Trampova "Zvezdana kapija" za američko tehnološko vođstvo

Jedan od prvih projekata koje je predsednik SAD Donald Tramp ozvaničio nakon svog povratka u Belu Kuću krajem januara ove godine bio je i Stargate (eng. Zvezdana kapija).

06.10.2025. 09:15

Trampova "Zvezdana kapija" za američko tehnološko vođstvo

Projekat će, zapravo, voditi gigant u oblasti veštačke inteligencije, kompanija Open AI, koja stoji i iza najpoznatije i najpopularnije AI usluge u svetu ChatGPT, te softverski gigant u korporativnom sektoru Oracle i Soft Bank, japanski i međunarodni investicioni gigant u oblasti tehnologije.

Donald Tramp je krajem januara u Beloj Kući ugostio i prve ljude ovih kompanija - Sama Altmana iz Open AI, Larrya Ellisona iz Oraclea, te CEO Soft Banka Masayoshi Sona.

Mogu li SAD da pobede u virtuelnoj trci sa Kinom?

Fokus sada već nove kompanije Stargate će biti kreiranje najveće mreže naprednih data centara i super-kompjutera u svetu unutar nekoliko saveznih država SAD, a koji će se fokusirati na tzv. next gen razvoj modela veštačke inteligencije, kako bi se u narednoj deceniji osigurala američka dominacija u ovoj oblasti.

Već je danas potpuno jasno da je oblast veštačke inteligencije i mašinskog učenja (Machine Learning) neka vrsta "parne mašine" dvadeset prvog veka, te da se po svojoj važnosti za privredu, finansije i obrazovanje širom sveta može jedino meriti sa pronalascima sijalice i samoga interneta. Takođe, već je danas jasno da će u bliskoj budućnosti ljudi raditi "ruku pod ruku" sa veštačkom inteligencijom na kompjuterima i velikim serverima, te sa robotima u samom procesu proizvodnje i distribucije.

Iako ovo zvuči kao naučna fantastika, za stotine hiljada radnika, pre svega u SAD i Kini, a u nešto manjem obimu u i unutar zemalja EU, ovo je već svakodnevnica - i to nekoliko godina unazad. Tako, na primer, gigant u onlajn prodaji Amazon već ima gotovo milion robota u svojim centrima za isporuku koji rade zajedno sa ljudima na obradi pošiljaka.

Ovi roboti putem veštačke inteligencije mogu da raspoznaju veličinu, težinu i vrstu svakog paketa, te da ih samostalno isporuče na unapred predviđene stanice za pakovanje i prevoz. Takođe, u određenim delovima SAD Amazon već ima i isporuke putem autonomnih dronova u okviru usluge Prime Air koji mogu da samostalno pronađu lokaciju naručioca.

Nemački auto gigant BMW već neko vreme koristi humanoidne robote u svojim fabrikama, koji su proizvod kalifornijske kompanije Figure. Ovi roboti mogu da koriste ili menjaju male alate na većim robotima ili mašinama, te da prenose delove automobila za montažu.

Ono što je i jedan od glavnih ciljeva Stargate projekta, koji će u početku imati investicije od 100 milijardi dolara, a u narednim godinama i čak do 500 milijardi, jeste da se osigura vođstvo u oblasti veštačke inteligencije, ne samo u smislu samih AI modela, već i razvoja čipova i hardvera za ovakve primene.

Iako je neosporno američka kompanija Nvidia i dalje vodeća kada je u razvoj AI i NPU (neuralno-programirani čipovi, suštinski "veštački mozak") čipova, konkurencija širom sveta ne spava - naročito ona u Kini.

Iako se dugo vremena smatralo da Kina kasni između pet i deset godina za američkim proizvođačima Nvidia, Intel i AMD, poslednje dve godine kineske tehnološke kompanije su uspele da same razviju tehnike proizvodnje čipova i softverske modele veštačke inteligencije koji i dalje nisu bolji od američkih - ali su km veoma blizu. Tako je kineski internet gigant Alibaba upravo predstavio novu generaciju svoje Qwen veštačke inteligencije, nazvan 'Qwen 3 Max', koja je 'naučena' na čak trilion (hiljadu milijardi) različitih vrsta podataka, tj. AI parametara.

Tu je i drugi kineski AI, Deepseek koji je šokirao i stručnjake i investitore širom sveta kada se prvi put pojavio pre dve godine, budući da je tim iza ovog modela uspeo da ga trenira za samo nekoliko meseci, te za desetak puta manje ulaganja u serversku infrastrukturu nego što je to slučaj sa američkim konkurentima poput ChatGPT, Google Gemini i Microsoft Copilot.

Čini se i da je glavni fokus kineskih stručnjaka, i u pogledu hardvera i u pogledu softvera, zapravo, ukupna efikasnost krajnjeg modela veštačke inteligencije, a ne samo sirova snaga i broj parametara. To se naziva 'prompt per watt' - koliko korisnih odgovora model veštačke inteligencije zapravo daje po jednom ciklusu obrade podataka, te koliko energije ukupno njegova upotreba troši.

I upravo se u ovome razlikuju kineski i američki AI modeli. Prvih pet data-centara za Stargate projekat bi trebali da budu potpuno u funkciji u naredne tri godine, a kada budu završeni, trošiče negde oko 5.5 do 7 gigavat-sati (GWh) električne energije - što je ravno godišnjoj potrošnji velikih američkih gradova. Takođe, ovim centrima će biti potrebne i ogromne količine vode za hlađenje servera, čak na nivou manjih reka ili jezera.

I druge kompanije, poput Meta (krovna kompanija Facebooka i Instagrama) imaju slične planove za svoje centre za veštačku inteligenciju - Facebook želi da izgradi postrojenje pod imenom Hyperion u saveznoj državi Luizijani, koje će po rečima prvog čoveka kompanije Marka Zuckeberga biti gotovo veličine Menhetna u Njujorku. Budući da će koristi najnoviju generaciju AI čipova, ovaj džinovski data centar će trošiti "samo" 5 gigavat-sati električne energije.

Neke od tehnoloških kompanija već sada razmišljaju i o malim nuklearnim reaktorima nove generacije za napajanje AI data-centara, što je svojom studijom delimično podržalo i američko Ministarstvo energetike (DoE). Ceo Stargate projekat bi trebao da bude završen do 2029. godine, a planovi za budućnost predviđaju i širenje njegovih resursa van SAD, i izgradnju regionalnih data-centara u Velikoj Britaniji, Norveškoj, Japanu i UAE.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)