Pentagon dao Beloj kući zeleno svetlo da Ukrajini obezbedi rakete "tomahavk", čeka se Tramp
Pentagon je dao Beloj kući zeleno svetlo da Ukrajini obezbedi rakete dugog dometa "tomahavk" nakon što je procenjeno da to neće negativno uticati na američke zalihe, ali je konačna politička odluka na predsedniku SAD Donaldu Trampu, prenosi CNN, pozivajući se na tri američka i evropska zvaničnika.
Izvor: Tanjug
31.10.2025. 19:44
Foto: AP Photo/John McCutcheon
Tramp je ranije ovog meseca, tokom radnog ručka sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Beloj kući, rekao da radije ne bi isporučio rakete Ukrajini jer "ne želimo da poklanjamo stvari koje su nam potrebne da zaštitimo našu zemlju".
Združeni štab je obavestio Belu kuću o svojoj proceni ranije ovog meseca, neposredno pre nego što se Tramp sastao sa Zelenskim, koji je insistirao da rakete efikasnije ciljaju naftna i energetska postrojenja duboko u Rusiji.
Bela kuća demantovala je navode Volstrit džurnala da su SAD ukinule ključno ograničenje na upotrebu određenih raketa dugog dometa koje su Ukrajini obezbedili zapadni saveznici, omogućavajući Kijevu da intenzivira napade na mete u Rusiji.
Iako se od povratka Donalda Trampa u Belu Kuću u januaru neprestano spekulisalo o završetku sukoba u Ukrajini, do toga još nije došlo. Mnogi svetski mediji i danas citiraju Trampove reči iz prošlogodišnje izborne kampanje da će "rešiti sukob za 24 sata".
Tomahavci imaju domet od oko 1.600 kilometara. Procena je ohrabrila evropske saveznike SAD, koji veruju da SAD sada imaju manje izgovora da ne isporuče rakete, rekla su dva evropska zvaničnika.
Tramp je takođe rekao samo nekoliko dana pre sastanka sa Zelenskim da SAD imaju "mnogo tomahavka" koje bi potencijalno mogle da daju Ukrajini.
Foto: AP/Alex Brandon
Američki i evropski zvaničnici su stoga bili iznenađeni kada je Tramp dramatično promenio svoj stav nekoliko dana kasnije, rekavši tokom uvodnog govora na radnom ručku u Beloj kući sa Zelenskim da "tomahavci" trebaju Sjedinjenim Američkim Državama. Zatim je Zelenskom iza zatvorenih vrata rekao da ih SAD neće obezbediti "barem ne još".
Odluka doneta nakon razgovora s Putinom
Trampova odluka doneta je dan nakon što je telefonom razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koji je Trampu rekao da "tomahavci" mogu da pogode veće ruske gradove poput Moskve i Sankt Peterburga, što ne bi imalo značajan uticaj na bojno polje, ali bi naštetilo odnosima SAD i Rusije, navodi američki TV kanal.
Tramp nije u potpunosti sklonio rakete sa dnevnog reda, rekli su izvori za CNN, a administracija je izradila planove da ih brzo isporuči Ukrajini ukoliko Tramp izda naređenje.
Tramp je takođe poslednjih nedelja postao toliko frustriran Putinovom nevoljnošću da ozbiljno razmotri mirovne pregovore da je prošle nedelje odobrio nove američke sankcije ruskim naftnim kompanijama i otkazao, za sada, planirani sastanak sa Putinom u Budimpešti kako bi razgovarali o Ukrajini, navode izvori.
Kako bi Ukrajina ispalila rakete?
Iako Pentagon nije zabrinut zbog zaliha, američki vojni zvaničnici i dalje bore sa tim kako bi Ukrajina trenirala i raspoređivala rakete, rekli su zvaničnici.
Još uvek postoji nekoliko operativnih pitanja koja bi trebalo rešiti da bi Ukrajina mogla efikasno da koristi rakete, dodali su izvori. Jedno otvoreno pitanje je kako bi Ukrajina ispalila rakete ako bi ih SAD obezbedile.
Tomahavci se najčešće lansiraju sa površinskih brodova ili podmornica, ali je ukrajinska mornarica ozbiljno iscrpljena, tako da bi rakete verovatno morale biti lansirane sa kopna. Marinski korpus i vojska su razvili kopnene lansirne sisteme koji bi mogli biti obezbeđeni Ukrajini.
Ali čak i ako SAD ne bi želele da obezbede lansirne sisteme, evropski zvaničnici veruju da bi Ukrajina mogla da pronađe zaobilazno rešenje. Jedan zvaničnik je istakao da su ukrajinski inženjeri uspeli da razviju zaobilazno rešenje za korišćenje raketa "Storm Šedou" koje je obezbedila Velika Britanija, a koje su prvobitno bile dizajnirane za upotrebu od strane modernih NATO aviona i morale su biti integrisane u zastarelu ukrajinsku flotu borbenih aviona iz sovjetskog doba.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su leta sve toplija, a vremenske nepogode sve češće? Ko snosi odgovornost – priroda ili čovek? Da li još uvek imamo vremena da nešto promenimo i kakva je uloga svakog od nas? U emisjiji „Tražim reč“ govore, klimatolog Danijela Božanić i Prof.dr Ana Vuković, meteorolog.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su A. S. (44) iz okoline ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i laka telesna povreda.
Zbog sumnje na neadekvatno lečenje i propuste u Opštoj bolnici u Prokuplju, koji su, prema rečima porodice, doveli do smrti 34-godišnje Milene Kitanović, Ministarstvo zdravlja pokrenulo je inspekcijski nadzor.
Iako tovljenici na tržištu imaju nisku cenu, svinjsko meso u mesarama je poskupelo. Ministar poljoprivrede i odgajivači svinja su složni u tome da na cenu mesa u mesarama utiču i drugi faktori, pre svega međunarodna tržišna kretanja.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su i ruski predsednik Vladimir Putin i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekli da bi želeli da postignu sporazum o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Razgovori predsednika Rusije Vladimira Putina i specijalnog izaslanika američkog predsednika Stivena Vitkofa i preduzetnika Džareda Kušnera počeli su u Kremlju, saopštila je pres služba Kremlja.
Govoreći o pretnjama američkog predsednika Donalda Trampa da bi SAD mogle da preuzmu Grenland, predsednik Atlantskog saveta Vladan Živulović rekao je u emisiji "Sinteza" da se tu ne radi o političkoj ambiciji, već o bezbednosnoj pretnji.
Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost Irana saopštio je da je u nedavnom talasu nemira u toj zemlji poginulo ukupno 3.117 ljudi, optužujući Sjedinjene Američke Države i Izrael za organizovanje "sveobuhvatnog zločina".
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask izjavio je da će roboti i veštačka inteligencija uspeti da zadovolje sve ljudske potrebe u skorijoj budućnosti i da predviđa da će u svetu biti više robota nego ljudi, a da će svaki čovek imati ili želeti da ima jednog.
Broj stradalih u sudaru vozova kod Adamusa u španskoj pokrajini Kordoba porastao je na 45, pošto su spasilačke ekipe pronašle još dva tela, saopštile su vlasti španske autonomne zajednice Andaluzije, navodeći da su povređene 123 osobe, od kojih je šest u teškom stanju.
Helikopter spasilačke službe uspeo je da izbavi dve žene koje su upale u vodu na zaleđenom jezeru u Austriji, nakon što je tanak sloj leda popustio pod njihovom težinom.
Komentari (0)