Sora 2 - novi model veštačke inteligencije kompanije Open AI izazvao buru
Poslednjih nekoliko nedelja veliku buru u svetskoj tehnološkoj zajednici izazvao je novi model veštačke inteligencije (AI, Artificial intelligence) jednog od svetskih lidera u ovoj oblasti, kompanije Open AI.
Ova kompanija inače stoji i iza AI usluge Chat GPT, koja je veoma popularna i na ovim prostorima, a u svetu ima mesečno oko 450 miliona korisnika.
Novi AI model je nazvan Sora 2 i može da generiše izuzetno realistične slike i video zapise. Iako i drugi AI modeli na tržištu već neko vreme imaju ovakve opcije, Sora 2 nije samo korak unapred na ovom polju, već se čini i da je za čitavu generaciju ispred drugih sličnih alata.
Stvarnost koja nije stvarna
Da je ovaj alat izuzetno dobar u generisanju video zapisa koji su gotovo identični onima sa pravih kamera, ubrzo se uverio i sam osnivač kompanije Open AI, milijarder Sam Altman. Naime, brojni korisnici su na društvenim mrežama podelili video zapise generisane sa novim Sora modelom u kojima je "glavna zvezda" upravo sam Altman, a u jednom od video zapisa koji je kreiran tako da liči na snimak sa sigurnosnog sistema velikog marketa vidi se Altman koji "krade" grafičku karticu.
Iako je, naravno, sam video lažan, činjenica da je on napravljen za samo desetak minuta, uz korišćenje nekoliko upita AI modelu (tzv. promptova) svedoči o moći koju ove nove usluge i aplikacije zapravo imaju. Video je tzv. SooS (pravo iz softvera), što znači da nije dodatno obrađivan u drugim softverima - možemo samo da pretpostavimo šta stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom u radu na montaži video zapisa i njihovoj obradi mogu da naprave uz pomoć ovakvih alata.
Sora 2 takođe omogućava i remiksovanje zapisa, kada se AI elementi dodaju u pravi video zapis načinjen kamerom ili smartfonom. Tu je i ITV animacija - od jedne fotografije neke osobe se može napraviti realističan model koji može da govori (eng. talking head). Ovakve opcije mogu i da "ožive" osobe koje su davno preminule - ćerka čuvenog komičara i glumca Robina Williamsa, koji je preminuo 2014, osudila je prošle nedelje video zapise na društvenim mrežama načinjene AI alatima u kojima se nalaze ona i njen preminuli otac.
Takođe, poslednjih nekoliko godina i mnogi popularni softverski paketi za obradu fotografija i video zapisa su dobili AI opcije koje omogućavaju dodavanje elemenata na već postojeće, "prave" fotografije. Tako Photoshop, koji je decenijama vodeća aplikacija u ovoj oblasti, sada ima i opciju "Generative Fill" koja može dodati objekte na prave fotografije koji nisu zapravo i fotografisani u stvarnosti.
Zaštita računara, laptopova, mobilnih telefona i drugih uređaja koje svakodnevno koristimo postaje prva linija odbrane od sve učestalijih sajber napada. Kako broj napada raste, tako raste i potreba za naprednim rešenjima, a u središtu modernih sistema zaštite nalazi se veštačka inteligencija.
Iako se poslednjih godina veštačka inteligencija najčešće pominje u smislu interneta, različitih aplikacija za mobilne uređaje i brojnih chat usluga, ona je zapravo samo deo mnogo veće kategorije - mašinskog učenja.
Balerina Kapućina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila. Još takvih likova postali su omiljeni junaci deci u svetu, pa i u Srbiji.
Fotograf Marko Smiljanić navodi da ovakvi alati mogu biti korisni ako se pravilno koriste.
"Moje misljenje na ovu temu je podeljeno. Sa jedne strane imamo nove AI alate koji 'uzimaju posao' iskusnim fotografima i retušerima, a sa druge, ovi isti alati mogu da sačuvaju ogromnu količinu vremena u odnosu na tradicionalne metode obrade. Oni svakako zahtevaju 'superviziju', jer još uvek nisu savršeni, međutim, retušer koji poznaje materiju, i koji ove alate koristi uz druge kojima se služi, ovakvi AI alati mogu da budu od neverovatno velike pomoći. Kada se radi kataloška obrada 500 fotografija, svaka sačuvana sekunda mnogi znači. Ja, recimo, imam neke klijente koji mi traze da iz etičkih razloga ne koristim ništa od AI alata, ali u mom svakodnevnom radu, oni mi znatno pomažu jer su određene stvari u obradi prosto dosta brze uz upotrebu AI opcija", objašnjava Smiljanić.
Slično je i sa zvukom - već postoji na desetine alata koji pomoću AI algoritama i efekata mogu da stvore bilo koji žanr muzike - od klasične do moderne elektronske. Usluge poput Bandlab su zapravo čitavi muzički studiji u aplikaciji za mobilne uređaje ili se mogu koristiti kroz web pregledač na kompjuteru, a omogućavaju snimanje, obradu zvuka i generisanje različitih vrsta ritmova i zvukova.
Sa druge strane, Suno može, slično kao kod generisanja videa i fotografija, da stvori čitave kompozicije uz samo nekoliko upita korisnika. Nedavno se u svetskoj muzičkog industriji povela i velika debata oko toga da li je "AI muzika" zapravo prava ili se radi samo o ponovnoj upotrebi već gotovih kompozicija pravih muzičara. Najveća muzička striming usluga Spotify, koja ima oko 700 miliona korisnika, nedavno je saopštila da je uklonila između 75 i 80 miliona muzičkih numera generisanih uz pomoć veštačke inteligencije.
Pevačica Aleksandra Arsić navodi da je muzika pravih vokalnih solista i muzičara ipak neuporedivo kvalitetnija.
"Meni je daleko bliži tradicionalan pristup muzici, a takođe verujem i da ozbiljan rad na muzici zahteva posvećenost i prostor gde se sve gradi postepeno, a ne gde se uzimaju samo instant rešenja. Veštačka inteligencija može biti donekle zanimljivo sredstvo i pomoć u stvaranju mizike, ali nosi i rizike. Ako joj se prepusti previše prostora, može da promeni samu suštinu muzike,a u ovoliko velikoj ponudi izvođača na internetu i medijima istinski može da se izdvoji samo onaj ko ima svoj izraz i nešto prepoznatljivo što publika ne može da nađe kod drugih. Nažalost, u današnje vreme svakakvi sadržaji mogu pridobiti pažnju, iz kog razloga se i kreiraju, ali to brzo prolazi, dok kvalitet ostaje", navodi Arsić.
Uz sve ovo, američke i evropske vlasti su nedavno upozorile na korišćenje AI alata kojima se može "klonirati" glas bilo koje osobe. Ovo je veoma lako - dovoljno je samo desetak sekundi govora bilo koje osobe, veona često javnih ličnosti ili političara, a koji se mogu uzeti i iz brojnih video zapisa, da se glas u potpunosti "klonira", tj. da se uz pomoć veštačke inteligencije učini da je osoba izgovorila reči koje zapravo nikada nije u stvarnom životu.
Ovakve "klonirane" audio zapise je izuzetno teško razlikovati od pravih snimaka - oni se razlikuju samo po nekim frekvencijama (dinamički opseg snimka) za koje je potrebno posedovati poseban softver za audio analizu i veliko znanje u obradi zvuka. Ovakve AI usluge za kloniranje su, takođe, odmah dostupne na internetu - neke omogućavaju i "pozamljivanje glasova" od poznatih javnih ličnosti ili likova iz igranih i crtanih filmova.
Američka Federalna komisija za trgovinu (FTC) je još pre dve godine upozorila na porast prevara korišćenjem "kloniranih glasova", gde se putem interneta hakeri predstavljaju i zvuče kao "prave osobe".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
1. novembar 2024. – U padu nadstresnice na zeleznickoj stanici u Novom Sadu poginulo je 16 osoba, jedna je tesko povredjena. Gde smo posle godinu dana – dve istrage, jedna optuznica, niko u pritvoru I nijedan sudski postupak. Da li neko I zbog cega ometa istragu ili je postupak isuvise slozen? U studiju su Rajko Kapelan iz Centra za drustvenu stabilnost I advokat Nemanja Todorovic
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM- PAD
1. novembar 2024. godine – dan koji je ostavio neizbrisiv trag. Šesnaest izgubljenih života, jedan zauvek promenjen. Dan borbe, tuge, bola i tišine. U dokumentarnoj formi, emisija donosi autentična svedočenja očevidaca i učesnika akcije spasavanja, koji rekonstrušu tok događaja i okolnosti tog tragičnog dana. Kroz njihove iskaze prikazuje se hronologija pada nadstrešnice i ljudske sudbine koje su tog trenutka zauvek promenjene.
dokumentarni
20:00
PORTAL
Šta je zajedničko svim sporazumima koje je šef Bele kuće potpisao na azijskoj turneji? Zašto Pentagon smanjuje trupe u Istočnoj Evropi? O samitu Trampa i Sija razgovaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privedu.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
21:00
GrađaНИН
Šta se može očekivati tokom i posle komemorativnog protesta, 1. novembra u Novom Sadu? Ko će i kako na izbore, kada budu zakazani. Odgovore tražimo od izvršnog direktora CESID-a Bojana Klačara u prvom delu emisije Građanin, dok ćemo u drugom ugostiti jednog od najvećih srpskih glumaca Irfana Mensura. Građanin uređuje i vodi Aleksandar Timofejev.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su L. B. (23), M. B. (25) i N. P. (30) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Vozačima, ali i putnicima u javnom prevozu u Beogradu je bilo potrebno mnogo strpljenja, jer su na svim ključnim saobraćajnicama bile velike gužve. Most Gazela, Autokomanda, Brankov most, kao i moto-put kroz prestonicu u smeru ka gradu bili su krcati automobilima i vozilima javnog prevoza.
Dok se u većini gradova budžet planira tako da se deo novca izdvaja za nastup popularnih izvođača za Novu godinu na trgovima, Knjaževac već godinama unazad nema slavlje u centru grada i novac preusmerava u humanitarne svrhe, odnosno za lečenje bolesne dece i omladine.
Kako dani postaju kraći, a noći sve hladnije, mnogima je san sve teži. Promene u svetlu i temperaturi, zajedno sa sezonskim varijacijama raspoloženja, mogu poremetiti naše unutrašnje ritmove.
Sa više od 5,5 milijardi ljudi u svetu koji koriste neku od brojnih društvenih mreža - ili nekoliko njih - jasno je da su danas internet, smartfoni i aplikacije postali značajan deo života. One su takođe postale i veoma važan kanal za informacije, vesti i razmenu mišljenja između korisnika.
Oktobar je mesec podizanja svesti o karcinomu jetre. Karcinom jetre je šesti po učestalosti, ali čak treći po smrtnosti u svetu. Kako možemo da promenimo tu statistiku?
Oni koji razmišljaju o preseljenju u inostranstvo, sada imaju odgovor na pitanje koje su zemlje najtraženije u svetu za 2025. godinu. Ljudi sve češće biraju destinacije koje nude bolje klimatske uslove, niže troškove života ili priliku za upoznavanje nove kulture.
Možda ideja potiče iz naučne fantastike, ali nekoliko grupa istraživača zaista napreduje u pokušaju da naprave računare od živih ćelija. Među onima koji postižu najveći napredak je grupa naučnika u Švajcarskoj.
Zaboravite na "ne dirajte eksponate" - u ovoj izložbi najbolje je da duboko udahnete. U muzeju Kunstpalast u Dizeldorfu, umetnost dobija sasvim novu dimenziju. "Tajna moć mirisa" pretvara galerijske prostore u mirisna putovanja kroz vekove: od smirne i tamjana do baruta i parfema.
Širom sveta se obeležava Svetski dan borbe protiv psorijaze. Procenjuje se da sa njom u svetu živi oko 125 miliona ljudi. Kako bi se podigla svest o toj hroničnoj bolesti kože, ovaj dan se obeležava i u našoj zemlji. Procenjuje se da u Srbiji sa psorijazom živi oko 140 hiljada ljudi.
Američki tehnološki gigant Amazon namerava da ukine oko 14.000 korporativnih radnih mesta, jer povećava potrošnju na veštačku inteligenciju (AI), dok istovremeno smanjuje troškove na drugim stranama.
Komentari (0)