NASA za Newsmax Balkans o "drugom" prirodnom satelitu: Ovo nije prvi put da Zemlja ima "mini-Mesec"
Nakon objave da se u Zemljinoj orbiti pojavio drugi Mesec, nastale su i teorije zavere koje su povezivale primećeni i posmatrani objekat sa već postojećim Zemljinim satelitom.
Mali asteroid u blizini Zemlje, prvi put je primećen teleskopom Saterlend i ne predstavlja opasnost za našu planetu, zvanično je objavila NASA na svom sajtu.
Redakcija Newsmax Balkans je vođena ovom pričom kontaktirala Nacionalnu upravu za aeronautiku i svemir (National Aeronautics and Space Administration - NASA), kako bi proverila šta se zapravo događa u našem solarnom sistemu.
Foto: NASA
Dejvid Farnokija, inženjer navigacije NASA u laboratoriji za mlazne pogone pri Centru za proučavanje objekata blizu Zemlje je pojasnio detalje ovog otkrića.
"Asteroid nazvan '2024 PT5' je mali objekat od otprilike 10 metara dužine. Otkriven je istraživanjem projektom ATLAS koji je finansirala NASA i to 7. avgusta 2024. godine. Pošto je kretanje ovog asteroida oko Sunca slično Zemljinom, objekat će se zadržati kao Zemljin pratilac nekoliko meseci. Da bi se smatrao pravim satelitom, zapravo mini-Mesecom, osim što se kreće sporo u odnosu na Zemlju, '2024 PT5' bi morao da bude unutar gravitacione sfere uticaja Zemlje, ali to nije slučaj, on je udaljeniji od toga", pojašnjava Farnokija za Newsmax Balkans.
Asteroid je udaljen približno devet puta više od udaljenosti Meseca od Zemlje, a orbitiraće u solarnom sistemu nekoliko meseci. Tokom ovog vremena neće biti zarobljen Zemljinom gravitacijom, iako ne može da se svrsta u kategoriju mini-Meseca, NASA će pratiti ovaj astereroid planetarnim radarom.
Američka Nacionalna agencija za svemirska istraživanja (NASA) lansirala je svemirsku letelicu na satelit Evropa, zaleđeni Jupiterov mesec, gde bi, kako se veruje, mogao da postoji vanzemaljski oblik života u ogromnom okeanu ispod ledene površine.
Farnokija je našoj redakciji potvrdio da nema mogućeg sudara između ovog asteroida i Zemlje najmanje još 100 godina.
"Objekat će se u januaru 2025. približiti na pet puta veću udaljenosti između Zemlje i Meseca, a zatim će napustiti blizinu Zemlje kako bi nastavio svoju orbitu oko Sunca. U prošlosti smo imali slučajeve asteroida koji su, za razliku od '2024 PT5', bili privremeno zarobljeni Zemljinom gravitacijom i ostali u orbiti oko naše planete neko vreme. Značajan primer toga je '2020 CD3', koji je kružio oko Zemlje od septembra 2017. do marta 2020. godine, a zatim se vratio u orbitu oko Sunca", pojašnjava on.
Ovaj objekat, koji je izazvao veliku pažnju javnosti, neće imati nikakav značajni gravitacioni efekat na druga tela solarnog Sistema.
"S obzirom na sličnost između kretanja asteroida '2024 PT5' i kretanja naše planete, naučnici u NASA Centru za proučavanje objekata blizu Zemlje (CNEOS) sumnjaju da bi objekat mogao biti veliki komad stene izbačen sa površine Meseca, nakon udara asteroida, ali jako davno u istoriji planete Zemlje. U takvim orbitama sličnim Zemlji mogu se naći i raketna tela sa istorijskih lansiranja, ali je nakon analize kretanja ovog objekta utvrđeno da je '2024 PT5' verovatnije prirodnog porekla", navodi se u zvaničnom saopštenju na sajtu NASA.
Oni dodaju da, zasnovan u NASA Laboratoriji za mlazni pogon u Južnoj Kaliforniji, CNEOS precizno karakteriše orbite svih poznatih objekata blizu Zemlje, predviđa njihovo blisko približavanje Zemlji i pravi sveobuhvatne procene opasnosti od udara kao podršku Kancelariji za koordinaciju planetarne odbrane (PDCO) pri NASA sdištu u Vašingtonu.
Javnost, kao i naučnici i istraživači NASA čekaju januar 2025. godine, kada će ovaj objekat biti mnogo bliže našoj planeti. Nakon boravka u Zemljinoj orbiti, asteroid "2024 PT5" nastavlja svoju putanju u solarnom sistemu.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić gostovao je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom i odgovarao na pitanja u vezi sa njegovim zagovaranjem ponovnog oživljavanja Herceg-Bosne.
Suosnivač i i predsednik Upravnog odbora Fondacije IKA 23 Goran Turudić i njegov kolega Saša Bojanić putovali su biciklima od Novog Sada do Beča, prešavši put od 624 kilometra, sa ciljem da promovišu fondaciju koju je Goran osnovao u znak sećanja na svoju tragično preminulu ćerku Isidoru Iku.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
U jeku rastućih tenzija na Bliskom istoku, svet ponovo svedoči tenzijama koje prete da prerastu u globalni sukob. U razgovoru za Stav dana, Bogdan Stojanović sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu i Ljubiša Ivanović, novinar Juronjuza, pojasnili su uzroke, posledice i moguću eskalaciju.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da niko ne treba da podiže cene nafte i naglasio da prati situaciju, a na Ministarstvo energetike SAD je apelovao da nastavi potragu za sopstvenim resursima nafte.
Velike naftne kompanije Eni, BP i Total enerdžiz (Total Energies), koje operišu na iračkim naftnim poljima, evakuisale su određen broj članova svog osoblja u inostranstvu, saopštila je iračka državna naftna kompanija Basra.
Italija je zamrla imovinu ruskih oligarha vrednu oko 2,3 milijarde evra od početka napada na Ukrajinu 2022. godine, pokazuju podaci italijanskih vlasti, a najnovije zaplene dogodile su se početkom ovog meseca.
Tri bombardovana iranska nuklearna objekta kao posledicu mogu imati lokalnu radijaciju. Najveća opasnost koja bi mogla da se dogodi je oštećenje nuklearke u Bušeru jer bi se potencijalno zračenje proširilo na sve okolne zemlje, izjavio je Zoran Drače iz Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Grčka policija je, na osnovu informacija dobijenih od nacionalne obaveštajne službe, uhapsila državljanina Azerbejdžana osumnjičenog za špijunažu na ostrvu Krit, gde se nalazi vojna baza NATO, saopštila je policija.
Komentari (0)