Kako kroz vreme raste tehnološka primena baterija?
Tehnološka primena baterija raste u svim industrijama, pokrećući moderni život i prelazak na čistu energiju. Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira sve veće upotrebe baterija u industriji.
Revolucija skladištenja energije jedna je od najvažnijih inovacija današnjice, koju većina ljudi uzima zdravo za gotovo. Dešava se bez mnogo pažnje, ali pokreće skoro svaki deo modernog života. Slično kao što je skladištenje i čuvanje hrane dalo vetar u leđa stvaranju civilizacije i modernog života, tako sada skladištenje energije otvara vrata za mnoge druge napredne tehnologije i proizvode.
Baterije držimo u rukama, vozimo ih po putevima i sve više se na njih oslanjamo da stabilizuju elektroenergetske mreže koje napajaju naše domove i čitavu ekonomiju. One su male i često nevidljive u globalnim tokovima, ali su ključne za sve, od pametnih telefona do satelita.
Savremeni svet zavisi od sposobnosti da se električna energija skladišti, a ta sposobnost postaje sve važnija kako društva prelaze na čistu energiju i digitalne tehnologije. Ipak, baterije ostaju potcenjene i zanemarene, iako ništa u našoj tehnološkoj svakodnevici ne bi funkcionisalo bez njih.
Baterije u centru najvažnijih industrija
U današnjoj globalnoj ekonomiji baterije su u centru najvažnijih industrija. Električna vozila zavise od njih; obnovljivi izvori energije koriste ih da skladište i ispuštaju struju sa solarnih i vetroelektrana; data centri se oslanjaju na njih za rezervno napajanje; a telekom mreže ih koriste da održe komunikaciju stabilnom tokom prekida struje.
Živimo u svetu gde se mobilnost, podaci, industrija i održivost spajaju na jednoj tački: skladištenju energije. Kako države prelaze na niskougljenične sisteme, baterija postaje ključni alat koji omogućava održivost modernog života. Bez efikasnih baterija obnovljiva energija ne može da zameni fosilna goriva u velikim razmerama, električna mobilnost ne može da dostigne masovno usvajanje i digitalna infrastruktura ne može da ostane pouzdana. Zato je uspon industrije baterija jedna od pogonskih sila razvoja u 21. veku.
Ali ipak, kao i uvek postavlja se jedno važno pitanje: kako će svet da odgovori na toliko veliku potražnju za baterijama i šta se zapravo krije iza čistih i efikasnih ćelija koje pokreću ove ključne zelene promene? Iza svakog električnog automobila, pametnog telefona i sistema za skladištenje energije stoji dugački lanac minerala, fabrika i geopolitičkih interesa.
Što upotreba baterije izgleda jednostavnije spolja, to je proces iza nje složeniji. Kako je globalna potražnja za baterijama premašila jedan teravat-čas u 2024. i kako se očekuje da dostigne više od tri teravat-časa do 2030, svet mora da se zapita da li lanci snabdevanja, materijali i politički odnosi mogu da izdrže ovaj izuzetan rast.
Industrija električnih vozila
Dublja analiza pokazuje jasnu sliku. Industrija električnih vozila i dalje je najveći pokretač potražnje, sa skoro 80% ukupne potražnje za baterijama u 2024. godini, a samo te godine prodato je preko 17 miliona električnih vozila. Svaki električni automobil zahteva između 50 i 100 kilograma obrađenih minerala, pre svega litijuma, nikla, kobalta i grafita.
Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je pokrenuta "Misija postanje" (Mission Genesis), koja će imati za cilj daleko brži naučni razvoj u nekoliko oblasti.
S druge strane, i u industriji se dešava promena koja zahteva baterije. Na primer, sada i viljuškari i robotski sistemi u magacinima, prelaze na baterijski pogon.
Uz sve to, jedan od značajnih kupaca svake firme koja se bavi baterijama su i telekomunikacione kompanije koje koriste litijumske baterije da podrže 5G mreže. Ova industrijska slika objašnjava zašto se očekuje da potražnja za litijumom poraste sa oko 500.000 tona u 2021. na više od tri miliona tona do 2030. Većina baterija danas i dalje se oslanja na litijum-jonsku tehnologiju zbog niske cene, pouzdanosti i gustine energije.
Kada se pogleda čitav lanac, pojavljuju se zanimljivi primeri.
Baterijski paket u evropskom električnom automobilu može da sadrži litijum iskopan u Australiji, zatim poslat u Kinu na preradu, gde kompanije kao što su CATL ili BYD proizvode ćelije koje se kasnije šalju nazad u Evropu na finalnu montažu. Solarno skladište energije u Kaliforniji može da koristi baterije kompanija LG Energy Solution ili Samsung SDI, sa niklom iz Indonezije i grafitom obrađenim u Kini.
U sektoru rudarstva, više od 50% svetskog litijuma dolazi iz australijskih rudnika, više od 68% svetskog kobalta kopa se u Demokratskoj Republici Kongo, a preko 90% obrađenog grafita dolazi iz Kine. Zapadne zemlje pokušavaju da diversifikuju izvore, otvaraju nove rudnike u Kanadi, SAD i EU i grade centre za reciklažu litijuma, kobalta i nikla kako bi dodatno povećale kapacitete. Ipak, globalni lanac snabdevanja i dalje je veoma izložen kineskoj dominaciji u preradi.
Nestašice nikla
Ovi impresivni brojevi i velike vizije za budućnost mogu i biće ometene ukoliko se nešto drastično ne promeni u narednih deset godina.
Konkretno, nestašice nikla mogle bi da počnu već 2028, a do 2030. litijum bi mogao da ima deficit veći od 500.000 tona godišnje. Proizvođači grafita već upozoravaju na uska grla u proizvodnji, dok konstanto Kina uvodi nove kontrole izvoza.
Poremećaj u samo jednom delu lanca snabdevanja mogao bi da uspori proizvodnju električnih automobila, uspori razvoj obnovljive energije i poveća cene ključnih tehnologija. Ovaj rizik dodatno raste zbog geopolitičkih tenzija u kojima strateški minerali postaju alat pritiska.
Kao i sa većinom modernih tehnologija, lanac dobavljanja je potpuno globalizovan. On povezuje rudnike u Australiji i Americi sa fabrikama u Aziji, inovacionim centrima u Evropi i potrošačima širom sveta. Od iskopavanja sirovina do proizvoda koji pokreću naš svakodnevni život, lanac snabdevanja čini dug i međuzavisan sistem. Budućnost je jasna: baterije će nastaviti da rastu u svim industrijama, ali svet mora da bude spreman za zategnutije tržište resursa, moguće nestašice i geopolitička uska grla koja mogu da oblikuju i narednu deceniju razvoja tehnologije.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio služenje vojske od decembra ili marta. Kako će izgledati vojni rok u Srbiji? Šta će biti sa akademskom godinom u Srbiji i da li nas opet čekaju protesti na proleće? Newsmax otkriva: Koliko je seksualno zlostavljanje u sportu zastupljeno u Srbiji i zašto žrtve ćute?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uhapšen S. N. (49), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela lažno predstavljanje, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i prevara.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je S. M. (30) i M. M. (21) u kući u Rumi koju koriste, pronašla i zaplenila kilogram i 700 grama amfetamina, pištolj sa pripadajućim okvirom i četiri metka, kao i digitalnu vagicu.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Sve izraženija erozija američkih bezbednosnih garancija zaokuplja pažnju međunarodne javnosti, a direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović kazala je u emisiji "Sinteza" da je Evropa konačno odlučila da se konfrontira američkom lideru Donaldu Trampu i da uzme stvar u svoje ruke.
Generalštab Oružanih snaga Irana upozorio je da će odluka Evropske unije (EU) da Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) proglasi terorističkom organizacijom direktno uticati na evropske donosioce odluka.
Britanac Džon Erik Spajbi (80), dobitnik lutrije od oko 2,8 miliona evra, osuđen je na više od 16 godina zatvora jer je pomogao pri osnivanju narko-kartela, odnosno pokretanju narko-biznisa sa industrijskom proizvodnjom falsifikovanih anksiolitika.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da je tokom susreta sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom u Parizu jedna od tema razgovora bilo proširenju Evropske unije i da je ocenio da Brisel, po njegovom mišljenju, postupa nepravedno prema Srbiji u ovoj oblasti.
Evropska komisija otpustila je jednog od svojih visokih zvaničnika, Estonca Henrika Hololeija, nakon što je internom istragom utvrđeno da je kriv za kršenje pravila o sukobu interesa, transparentnosti, prihvatanju poklona i objavljivanju dokumenata.
Ministar spoljnih poslova Danske Lars Loke Rasmusen izjavio je da su početni razgovori o Grenlandu sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država prošli dobro, ali je naglasio da opasnost još nije prošla.
Jedan od prvih ljudi u Velikoj Britaniji, Sebastijan Gomez-Penja, kome je ugrađen moždani čip kompanije Neuralink Ilona Maska, izjavio je da se oseća čudesno i da veruje da ovaj uređaj može da transformiše živote osoba sa teškom paralizom.
Vozač minibusa koji je prevozio grčke navijače i koji je učestvovao u teškoj saobraćajnoj nesreći u okrugu Timiš u Rumuniji, u kojoj je poginulo sedam osoba, a tri su povređene, bio je pod dejstvom kokaina, kanabisa i alkohola, saopštilo je Tužilaštvo u Lugožu.
Evropska komisija predstavila je Strategiju Evropske unije za vize, donetu kako bi se Unija što bolje suočila sa aktuelnim i budućim globalnim izazovima.
Komentari (0)