačkoj prisutan tokom cele godine, ali s jesenjom seobom ptica selica broj infekcija naglo raste. Procene pokazuju da je ove jeseni, nakon izbijanja epidemija na farmama, do sada ubijeno i uklonjeno više od 400.000 kokošaka, gusaka, pataka i ćurki.
Izvor: DW
26.10.2025. 19:09
Foto: Envato
Stotine hiljada razne živine već je uništeno u Nemačkoj zbog ptičjeg gripa.
Virus šire ptice selice poput ždralova, koji i sami od toga umiru. Vrhunac selidbe ptica, pa ni pomora - još nije dostigunt, piše Dojče vele.
Žene iz seoskih sredina ređe prijavljuju nasilje, a svega 30 odsto žrtava nasilja koje borave u Regionalnoj Sigurnoj kući Niš su iz ruralnih sredina. To ne znači da one ne trpe nasilje, već da nisu dovoljno osnažene, da se plaše nasilnika, ali i osude patrijarhalne sredine.
Evropa, prvi klimatski neutralni kontinent. Zvuči lepo, i najave kažu da je moguće do 2050. godine, ali je put do tog cilja dug i potrebna je ozbiljna transformacija.
Svake godine se za čišćenje divljih deponija u Nišu izdvaja između 15 i 20 miliona dinara, a one, ipak, iznova niču i to na istim lokacijama. Na teritoriji grada ima ih 90, a u toku je čišćenje na 16 lokacija i to od novca koje je dalo Ministarstvo za zaštitu životne.
Po oceni Instituta Fridrih-Lefler (FLI), saveznog istraživačkog instituta za zdravlje životinja, širenje ptičjeg gripa među ždralovima u Nemačkoj dostiglo je - do sada neviđene razmere.
FLI je podigao procenu rizika od zaraze na "visok". Institut ne isključuje mogućnost da će epidemija dostići razmere slične onima od pre četiri godine, kada je tokom zime 2020/2021. širom Nemačke moralo da bude usmrćeno više od dva miliona životinja što je bio jedan od najtežih talasa živinske kuge do sada.
Prema podacima portparolke FLI, tokom ove godine zabeleženi su slučajevi zaraze na 50 farmi širom Nemačke, od čega 26 samo u oktobru.
Broj životinja koje su preventivno usmrćene kreće se od 5.000 do 93.000 - po farmi.
Foto: Envato
Uzgajivači živine sada traže konkretne mere, poput uvođenja obaveznog držanja živine u zatvorenim prostorima na nivou cele zemlje. Jer, kako se ptičji grip brzo širi rastu i strahovi od ekonomskih gubitaka.
"Najveći prioritet mora biti sprečavanje širenja virusa, zaštita živine i izbegavanje štete", rekao je Georg Hajtlinder iz pokrajinskog udruženja živinarske industrije Baden-Virtemberg.
On je zatražio uvođenje takozvane "naredbe o zatvaranju živine", što bi značilo da se živina iz slobodnog uzgoja mora držati u zatvorenim objektima.
Raste zabrinutost zbog mogućih nestašica živinskog mesa i jaja
Centralno udruženje nemačke živinarske industrije (ZDG) već upozorava na moguće nestašice jaja i živinskog mesa ukoliko se virus ptičjeg gripa ne suzbije na vreme.
"Potrebna nam je rasprava o strategijama vakcinacije, usklađivanje propisa o zaraznim bolestima životinja na nivou EU i jasnoća u međunarodnoj trgovini", rekao je predsednik ZDG Hans-Peter Goldnik za medije.
Trenutno druge države još uvek odbijaju da uvoze proizvode dobijene od vakcinisane živine.
Foto: Envato
Ako živinska kuga nastavi da se širi, a vlasti ne preduzmu protivmere, razmere zaraze i šteta mogle bi postati toliko velike da bi došlo do nestašica jaja i mesa, upozorava portparol udruženja. Za sada, međutim, taj nivo još nije dostignut.
Krive su ptice selice - ove godine ždralovi
Ptičji grip, poznat i kao živinska kuga, veoma je zarazna infektivna bolest koja kod brojnih vrsta ptica i živine često ima smrtonosan ishod. Zaražene divlje ptice koje na putu ka zimovalištima na jugu prave pauze - smatraju se glavnim prenosiocima ptičjeg gripa.
U populacijama divljih ptica, najznačajniji izvori zaraze verovatno su patke, jer one često samo prenose virus, a retko oboljevaju. Međutim, u osnovi svaka zaražena ptica može da prenese virus na druge.
Ove godine najviše su pogođeni ždralovi, ali je visoko zarazni virus tipa H5N1 potvrđen i kod drugih vrsta, poput divljih gusaka i pataka.
Da li postoji opasnost za ljude?
Virus H5N1 u osnovi je specijalizovan za receptore u disajnim putevima i crevima ptica.
Isti takvi receptori otkriveni su i u vimenu goveda. U ljudskim disajnim putevima, međutim, ima veoma malo receptora koji odgovaraju virusu H5N1, zbog čega su infekcije kod ljudi do sada bile izuzetno retke.
Foto: Pixabay
Prema izveštaju Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA) iz jula 2025. godine povremeno je dolazilo do prenosa sa životinje na čoveka, ali nije zabeležen prenos među ljudima.
Ptičji grip može preći na čoveka uglavnom na dva načina: putem direktnog kontakta sa zaraženim životinjama i preko kontaminirane okoline.
Već postoje vakcine protiv ptičjeg gripa (influence A/H5N1) za ljude, ali one nisu namenjene široj populaciji, već pre svega rizičnim grupama, poput veterinara, radnika na živinarskim farmama i naučnika koji dolaze u blizak kontakt sa životinjama.
Da li je tišina za pojedine – prepreka koju društvo ne čuje? Koliko su gluve osobe zaista ravnopravne u našem društvu? Sa kakvim se barijerama suočavaju svakog dana – u školi, na poslu, na šalteru? Za emisiju „Tražim reč“ govore, predsednik Saveza gluvih i nagluvih Srbije Mihailo Gordić, ORL specijalista Marija Komadina Vuković i surdolog Ivana Maletić Sekulić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je za Srbiju važno otvaranje vatikanskih arhiva? Kakva je uloga pape Pija XII u genocidu nad Srbima u NDH? Šta donose novi zbornici Balkanološkog isntituta SANU o odnosima Vatikana i totalitarizma u Jugoslaviji — odgovore tražimo od istoričara Vojislava G. Pavlovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Nakon nafte, poskupelo i zlato, a berze potpuno poremećene. Koje su ključne ekonomske posledice napada na Iran? Koliko će spoljnopolitička pitanja uticati na izbore u Srbiji i stavove birača, nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku? Gosti emisije biće Ibro Ibrahimović i Zoran Vuletić Lažne i prave vesti - kako mediji širom sveta izveštavaju o sukobu u Iranu i kolika je njihova odgovornost?
Treći je dan sukoba Irana i Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. U Libanu je poginulo više od 30 osoba, u Bahreinu je pala prva žrtva, čuju se eksplozije u Dohi, Dubaiju i Abu Dabiju. Širom Izraela oglašene su sirene za uzbunu, nakon što je Iran pokrenuo novi balistički napad.
Četvrti je dan sukoba na Bliskom istoku, otkako su u zajedničkoj akciji Izrael i SAD napale Iran. Kako je saopštila vojska, Izraelsko ratno vazduhoplovstvo pokrenulo je nove vazdušne napade na mete u Iranu i Libanu.
Britanska baza Kraljevskskih vazdušnih snaga u Akrotiriju na Kipru napadnuta je dronom nešto posle ponoći, a u napadu nije bilo žrtava, saopštilo je Ministarstvo obrane Velike Britanije.
Opštinska izborna komisija u Smederevskoj Palanci proglasila je izbornu listu "Studenti Palanke", koja će na predstojeće lokalne izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
U zoni petlje najprometnijeg čvorišta u Beogradu Autokomande u toku su radovi koji će trajati do 24. maja. Zbog radova u ovom delu grada stvaraju se velike gužve, a kolone automobila postale su gotovo svakodnevica.
Sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio poručio je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti snažne vojne udare na Iran, dok god Teheran odbija pregovore.
Skupština stručnjaka Irana izabrao je Modžtaba Hamneija, sina ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, za narednog vrhovnog lidera, piše Iran International.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, u saradnji sa PU Kikinda i Višim javnim tužilaštvom u Subotici, uhapsili su turskog državljanina T. I. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Frustrirani i zabrinuti putnici tražili su danas letove sa Bliskog istoka i drugih regiona gde je širenje rata u Iranu zarobilo desetine hiljada ljudi, zatvorilo glavne aerodrome i prouzrokovalo masovna otkazivanja letova, javlja AP.
U velikoj međunarodnoj akciji usmerenoj protiv trgovine kokainom, uhapšeno je 16 osoba, među kojima i jedan visokorangirani član kriminalne mreže povezane sa ekvadorskim kartelom Los Lobos, dok su još četiri osumnjičena pozvana na ispitivanje.
Govoreći o atmosferi u Iranu, nakon napada Izraela i SAD, politički analitičar Miad Nakhavali istakao je za Newsmax Balkans da su građani uplašeni, naročito jer su neposredno pre rata održavani masovni protesti, što dodatno komplikuje trenutnu situaciju.
Ali Laridžani, dugogodišnji član iranskog političkog vrha i jedan od najuticajnijih pragmatičara unutar sistema, postao je ključna ličnost u Iranu nakon ubistva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i komandanta IRGC Mohamada Pakpura u američko‑izraelskom napadu.
Iran se spremao da napadne i druge. Dobro je što smo prvi napali, da nismo moglo je biti gore. Potpuno uništavamo Iran, imamo veliku količinu municije i visoke tehnologije, izjavio je američki predsednik Donald Tramp na sastanku sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Beloj kući.
Komentari (0)