Kako kroz vreme raste tehnološka primena baterija?
Tehnološka primena baterija raste u svim industrijama, pokrećući moderni život i prelazak na čistu energiju. Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira sve veće upotrebe baterija u industriji.
Revolucija skladištenja energije jedna je od najvažnijih inovacija današnjice, koju većina ljudi uzima zdravo za gotovo. Dešava se bez mnogo pažnje, ali pokreće skoro svaki deo modernog života. Slično kao što je skladištenje i čuvanje hrane dalo vetar u leđa stvaranju civilizacije i modernog života, tako sada skladištenje energije otvara vrata za mnoge druge napredne tehnologije i proizvode.
Baterije držimo u rukama, vozimo ih po putevima i sve više se na njih oslanjamo da stabilizuju elektroenergetske mreže koje napajaju naše domove i čitavu ekonomiju. One su male i često nevidljive u globalnim tokovima, ali su ključne za sve, od pametnih telefona do satelita.
Savremeni svet zavisi od sposobnosti da se električna energija skladišti, a ta sposobnost postaje sve važnija kako društva prelaze na čistu energiju i digitalne tehnologije. Ipak, baterije ostaju potcenjene i zanemarene, iako ništa u našoj tehnološkoj svakodnevici ne bi funkcionisalo bez njih.
Baterije u centru najvažnijih industrija
U današnjoj globalnoj ekonomiji baterije su u centru najvažnijih industrija. Električna vozila zavise od njih; obnovljivi izvori energije koriste ih da skladište i ispuštaju struju sa solarnih i vetroelektrana; data centri se oslanjaju na njih za rezervno napajanje; a telekom mreže ih koriste da održe komunikaciju stabilnom tokom prekida struje.
Živimo u svetu gde se mobilnost, podaci, industrija i održivost spajaju na jednoj tački: skladištenju energije. Kako države prelaze na niskougljenične sisteme, baterija postaje ključni alat koji omogućava održivost modernog života. Bez efikasnih baterija obnovljiva energija ne može da zameni fosilna goriva u velikim razmerama, električna mobilnost ne može da dostigne masovno usvajanje i digitalna infrastruktura ne može da ostane pouzdana. Zato je uspon industrije baterija jedna od pogonskih sila razvoja u 21. veku.
Ali ipak, kao i uvek postavlja se jedno važno pitanje: kako će svet da odgovori na toliko veliku potražnju za baterijama i šta se zapravo krije iza čistih i efikasnih ćelija koje pokreću ove ključne zelene promene? Iza svakog električnog automobila, pametnog telefona i sistema za skladištenje energije stoji dugački lanac minerala, fabrika i geopolitičkih interesa.
Što upotreba baterije izgleda jednostavnije spolja, to je proces iza nje složeniji. Kako je globalna potražnja za baterijama premašila jedan teravat-čas u 2024. i kako se očekuje da dostigne više od tri teravat-časa do 2030, svet mora da se zapita da li lanci snabdevanja, materijali i politički odnosi mogu da izdrže ovaj izuzetan rast.
Industrija električnih vozila
Dublja analiza pokazuje jasnu sliku. Industrija električnih vozila i dalje je najveći pokretač potražnje, sa skoro 80% ukupne potražnje za baterijama u 2024. godini, a samo te godine prodato je preko 17 miliona električnih vozila. Svaki električni automobil zahteva između 50 i 100 kilograma obrađenih minerala, pre svega litijuma, nikla, kobalta i grafita.
Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je pokrenuta "Misija postanje" (Mission Genesis), koja će imati za cilj daleko brži naučni razvoj u nekoliko oblasti.
S druge strane, i u industriji se dešava promena koja zahteva baterije. Na primer, sada i viljuškari i robotski sistemi u magacinima, prelaze na baterijski pogon.
Uz sve to, jedan od značajnih kupaca svake firme koja se bavi baterijama su i telekomunikacione kompanije koje koriste litijumske baterije da podrže 5G mreže. Ova industrijska slika objašnjava zašto se očekuje da potražnja za litijumom poraste sa oko 500.000 tona u 2021. na više od tri miliona tona do 2030. Većina baterija danas i dalje se oslanja na litijum-jonsku tehnologiju zbog niske cene, pouzdanosti i gustine energije.
Kada se pogleda čitav lanac, pojavljuju se zanimljivi primeri.
Baterijski paket u evropskom električnom automobilu može da sadrži litijum iskopan u Australiji, zatim poslat u Kinu na preradu, gde kompanije kao što su CATL ili BYD proizvode ćelije koje se kasnije šalju nazad u Evropu na finalnu montažu. Solarno skladište energije u Kaliforniji može da koristi baterije kompanija LG Energy Solution ili Samsung SDI, sa niklom iz Indonezije i grafitom obrađenim u Kini.
U sektoru rudarstva, više od 50% svetskog litijuma dolazi iz australijskih rudnika, više od 68% svetskog kobalta kopa se u Demokratskoj Republici Kongo, a preko 90% obrađenog grafita dolazi iz Kine. Zapadne zemlje pokušavaju da diversifikuju izvore, otvaraju nove rudnike u Kanadi, SAD i EU i grade centre za reciklažu litijuma, kobalta i nikla kako bi dodatno povećale kapacitete. Ipak, globalni lanac snabdevanja i dalje je veoma izložen kineskoj dominaciji u preradi.
Nestašice nikla
Ovi impresivni brojevi i velike vizije za budućnost mogu i biće ometene ukoliko se nešto drastično ne promeni u narednih deset godina.
Konkretno, nestašice nikla mogle bi da počnu već 2028, a do 2030. litijum bi mogao da ima deficit veći od 500.000 tona godišnje. Proizvođači grafita već upozoravaju na uska grla u proizvodnji, dok konstanto Kina uvodi nove kontrole izvoza.
Poremećaj u samo jednom delu lanca snabdevanja mogao bi da uspori proizvodnju električnih automobila, uspori razvoj obnovljive energije i poveća cene ključnih tehnologija. Ovaj rizik dodatno raste zbog geopolitičkih tenzija u kojima strateški minerali postaju alat pritiska.
Kao i sa većinom modernih tehnologija, lanac dobavljanja je potpuno globalizovan. On povezuje rudnike u Australiji i Americi sa fabrikama u Aziji, inovacionim centrima u Evropi i potrošačima širom sveta. Od iskopavanja sirovina do proizvoda koji pokreću naš svakodnevni život, lanac snabdevanja čini dug i međuzavisan sistem. Budućnost je jasna: baterije će nastaviti da rastu u svim industrijama, ali svet mora da bude spreman za zategnutije tržište resursa, moguće nestašice i geopolitička uska grla koja mogu da oblikuju i narednu deceniju razvoja tehnologije.
Koje će poruke predsednik Amerike Donald Tramp poslati iz Bele kuće i dokle su stigli mirovni pregovori o sukobu u Ukrajini? Nakon uznemirujućih snimaka životinja iz Zoološkog vrta Palić, kakvo je tamo stanje pitaćemo direktorku Sonju Marinković. Ima li fudbalski klub Partizan novca da isplati dug igraču Andradeu zbog koga su dobili suspenziju FIFE? Gost jutra Rasim Ljajić, predsednik FK Partizan
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
U godini u kojoj je Evropska unija za još dve godine produžila mandat Peteru Sorensenu kao čuvaru briselskog procesa, postalo je jasno ono što se već dugo ne izgovara naglas – dijalog Beograda i Prištine postoji još samo kao birokratska fraza. Ključno pitanje – da li će dijalog i u 2026. biti na pauzi ili ćemo svedočiti njegovom definitivnom kraju? Gosti Stava dana: profesor Slobodan Samardžić I advokat Aleksandar Cvejić.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto slavlja sve češće prate eksplozije umesto radosti? Da li su petarde bezazlena zabava ili opasna navika? Ko u slučaju povreda snosi odgovornost – roditelji, društvo ili zakon? Kako buka utiče na decu, starije i životinje? Za emisiju „Tražim reč“ govore pedijatar Saša Milićević, predstavnik organizacije Animal Rescue Aleksandar Gavrić i psiholog Aleksandra Đurić.
FIFA je suspendovala Fudbalski klub Partizan, pa lider Superlige neće moći da registruje pojačanja u tri naredna prelazna roka, sve do leta 2027. godine.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) upozorio je na novi pokušaj prevare penzionera u Inđiji putem telefonskih poziva u kojima se od njih traži da kupe određene proizvode (prekrivače, dušeke i slično) kao uslov da bi im bila isplaćena povišica penzije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su M. L. (34) i A. D. (29) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Nik Rajner, optužen za ubistvo roditelja, holivudskog reditelja Roba Rajnera i producentkinje Mišel Singer Rajner, odbio je da se izjasni o krivici pred sudom u Los Anđelesom.
Ruski predsednik Vladimir Putin nazvao je evropske lidere "prasićima" i optužio ih da su se pridružili prethodnoj američkoj administraciji koja je, kako je rekao, namerno usmerila situaciju ka oružanom sukobu.
Sjedinjene Američke Države pripremaju još jedan paket sankcija usmerenih na ruski energetski sektor kako bi povećale pritisak na zvaničnu Moskvu u slučaju da odbaci mirovni sporazum sa Ukrajinom, preneli su američki mediji pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da novi soj virusa gripa vrši ozbiljan pritisak na sisteme zdravstvene zaštite širom Evrope, navodeći da najmanje 27 od 38 evropskih zemalja pod okriljem SZO prijavljuje visoku ili veoma visoku aktivnost novog virusa.
U blizini železničke pruge na deonici između Šale i Trnovca na Vahu u Slovačkoj pronađena je neeksplodirana municija iz Drugog svetskog rata, zbog čega je železnički saobraćaj na tom delu pruge bio obustavljen.
Lekari u Engleskoj započeli su petodnevni štrajk zbog plata i uslova rada. Reč je o najnovijem u nizu štrajkova "rezidenata", odnosno mlađih bolničkih lekara, koji tvrde da su im plate smanjene.
Komentari (0)