NASA za Newsmax Balkans o "drugom" prirodnom satelitu: Ovo nije prvi put da Zemlja ima "mini-Mesec"
Nakon objave da se u Zemljinoj orbiti pojavio drugi Mesec, nastale su i teorije zavere koje su povezivale primećeni i posmatrani objekat sa već postojećim Zemljinim satelitom.
Mali asteroid u blizini Zemlje, prvi put je primećen teleskopom Saterlend i ne predstavlja opasnost za našu planetu, zvanično je objavila NASA na svom sajtu.
Redakcija Newsmax Balkans je vođena ovom pričom kontaktirala Nacionalnu upravu za aeronautiku i svemir (National Aeronautics and Space Administration - NASA), kako bi proverila šta se zapravo događa u našem solarnom sistemu.
Foto: NASA
Dejvid Farnokija, inženjer navigacije NASA u laboratoriji za mlazne pogone pri Centru za proučavanje objekata blizu Zemlje je pojasnio detalje ovog otkrića.
"Asteroid nazvan '2024 PT5' je mali objekat od otprilike 10 metara dužine. Otkriven je istraživanjem projektom ATLAS koji je finansirala NASA i to 7. avgusta 2024. godine. Pošto je kretanje ovog asteroida oko Sunca slično Zemljinom, objekat će se zadržati kao Zemljin pratilac nekoliko meseci. Da bi se smatrao pravim satelitom, zapravo mini-Mesecom, osim što se kreće sporo u odnosu na Zemlju, '2024 PT5' bi morao da bude unutar gravitacione sfere uticaja Zemlje, ali to nije slučaj, on je udaljeniji od toga", pojašnjava Farnokija za Newsmax Balkans.
Asteroid je udaljen približno devet puta više od udaljenosti Meseca od Zemlje, a orbitiraće u solarnom sistemu nekoliko meseci. Tokom ovog vremena neće biti zarobljen Zemljinom gravitacijom, iako ne može da se svrsta u kategoriju mini-Meseca, NASA će pratiti ovaj astereroid planetarnim radarom.
Američka Nacionalna agencija za svemirska istraživanja (NASA) lansirala je svemirsku letelicu na satelit Evropa, zaleđeni Jupiterov mesec, gde bi, kako se veruje, mogao da postoji vanzemaljski oblik života u ogromnom okeanu ispod ledene površine.
Farnokija je našoj redakciji potvrdio da nema mogućeg sudara između ovog asteroida i Zemlje najmanje još 100 godina.
"Objekat će se u januaru 2025. približiti na pet puta veću udaljenosti između Zemlje i Meseca, a zatim će napustiti blizinu Zemlje kako bi nastavio svoju orbitu oko Sunca. U prošlosti smo imali slučajeve asteroida koji su, za razliku od '2024 PT5', bili privremeno zarobljeni Zemljinom gravitacijom i ostali u orbiti oko naše planete neko vreme. Značajan primer toga je '2020 CD3', koji je kružio oko Zemlje od septembra 2017. do marta 2020. godine, a zatim se vratio u orbitu oko Sunca", pojašnjava on.
Ovaj objekat, koji je izazvao veliku pažnju javnosti, neće imati nikakav značajni gravitacioni efekat na druga tela solarnog Sistema.
"S obzirom na sličnost između kretanja asteroida '2024 PT5' i kretanja naše planete, naučnici u NASA Centru za proučavanje objekata blizu Zemlje (CNEOS) sumnjaju da bi objekat mogao biti veliki komad stene izbačen sa površine Meseca, nakon udara asteroida, ali jako davno u istoriji planete Zemlje. U takvim orbitama sličnim Zemlji mogu se naći i raketna tela sa istorijskih lansiranja, ali je nakon analize kretanja ovog objekta utvrđeno da je '2024 PT5' verovatnije prirodnog porekla", navodi se u zvaničnom saopštenju na sajtu NASA.
Oni dodaju da, zasnovan u NASA Laboratoriji za mlazni pogon u Južnoj Kaliforniji, CNEOS precizno karakteriše orbite svih poznatih objekata blizu Zemlje, predviđa njihovo blisko približavanje Zemlji i pravi sveobuhvatne procene opasnosti od udara kao podršku Kancelariji za koordinaciju planetarne odbrane (PDCO) pri NASA sdištu u Vašingtonu.
Javnost, kao i naučnici i istraživači NASA čekaju januar 2025. godine, kada će ovaj objekat biti mnogo bliže našoj planeti. Nakon boravka u Zemljinoj orbiti, asteroid "2024 PT5" nastavlja svoju putanju u solarnom sistemu.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
08:00
TRAŽIM REČ (R)
Kako razlikovati običnu zaboravnost od početka Alchajmera? Zašto je važno da shvatimo da je Alchajmer bolest cele porodice i ko više pati, oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju? Možemo li se na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? Za emisiju “Tražim reč“ govore prof. dr Elka Stefonova, Nada Satarić, Ratomir Rale Damjanović autor knjige pripovedaka “Alchajmer kafe” i članovi porodica obolelih od Alchajmerove bolesti.
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALEKSINAČKI TANGO (R)
Istorija naselja Aleksinački Rudnik koje je krajem XIX veka počelo svoje uzdizanje zahvaljujući uspešnom biznisu-kopanju uglja imalo je blistavu budućnost koja je trajala do velike nesreće 1989. godine. Tokom devedesetih naselje počinje, nakon zatvaranja rudnika, lagano da gubi svoje važno mesto u prosperitetu celog Aleksinačkog kraja. Ostaci građevina iz vremena kada je Aleksinački Rudnik bio savršeno projektovan grad za rudare i njihove porodice danas je samo mesto tragova nekog boljeg života. Ova epizoda "Dekada" donosi priču o rudarskom naselju i nadanjima onih koji se osećaju zaboravljenim.
dokumentarni
11:00
AVANTURA BALKAN (R)
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija je odredila zadržavanje do 48 sati Ž. G. (30) zbog sumnje da je drvenom palicom pretukao G. L. (45).
Roditelji učenika Vazduhoplovne akademije završili su okupljanje ispred i u prostorijama škole kada su prostorije napustili i oni koji su se, kako kažu roditelji, predstavili kao privremeni članovi Školskog odbora i v.d. direktora.
Kazneno-popravna ustanova "Šuto Orizari", poznata i kao Šutka, u protekloj godini doživela je značajne promene u svom funkcionisanju. Direktor Boban Utkovski u intervjuu za Stav regiona naglasio je da najveći izazov nisu fizički zidovi zatvora, već upravljanje ljudima - pritvorenicima i zaposlenima.
Srpska diplomatija odigrala je ključnu ulogu u evakuaciji palestinskih novinara koji rade za američki NBC i članova njihovih porodica iz Gaze. Kako je sve izgledalo iza kulisa, otkriva ambasador Srbije u SAD Dragan Šutanovac u razgovoru sa našim dopisnikom iz Vašingtona Ognjenom Medićem.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je ruski dron ponovo uleteo na teritoriju NATO i poručio da bi odgovor trebalo da budu sankcije i zajednički odbrambeni sistem, kao što je predložila Ukrajina.
LondonLondonska policija saopštila je da je uhapsila 25 osoba na protestu "Ujedinimo kraljevstvo", koji je organizovao krajnji desničar Tomi Robinson, a da je 26 pripadnika snaga bezbednosti povređeno u sukobima sa demonstrantima.
Hiljade Amerikanaca širom zemlje pridružilo se odavanju počasti ubijenom američkom patrioti Čarliju Kirku, dok je njegova udovica Erika Kirk prisustvovala bdenju u De Mojnu, u Ajovi.
Predsednik Poljske Karol Navrocki izjavio je da Poljska mora da izvuče pouke iz upada ruskog drona na njen vazdušni prostor, što podrazumeva proširenje sistema odbrane od dronova, kao i izdvajanje pet odsto BDP za oružane snage.
Rumunsko ministarstvo odbrane saopštilo je u subotu da je vazdušni prostor zemlje narušen dronom tokom ruskog napada na infrastrukturu u susednoj Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp kaže da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učiniti isto. Pored toga, Tramp traži da se uvedu visoke carine Kini, jer smatra da je ona glavni oslonac Moskve.
Broj povređenih u eksploziji gasa u baru u naselju Puente de Valjekas u Madridu porastao je na 25, od kojih je troje ljudi teško povređeno, javlja El Pais.
Komentari (0)