Moldavija između "da" i "ne" Evropskoj uniji: Broje se poslednji glasovi
Na ključnom referendumu u Moldaviji o pridruživanju Evropskoj uniji, po trenutnim rezultatima 50,09 odsto ispitanika glasalo je "za", nakon što je predsednica Maja Sandu rekla da su dva izborna mesta bila sporna "bez presedana" zbog spoljnog mešanja.
Na 92 odsto prebrojanih glasova, 52 odsto građana se izjasnilo za "ne" na referendumu za pridruživanje EU, dok je 47 odsto Moldovaca reklo "da".
Međutim, najnoviji podaci prema agenciji Reuters pokazuju da je 50,09 odsto ispitanika glasalo "za".
To su pokazali delimični rezultati od ponedeljka, nakon što je predsednica Maja Sandu rekla da su dva izborna mesta u nedelju bila sporna "bez presedana" zbog spoljnog mešanja, mislivši na ruski uticaj.
Foto: AP/Vadim Ghirda
Dakle, tesna završnica - sa jedva 1,5% glasačkih listića koja još treba da se prebroje - daleko je od zvučnog odobravanja pro-EU puta koji je Sandu vodila tokom četiri godine na čelu male bivše sovjetske republike, koja se nalazi između Rusije i Zapada.
Ovaj odgovor građana je iznenađenje za mnoge, jer je nekoliko nedavnih ispitivanja pokazivalo da je 63 odsto građana za evropsku orijentaciju zemlje.
Rezultati predsedničkih izbora
Prebrojano je i preko 90 odsto glasova na predsedničkim izborima, koji su se odvijali istovremeno s referendumom, i rezultati pokazuju da je Sandu vodeća u prvom krugu, ali nije uspela da obezbedi novi madat. Drugi je Aleksandr Stojanoglo, kog podržava proruska Stranka socijalista, i on je dobio skoro 30 odsto glasova, što je više nego se očekivalo.
Kako prenosi BBC, referirajući se na raširene optužbe o kupovini glasova, iza čega navodno stoji Rusija, Sandu je, takođe, kazala da njena vlada ima "jasne dokaze" da je kupljeno 300.000 glasova, što je nazvala prevarom bez presedana.
"Čekamo konačne (izborne) rezultate i odgovorićemo snažnim odlukama", navela je Sandu.
S druge strane, Kremlj je odbacio optužbe o kupovini glasova i uplitanje u moldavske izbore i referendum.
Foto: AP/Vadim Ghirda
Moldavsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je glasanje moralo da se produži u Moskvi, kao i na dva izborna mesta u Rumuniji i na jednom u Francuskoj zbog velikog broja birača.
Na birališta se odazvalo 51 odsto birača do trenutka njihovog zatvaranja u 21 sat, te je na temelju toga referendum valjan.
Sandu za Evropu
Šefica države u odlasku Maja Sandu, koja je okrenula leđa Moskvi nakon invazije na susednu Ukrajinu i donela kandidaturu svoje zemlje u Brisel, raspisala je ovaj referendum kako bi potvrdila svoju strategiju.
Moldavija je već na vratima EU zvaničnim otvaranjem pristupnih pregovora u junu, ali uprkos tome zemlja koja je smeštena između NATO-a i ruske sfere uticaja, dugo je razapeta između ta dva tabora.
Maja Sandu, prva žena koja je 2020. zauzela najviše položaje, bivša ekonomistkinja Svetske banke s reputacijom nepotkupljivosti, za četiri godine postala je vodeća evropska ličnost u zemlji.
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić gostovao je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom i odgovarao na pitanja u vezi sa njegovim zagovaranjem ponovnog oživljavanja Herceg-Bosne.
Suosnivač i i predsednik Upravnog odbora Fondacije IKA 23 Goran Turudić i njegov kolega Saša Bojanić putovali su biciklima od Novog Sada do Beča, prešavši put od 624 kilometra, sa ciljem da promovišu fondaciju koju je Goran osnovao u znak sećanja na svoju tragično preminulu ćerku Isidoru Iku.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Univerzitet će sledeće nedelje razmatrati da se tekuća godina studiranja produži do 31. oktobra, a da nova počne od 1. novembra. Vlada Srbije trebalo bi da donese odluku o broju budžetskih mesta za upis novih generacija, a polaganje prijemnih ispita se očekuje krajem jula.
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da niko ne treba da podiže cene nafte i naglasio da prati situaciju, a na Ministarstvo energetike SAD je apelovao da nastavi potragu za sopstvenim resursima nafte.
Velike naftne kompanije Eni, BP i Total enerdžiz (Total Energies), koje operišu na iračkim naftnim poljima, evakuisale su određen broj članova svog osoblja u inostranstvu, saopštila je iračka državna naftna kompanija Basra.
Italija je zamrla imovinu ruskih oligarha vrednu oko 2,3 milijarde evra od početka napada na Ukrajinu 2022. godine, pokazuju podaci italijanskih vlasti, a najnovije zaplene dogodile su se početkom ovog meseca.
Tri bombardovana iranska nuklearna objekta kao posledicu mogu imati lokalnu radijaciju. Najveća opasnost koja bi mogla da se dogodi je oštećenje nuklearke u Bušeru jer bi se potencijalno zračenje proširilo na sve okolne zemlje, izjavio je Zoran Drače iz Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Grčka policija je, na osnovu informacija dobijenih od nacionalne obaveštajne službe, uhapsila državljanina Azerbejdžana osumnjičenog za špijunažu na ostrvu Krit, gde se nalazi vojna baza NATO, saopštila je policija.
Više iranskih zvaničnika zapretilo je snažnim odgovorom na američke napade na iranska nuklearna postrojenja, a iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei poručio je Izraelu da će biti kažnjen zbog "velike greške" i "velikog zločina" koji je počinio.
Karijerni diplomata Zoran Milivojević smatra da nema elemenata da napad SAD na Iran ohrabri druge sile da se umešaju u sukob. Direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović dodala je da Evropska unija ni na koji način nije bila uključena u napad.
Ulazi u podzemne tunele u sklopu iranskog nuklearnog kompleksa Isfahan pogođeni su tokom napada Sjedinjenih Američkih Država na iranska nuklearna postrojenja, saopšteno je iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Komentari (0)