Tehnološka primena baterija raste u svim industrijama, pokrećući moderni život i prelazak na čistu energiju. Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira sve veće upotrebe baterija u industriji.
Revolucija skladištenja energije jedna je od najvažnijih inovacija današnjice, koju većina ljudi uzima zdravo za gotovo. Dešava se bez mnogo pažnje, ali pokreće skoro svaki deo modernog života. Slično kao što je skladištenje i čuvanje hrane dalo vetar u leđa stvaranju civilizacije i modernog života, tako sada skladištenje energije otvara vrata za mnoge druge napredne tehnologije i proizvode.
Baterije držimo u rukama, vozimo ih po putevima i sve više se na njih oslanjamo da stabilizuju elektroenergetske mreže koje napajaju naše domove i čitavu ekonomiju. One su male i često nevidljive u globalnim tokovima, ali su ključne za sve, od pametnih telefona do satelita.
Savremeni svet zavisi od sposobnosti da se električna energija skladišti, a ta sposobnost postaje sve važnija kako društva prelaze na čistu energiju i digitalne tehnologije. Ipak, baterije ostaju potcenjene i zanemarene, iako ništa u našoj tehnološkoj svakodnevici ne bi funkcionisalo bez njih.
Baterije u centru najvažnijih industrija
U današnjoj globalnoj ekonomiji baterije su u centru najvažnijih industrija. Električna vozila zavise od njih; obnovljivi izvori energije koriste ih da skladište i ispuštaju struju sa solarnih i vetroelektrana; data centri se oslanjaju na njih za rezervno napajanje; a telekom mreže ih koriste da održe komunikaciju stabilnom tokom prekida struje.
Živimo u svetu gde se mobilnost, podaci, industrija i održivost spajaju na jednoj tački: skladištenju energije. Kako države prelaze na niskougljenične sisteme, baterija postaje ključni alat koji omogućava održivost modernog života. Bez efikasnih baterija obnovljiva energija ne može da zameni fosilna goriva u velikim razmerama, električna mobilnost ne može da dostigne masovno usvajanje i digitalna infrastruktura ne može da ostane pouzdana. Zato je uspon industrije baterija jedna od pogonskih sila razvoja u 21. veku.
Ali ipak, kao i uvek postavlja se jedno važno pitanje: kako će svet da odgovori na toliko veliku potražnju za baterijama i šta se zapravo krije iza čistih i efikasnih ćelija koje pokreću ove ključne zelene promene? Iza svakog električnog automobila, pametnog telefona i sistema za skladištenje energije stoji dugački lanac minerala, fabrika i geopolitičkih interesa.
Što upotreba baterije izgleda jednostavnije spolja, to je proces iza nje složeniji. Kako je globalna potražnja za baterijama premašila jedan teravat-čas u 2024. i kako se očekuje da dostigne više od tri teravat-časa do 2030, svet mora da se zapita da li lanci snabdevanja, materijali i politički odnosi mogu da izdrže ovaj izuzetan rast.
Industrija električnih vozila
Dublja analiza pokazuje jasnu sliku. Industrija električnih vozila i dalje je najveći pokretač potražnje, sa skoro 80% ukupne potražnje za baterijama u 2024. godini, a samo te godine prodato je preko 17 miliona električnih vozila. Svaki električni automobil zahteva između 50 i 100 kilograma obrađenih minerala, pre svega litijuma, nikla, kobalta i grafita.
Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je pokrenuta "Misija postanje" (Mission Genesis), koja će imati za cilj daleko brži naučni razvoj u nekoliko oblasti.
S druge strane, i u industriji se dešava promena koja zahteva baterije. Na primer, sada i viljuškari i robotski sistemi u magacinima, prelaze na baterijski pogon.
Uz sve to, jedan od značajnih kupaca svake firme koja se bavi baterijama su i telekomunikacione kompanije koje koriste litijumske baterije da podrže 5G mreže. Ova industrijska slika objašnjava zašto se očekuje da potražnja za litijumom poraste sa oko 500.000 tona u 2021. na više od tri miliona tona do 2030. Većina baterija danas i dalje se oslanja na litijum-jonsku tehnologiju zbog niske cene, pouzdanosti i gustine energije.
Kada se pogleda čitav lanac, pojavljuju se zanimljivi primeri.
Baterijski paket u evropskom električnom automobilu može da sadrži litijum iskopan u Australiji, zatim poslat u Kinu na preradu, gde kompanije kao što su CATL ili BYD proizvode ćelije koje se kasnije šalju nazad u Evropu na finalnu montažu. Solarno skladište energije u Kaliforniji može da koristi baterije kompanija LG Energy Solution ili Samsung SDI, sa niklom iz Indonezije i grafitom obrađenim u Kini.
U sektoru rudarstva, više od 50% svetskog litijuma dolazi iz australijskih rudnika, više od 68% svetskog kobalta kopa se u Demokratskoj Republici Kongo, a preko 90% obrađenog grafita dolazi iz Kine. Zapadne zemlje pokušavaju da diversifikuju izvore, otvaraju nove rudnike u Kanadi, SAD i EU i grade centre za reciklažu litijuma, kobalta i nikla kako bi dodatno povećale kapacitete. Ipak, globalni lanac snabdevanja i dalje je veoma izložen kineskoj dominaciji u preradi.
Nestašice nikla
Ovi impresivni brojevi i velike vizije za budućnost mogu i biće ometene ukoliko se nešto drastično ne promeni u narednih deset godina.
Konkretno, nestašice nikla mogle bi da počnu već 2028, a do 2030. litijum bi mogao da ima deficit veći od 500.000 tona godišnje. Proizvođači grafita već upozoravaju na uska grla u proizvodnji, dok konstanto Kina uvodi nove kontrole izvoza.
Poremećaj u samo jednom delu lanca snabdevanja mogao bi da uspori proizvodnju električnih automobila, uspori razvoj obnovljive energije i poveća cene ključnih tehnologija. Ovaj rizik dodatno raste zbog geopolitičkih tenzija u kojima strateški minerali postaju alat pritiska.
Kao i sa većinom modernih tehnologija, lanac dobavljanja je potpuno globalizovan. On povezuje rudnike u Australiji i Americi sa fabrikama u Aziji, inovacionim centrima u Evropi i potrošačima širom sveta. Od iskopavanja sirovina do proizvoda koji pokreću naš svakodnevni život, lanac snabdevanja čini dug i međuzavisan sistem. Budućnost je jasna: baterije će nastaviti da rastu u svim industrijama, ali svet mora da bude spreman za zategnutije tržište resursa, moguće nestašice i geopolitička uska grla koja mogu da oblikuju i narednu deceniju razvoja tehnologije.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
"Ako neko bude uzrok da se nečiji život spasi, kao da je svim ljudima život sačuvao" - ovom rečenicom iz Kurana vodila se Misala Rizović iz Novog Pazara (45) kad je odlučila da donira bubreg devojci Emini Sinanović (21).
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izbor novog tuša nije samo pitanje izgleda kupatila, već i prilika da tuširanje prilagodite sopstvenim navikama i potrebama. Bilo da želite osećaj luksuznog spa centra, efekat letnje kiše ili vam je najvažniji kvalitet vode, postoji veliki broj modela koji mogu da odgovore različitim zahtevima.
Srpska pravoslavna crkva obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika - dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.
Predsednik Francuske Emanuel Makron saopštio je da je razgovarao sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i pozdravio "odlučne napore da se brzo postigne" sporazum sa Teheranom.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da predloženi nuklearni sporazum sa Iranom jasno predviđa da Teheran neće posedovati nuklearno oružje. On je istovremeno ocenio da Iran želi dogovor i poručio kritičarima da ne otežavaju pregovore javnim komentarima.
Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da se francuska mornarica ukrcala na još jedan tanker za prevoz nafte pod međunarodnim sankcijama, "Tagor", koji je isplovio iz Rusije.
Predsednik Irana Masud Pezeškijan poslao je pismo vrhovnom vođi Modžtabi Hamneiju, kojim ga je obavestio da podnosu ostavku, objavio je antiiranski medijski portal Iran Internašenal sa sedištem u Londonu. Iranska novinska agencija Tasnim je objavila da se radi o lažnoj vesti.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova vlada ima dokaze da Rusija kidnapuje ukrajinsku decu i da ih obučava za borbu protiv Ukrajinaca.
Mladić star 25 godina preminuo je od posledica povreda koje je zadobio u sudaru na vodenom toboganu u akvaparku Miramar u Vajnhajmu, na jugoistoku Nemačke.
Najmanje 46 osoba, uključujući šestoro dece, poginulo je u eksploziji u zgradi na severoistoku Mjanmara, a najmanje 74 su povređene, saopštili su spasioci.
Rastuća trka za dominaciju u niskoj Zemljinoj orbiti između kompanija SpaceX i Amazon donosi revoluciju u globalnim komunikacijama i pristupu internetu, ali istovremeno otvara i ozbiljna pitanja o budućnosti astronomskih istraživanja.
Komentari (0)