Pentagon dao Beloj kući zeleno svetlo da Ukrajini obezbedi rakete "tomahavk", čeka se Tramp
Foto: AP Photo/John McCutcheon
Pentagon je dao Beloj kući zeleno svetlo da Ukrajini obezbedi rakete dugog dometa "tomahavk" nakon što je procenjeno da to neće negativno uticati na američke zalihe, ali je konačna politička odluka na predsedniku SAD Donaldu Trampu, prenosi CNN, pozivajući se na tri američka i evropska zvaničnika.
Izvor: Tanjug
31.10.2025. 19:44
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Tramp je ranije ovog meseca, tokom radnog ručka sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Beloj kući, rekao da radije ne bi isporučio rakete Ukrajini jer "ne želimo da poklanjamo stvari koje su nam potrebne da zaštitimo našu zemlju".
Združeni štab je obavestio Belu kuću o svojoj proceni ranije ovog meseca, neposredno pre nego što se Tramp sastao sa Zelenskim, koji je insistirao da rakete efikasnije ciljaju naftna i energetska postrojenja duboko u Rusiji.
Bela kuća demantovala je navode Volstrit džurnala da su SAD ukinule ključno ograničenje na upotrebu određenih raketa dugog dometa koje su Ukrajini obezbedili zapadni saveznici, omogućavajući Kijevu da intenzivira napade na mete u Rusiji.
Iako se od povratka Donalda Trampa u Belu Kuću u januaru neprestano spekulisalo o završetku sukoba u Ukrajini, do toga još nije došlo. Mnogi svetski mediji i danas citiraju Trampove reči iz prošlogodišnje izborne kampanje da će "rešiti sukob za 24 sata".
Tomahavci imaju domet od oko 1.600 kilometara. Procena je ohrabrila evropske saveznike SAD, koji veruju da SAD sada imaju manje izgovora da ne isporuče rakete, rekla su dva evropska zvaničnika.
Tramp je takođe rekao samo nekoliko dana pre sastanka sa Zelenskim da SAD imaju "mnogo tomahavka" koje bi potencijalno mogle da daju Ukrajini.
Foto: AP/Alex Brandon
Američki i evropski zvaničnici su stoga bili iznenađeni kada je Tramp dramatično promenio svoj stav nekoliko dana kasnije, rekavši tokom uvodnog govora na radnom ručku u Beloj kući sa Zelenskim da "tomahavci" trebaju Sjedinjenim Američkim Državama. Zatim je Zelenskom iza zatvorenih vrata rekao da ih SAD neće obezbediti "barem ne još".
Odluka doneta nakon razgovora s Putinom
Trampova odluka doneta je dan nakon što je telefonom razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koji je Trampu rekao da "tomahavci" mogu da pogode veće ruske gradove poput Moskve i Sankt Peterburga, što ne bi imalo značajan uticaj na bojno polje, ali bi naštetilo odnosima SAD i Rusije, navodi američki TV kanal.
Tramp nije u potpunosti sklonio rakete sa dnevnog reda, rekli su izvori za CNN, a administracija je izradila planove da ih brzo isporuči Ukrajini ukoliko Tramp izda naređenje.
Tramp je takođe poslednjih nedelja postao toliko frustriran Putinovom nevoljnošću da ozbiljno razmotri mirovne pregovore da je prošle nedelje odobrio nove američke sankcije ruskim naftnim kompanijama i otkazao, za sada, planirani sastanak sa Putinom u Budimpešti kako bi razgovarali o Ukrajini, navode izvori.
Kako bi Ukrajina ispalila rakete?
Iako Pentagon nije zabrinut zbog zaliha, američki vojni zvaničnici i dalje bore sa tim kako bi Ukrajina trenirala i raspoređivala rakete, rekli su zvaničnici.
Još uvek postoji nekoliko operativnih pitanja koja bi trebalo rešiti da bi Ukrajina mogla efikasno da koristi rakete, dodali su izvori. Jedno otvoreno pitanje je kako bi Ukrajina ispalila rakete ako bi ih SAD obezbedile.
Tomahavci se najčešće lansiraju sa površinskih brodova ili podmornica, ali je ukrajinska mornarica ozbiljno iscrpljena, tako da bi rakete verovatno morale biti lansirane sa kopna. Marinski korpus i vojska su razvili kopnene lansirne sisteme koji bi mogli biti obezbeđeni Ukrajini.
Ali čak i ako SAD ne bi želele da obezbede lansirne sisteme, evropski zvaničnici veruju da bi Ukrajina mogla da pronađe zaobilazno rešenje. Jedan zvaničnik je istakao da su ukrajinski inženjeri uspeli da razviju zaobilazno rešenje za korišćenje raketa "Storm Šedou" koje je obezbedila Velika Britanija, a koje su prvobitno bile dizajnirane za upotrebu od strane modernih NATO aviona i morale su biti integrisane u zastarelu ukrajinsku flotu borbenih aviona iz sovjetskog doba.
Evropske zemlje razmatraju planove premeštanja azilanata u neke od zemalja Zapadnog Balkana. Takvi planovi deo su šire strategije poznate kao "eksternalizacija" migracijske politike. O tome govori stručnjak za migracije, profesor demografije i političkih nauka na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Tado Jurić. U Skoplju je zabeležen pokušaj paljenja sinagoge i sedišta jevrejske zajednice za vikend. Reagovao je ceo državni vrh, koji je imao operativne podatke o planiranju napada. Kako Jevrejska zajednica u S. Makedoniji tumači ove pretnje, komentariše Pepo Levi, predsednik te zajednice. Damjan Radulović iz Sindikata Aerodroma Crne Gore analizira šta je sporno u odluci Vlade o koncesiji za Aerodrome u Podgorici i Tivtu.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti? Kako da prepoznamo razliku između umora i ozbiljnog upozorenja organizma? Koliko je opasno kada ignorišemo pritisak, ubrzan rad srca ili bol u grudima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, kardiolog prof. dr Petar Otašević, dr Danijela Jeftić lekar Hitne pomoći Beograd i nutricionista Jasna Vujičić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je Sveti Sava bio čovek ispred svog vremena, a svetitelj za sva vremena? Kako je Sveti Sava dubokom verom i blistavim umom utirao put svojoj crkvi i svom narodu? Odgovore tražimo od istoričara umetnosti profesora Olivera Tomića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Zbog dva pokušaja ubistva koja su se dogodila u subotu u Fažani, policija je uhapsila i uz krivičnu prijavu odvela u pritvorsku jedinicu 32-godišnjeg muškarca iz tog mesta kod Pule, saopštila je u ponedeljak istarska policija.
U vremenu kada se brzina meri klikovima, a ne redovima na šalteru, država otvara vrata jednoj novoj ideji: da građani i privreda sami kažu šta ih najviše koči. Inicijativa "Ti predloži – mi digitalizujemo” trebalo bi da identifikuje upravo one procedure koje najviše troše vreme, novac i živce.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je zvanično počela američka pomorska blokada iranskih luka i Ormuskog moreuza, kao i da Iran očajnički želi sporazum, ali da Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti da "neka zemlja ucenjuje ili iznuđuje svet".
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji utorak, treći dan praznovanja Vaskrsa, koji se smatra posebno radosnim. Prema verovanju, sve započeto na ovaj dan donosi uspeh, a običaji podstiču zajedništvo, radost i deljenje praznične atmosfere.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, gostujući u Dnevniku 2 Radio-televizije Srbije, da će se na parlamentarne izbore ići ili do 10. jula ili od septembra do kraja godine.
Lider stranke Tisa, koja je pobedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, Peter Mađar saopštio je da je razgovarao sa predsednicom Evropske komisije (EK) Ursulom fon der Lajen o deblokadi zamrznutih evropskih sredstava za Mađarsku.
Evropske avio-kompanije zatražile su od Evropske unije da izađe sa hitnim merama kako bi se rešile posledice rata u Iranu, uključujući zatvaranje vazdušnog prostora i rastuću zabrinutost zbog smanjenja količina kerozina, preneo je Reuters.
Britanski operater energetskog sistema (Neso) predstavio je novi program koji podstiče građane da povećaju potrošnju električne energije u doba dana i nedelje kada postoji višak energije. Tako će Britanci koji peru veš ili sudove vikendom biti nagrađeni besplatnim korišćenjem struje.
Mađarska je izabrala Mađara. Lider stranke Tisa i budući premijer Peter Mađar osvojio je dvotrećinsku većinu na izborima koji su protekli u referendumskoj atmosferi - za i protiv Orbana.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je šokiran jer italijanska premijerka Đorđa Meloni ne želi da mu pomogne u ratu sa Iranom, odnosno da pomogne SAD da se reši nuklearnog naoružanja.
Kineski tanker koji se nalazi pod američkim sankcijama prošao je kroz Ormuski moreuz nakon isplovljavanja iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, uprkos američkoj blokadi tog strateškog pomorskog pravca, pokazuju podaci o praćenju brodova.
Komentari (0)