Bela kuća ovaj novi projekat poredi sa "Menhetnom", naučnim projektom koji je četrdesetih godina prošlog veka doveo do razvoja prve atomske bombe i pobede saveznika u Drugom svetskom ratu, te sa Apollo projektom koji je šezdesetih godina doveo do spuštanja prvih astronauta na Mesec.
Genesis će biti u velikom delu fokusiran na razvoj daleko naprednijih modela veštačke inteligencije (AI, Artificial intelligence) nego onih koji se trenutno koriste unutar američke administracije i šire naučne zajednice. Kao prioritetne oblasti Genesisa su navedene inovacije u energetskom sektoru, nova naučna otkrića na polju medicine i farmacije, ali i nacionalna bezbednost SAD i zaštita od sajber napada.
Majkl Kracios, savetnik predsednika SAD za nauku, nazvao je ovaj projekat najvećim ulaganjem federalnih sredstava u naučna istraživanja još od svemirskog programa Apollo pre više od pola veka.
Ipak, stručnjaci napominju da se Genesis u suštini ne razlikuje bitno od već pokrenutih projekata razvoja veštačke inteligencije na federalnom nivou, pre svega Stargate, kojeg je Tramp pokrenuo još u januaru, te letos donetog Nacionalnog AI plana.
Sam Stargate projekt bi trebalo da košta čak 500 milijardi dolara do 2030. godine, a uključuje i velike tehnološke gigante poput Open AI, Sofbtbank i Nvidia.
Jasno je i da sadašnja američka administracija želi da zadrži vođstvo u razvoju ne samo AI modela, već i čipova i mrežne infrastrukture koja ih pokreće. Kina je u poslednje dve godine napravila izuzetno veliki napredak u razvoju sopstvenih AI čipova (tzv. NPU čipovi), kao i modela veštačke inteligencije kojima je potrebno daleko manje memorije i resursa za rad, kao što su Deepseek i Qwen.
Kineski istraživači sa univerziteta u Pekingu nedavno su takođe predstavili i svoj novi čip, koji je u testovima i do hiljadu puta brži od trenutnih čipova kompanije Nvidia, te može da rešava složene zadatke na potpuno novi način koji je i brži, i zahteva manje energije.
Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:
Pratite nas na društvenim mrežama:
Komentari (0)