Kako kroz vreme raste tehnološka primena baterija?
Tehnološka primena baterija raste u svim industrijama, pokrećući moderni život i prelazak na čistu energiju. Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira sve veće upotrebe baterija u industriji.
Revolucija skladištenja energije jedna je od najvažnijih inovacija današnjice, koju većina ljudi uzima zdravo za gotovo. Dešava se bez mnogo pažnje, ali pokreće skoro svaki deo modernog života. Slično kao što je skladištenje i čuvanje hrane dalo vetar u leđa stvaranju civilizacije i modernog života, tako sada skladištenje energije otvara vrata za mnoge druge napredne tehnologije i proizvode.
Baterije držimo u rukama, vozimo ih po putevima i sve više se na njih oslanjamo da stabilizuju elektroenergetske mreže koje napajaju naše domove i čitavu ekonomiju. One su male i često nevidljive u globalnim tokovima, ali su ključne za sve, od pametnih telefona do satelita.
Savremeni svet zavisi od sposobnosti da se električna energija skladišti, a ta sposobnost postaje sve važnija kako društva prelaze na čistu energiju i digitalne tehnologije. Ipak, baterije ostaju potcenjene i zanemarene, iako ništa u našoj tehnološkoj svakodnevici ne bi funkcionisalo bez njih.
Baterije u centru najvažnijih industrija
U današnjoj globalnoj ekonomiji baterije su u centru najvažnijih industrija. Električna vozila zavise od njih; obnovljivi izvori energije koriste ih da skladište i ispuštaju struju sa solarnih i vetroelektrana; data centri se oslanjaju na njih za rezervno napajanje; a telekom mreže ih koriste da održe komunikaciju stabilnom tokom prekida struje.
Živimo u svetu gde se mobilnost, podaci, industrija i održivost spajaju na jednoj tački: skladištenju energije. Kako države prelaze na niskougljenične sisteme, baterija postaje ključni alat koji omogućava održivost modernog života. Bez efikasnih baterija obnovljiva energija ne može da zameni fosilna goriva u velikim razmerama, električna mobilnost ne može da dostigne masovno usvajanje i digitalna infrastruktura ne može da ostane pouzdana. Zato je uspon industrije baterija jedna od pogonskih sila razvoja u 21. veku.
Ali ipak, kao i uvek postavlja se jedno važno pitanje: kako će svet da odgovori na toliko veliku potražnju za baterijama i šta se zapravo krije iza čistih i efikasnih ćelija koje pokreću ove ključne zelene promene? Iza svakog električnog automobila, pametnog telefona i sistema za skladištenje energije stoji dugački lanac minerala, fabrika i geopolitičkih interesa.
Što upotreba baterije izgleda jednostavnije spolja, to je proces iza nje složeniji. Kako je globalna potražnja za baterijama premašila jedan teravat-čas u 2024. i kako se očekuje da dostigne više od tri teravat-časa do 2030, svet mora da se zapita da li lanci snabdevanja, materijali i politički odnosi mogu da izdrže ovaj izuzetan rast.
Industrija električnih vozila
Dublja analiza pokazuje jasnu sliku. Industrija električnih vozila i dalje je najveći pokretač potražnje, sa skoro 80% ukupne potražnje za baterijama u 2024. godini, a samo te godine prodato je preko 17 miliona električnih vozila. Svaki električni automobil zahteva između 50 i 100 kilograma obrađenih minerala, pre svega litijuma, nikla, kobalta i grafita.
Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je pokrenuta "Misija postanje" (Mission Genesis), koja će imati za cilj daleko brži naučni razvoj u nekoliko oblasti.
S druge strane, i u industriji se dešava promena koja zahteva baterije. Na primer, sada i viljuškari i robotski sistemi u magacinima, prelaze na baterijski pogon.
Uz sve to, jedan od značajnih kupaca svake firme koja se bavi baterijama su i telekomunikacione kompanije koje koriste litijumske baterije da podrže 5G mreže. Ova industrijska slika objašnjava zašto se očekuje da potražnja za litijumom poraste sa oko 500.000 tona u 2021. na više od tri miliona tona do 2030. Većina baterija danas i dalje se oslanja na litijum-jonsku tehnologiju zbog niske cene, pouzdanosti i gustine energije.
Kada se pogleda čitav lanac, pojavljuju se zanimljivi primeri.
Baterijski paket u evropskom električnom automobilu može da sadrži litijum iskopan u Australiji, zatim poslat u Kinu na preradu, gde kompanije kao što su CATL ili BYD proizvode ćelije koje se kasnije šalju nazad u Evropu na finalnu montažu. Solarno skladište energije u Kaliforniji može da koristi baterije kompanija LG Energy Solution ili Samsung SDI, sa niklom iz Indonezije i grafitom obrađenim u Kini.
U sektoru rudarstva, više od 50% svetskog litijuma dolazi iz australijskih rudnika, više od 68% svetskog kobalta kopa se u Demokratskoj Republici Kongo, a preko 90% obrađenog grafita dolazi iz Kine. Zapadne zemlje pokušavaju da diversifikuju izvore, otvaraju nove rudnike u Kanadi, SAD i EU i grade centre za reciklažu litijuma, kobalta i nikla kako bi dodatno povećale kapacitete. Ipak, globalni lanac snabdevanja i dalje je veoma izložen kineskoj dominaciji u preradi.
Nestašice nikla
Ovi impresivni brojevi i velike vizije za budućnost mogu i biće ometene ukoliko se nešto drastično ne promeni u narednih deset godina.
Konkretno, nestašice nikla mogle bi da počnu već 2028, a do 2030. litijum bi mogao da ima deficit veći od 500.000 tona godišnje. Proizvođači grafita već upozoravaju na uska grla u proizvodnji, dok konstanto Kina uvodi nove kontrole izvoza.
Poremećaj u samo jednom delu lanca snabdevanja mogao bi da uspori proizvodnju električnih automobila, uspori razvoj obnovljive energije i poveća cene ključnih tehnologija. Ovaj rizik dodatno raste zbog geopolitičkih tenzija u kojima strateški minerali postaju alat pritiska.
Kao i sa većinom modernih tehnologija, lanac dobavljanja je potpuno globalizovan. On povezuje rudnike u Australiji i Americi sa fabrikama u Aziji, inovacionim centrima u Evropi i potrošačima širom sveta. Od iskopavanja sirovina do proizvoda koji pokreću naš svakodnevni život, lanac snabdevanja čini dug i međuzavisan sistem. Budućnost je jasna: baterije će nastaviti da rastu u svim industrijama, ali svet mora da bude spreman za zategnutije tržište resursa, moguće nestašice i geopolitička uska grla koja mogu da oblikuju i narednu deceniju razvoja tehnologije.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li sve što se poslednjih meseci događa na relaciji Vašington–Karakas predstavlja uvod u ozbiljniji sukob, ili je reč o još jednoj taktici kojom Tramp pokušava da primora Madura na pregovore? Šta zapravo želi Amerika i kakva je stvarna pozadina aktuelnih tenzija? Odgovore tražimo od profesora Slobodana Pajovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-1914
U ovoj epizodi otkrivamo položaj Srbije tokom prvih meseci Velikog rata, kada Austrougarska pokreće napad čiji se pravac — preko Drine određuje u tajnim vojnim planovima. Prikazuju se srpske odbrambene procene, rani sukobi i otkriva krvava bitka na Mačkovom kamenu, koja postaje simbol otpora na Drinskom frontu. Nakon neprijateljskog prodora i pada Valjeva, epizoda vodi do preokreta u Kolubarskoj bitki, gde srpska vojska, nakon povlačenja, izvodi kontraudar i potpuno oslobađa zemlju. Dokumentarna epizoda otkriva ključne odluke, greške i herojstvo koje je odredilo sudbinu Srbije 1914. godine.
Policija i vatrogasci pronašli su automobil za koji se sumnjalo da je u utorak sleteo u jezero Međuvršje kod Čačka, ali vozilo, kako se ispostavilo, ipak nije završilo u vodi. Automobil je lociran u uskom betonskom propustu s druge strane jezera, a u vozilu su nađena dva tela.
Broj živorođenih beba u prvih deset meseci manji je za 2,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
U Zaječaru je jedna starija osoba stradala, pet je prevezeno u Zdravstveni centar, dok je dve zbrinuo Centar za socijalni rad, nakon požara koji je u sredu predveče zahvatio kuću u Šavničkoj ulici broj 10. Policija je uhapsila vlasnicu objekta koji nije imao potrebne dozvole za rad.
Radovi u Cetinjskoj ulici počinju 27. novembra i trajaće desetak dana sa ciljem da se još jedna saobraćajna traka osposobi za kretanje motornih vozila, saopštio je Sekretarijat za saobraćaj.
Trinaestogodišnja devojčica u Sankt Peterburgu ubila je svoju majku, a potom zapalila stan u pokušaju da prikrije zločin, saopštila je pres-služba Glavnog istražnog komiteta Ruske Federacije za grad Sankt Peterburg.
Dopisnik Newsmax Balkans iz Vašingtona Ognjen Medić prisustvovao je neformalnoj večeri na Floridi na kojoj se centralni gost bio predsednik SAD Donald Tramp.
Microsoft je potvrdio da je uspešno odbio najveći DDoS (Distributed denial of Service) napad ikada zabeležen na njegovoj Azure platformi, koji je na svom vrhuncu dosegao neverovatnih 15,72 terabita u sekundi (Tbps) sa više od 3,6 milijardi podataka u sekundi.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je pokrenuta "Misija postanje" (Mission Genesis), koja će imati za cilj daleko brži naučni razvoj u nekoliko oblasti.
Evropski parlament (EP) odobrio je neobavezujuću rezoluciju kojom se poziva da minimalna starost za pristup društvenim mrežama i veštačkoj inteligenciji (AI) bude 16 godina kako bi se osiguralo da onlajn sadržaj bude prilagođen uzrastu.
Komentari (0)