Kako kroz vreme raste tehnološka primena baterija?
Tehnološka primena baterija raste u svim industrijama, pokrećući moderni život i prelazak na čistu energiju. Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira sve veće upotrebe baterija u industriji.
Revolucija skladištenja energije jedna je od najvažnijih inovacija današnjice, koju većina ljudi uzima zdravo za gotovo. Dešava se bez mnogo pažnje, ali pokreće skoro svaki deo modernog života. Slično kao što je skladištenje i čuvanje hrane dalo vetar u leđa stvaranju civilizacije i modernog života, tako sada skladištenje energije otvara vrata za mnoge druge napredne tehnologije i proizvode.
Baterije držimo u rukama, vozimo ih po putevima i sve više se na njih oslanjamo da stabilizuju elektroenergetske mreže koje napajaju naše domove i čitavu ekonomiju. One su male i često nevidljive u globalnim tokovima, ali su ključne za sve, od pametnih telefona do satelita.
Savremeni svet zavisi od sposobnosti da se električna energija skladišti, a ta sposobnost postaje sve važnija kako društva prelaze na čistu energiju i digitalne tehnologije. Ipak, baterije ostaju potcenjene i zanemarene, iako ništa u našoj tehnološkoj svakodnevici ne bi funkcionisalo bez njih.
Baterije u centru najvažnijih industrija
U današnjoj globalnoj ekonomiji baterije su u centru najvažnijih industrija. Električna vozila zavise od njih; obnovljivi izvori energije koriste ih da skladište i ispuštaju struju sa solarnih i vetroelektrana; data centri se oslanjaju na njih za rezervno napajanje; a telekom mreže ih koriste da održe komunikaciju stabilnom tokom prekida struje.
Živimo u svetu gde se mobilnost, podaci, industrija i održivost spajaju na jednoj tački: skladištenju energije. Kako države prelaze na niskougljenične sisteme, baterija postaje ključni alat koji omogućava održivost modernog života. Bez efikasnih baterija obnovljiva energija ne može da zameni fosilna goriva u velikim razmerama, električna mobilnost ne može da dostigne masovno usvajanje i digitalna infrastruktura ne može da ostane pouzdana. Zato je uspon industrije baterija jedna od pogonskih sila razvoja u 21. veku.
Ali ipak, kao i uvek postavlja se jedno važno pitanje: kako će svet da odgovori na toliko veliku potražnju za baterijama i šta se zapravo krije iza čistih i efikasnih ćelija koje pokreću ove ključne zelene promene? Iza svakog električnog automobila, pametnog telefona i sistema za skladištenje energije stoji dugački lanac minerala, fabrika i geopolitičkih interesa.
Što upotreba baterije izgleda jednostavnije spolja, to je proces iza nje složeniji. Kako je globalna potražnja za baterijama premašila jedan teravat-čas u 2024. i kako se očekuje da dostigne više od tri teravat-časa do 2030, svet mora da se zapita da li lanci snabdevanja, materijali i politički odnosi mogu da izdrže ovaj izuzetan rast.
Industrija električnih vozila
Dublja analiza pokazuje jasnu sliku. Industrija električnih vozila i dalje je najveći pokretač potražnje, sa skoro 80% ukupne potražnje za baterijama u 2024. godini, a samo te godine prodato je preko 17 miliona električnih vozila. Svaki električni automobil zahteva između 50 i 100 kilograma obrađenih minerala, pre svega litijuma, nikla, kobalta i grafita.
Istraživač organizacije Novi treći put Petar Donić u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako Zapad, a kako BRIKS uređuju veštačku inteligenciju i čiji će pristup pobediti.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je pokrenuta "Misija postanje" (Mission Genesis), koja će imati za cilj daleko brži naučni razvoj u nekoliko oblasti.
S druge strane, i u industriji se dešava promena koja zahteva baterije. Na primer, sada i viljuškari i robotski sistemi u magacinima, prelaze na baterijski pogon.
Uz sve to, jedan od značajnih kupaca svake firme koja se bavi baterijama su i telekomunikacione kompanije koje koriste litijumske baterije da podrže 5G mreže. Ova industrijska slika objašnjava zašto se očekuje da potražnja za litijumom poraste sa oko 500.000 tona u 2021. na više od tri miliona tona do 2030. Većina baterija danas i dalje se oslanja na litijum-jonsku tehnologiju zbog niske cene, pouzdanosti i gustine energije.
Kada se pogleda čitav lanac, pojavljuju se zanimljivi primeri.
Baterijski paket u evropskom električnom automobilu može da sadrži litijum iskopan u Australiji, zatim poslat u Kinu na preradu, gde kompanije kao što su CATL ili BYD proizvode ćelije koje se kasnije šalju nazad u Evropu na finalnu montažu. Solarno skladište energije u Kaliforniji može da koristi baterije kompanija LG Energy Solution ili Samsung SDI, sa niklom iz Indonezije i grafitom obrađenim u Kini.
U sektoru rudarstva, više od 50% svetskog litijuma dolazi iz australijskih rudnika, više od 68% svetskog kobalta kopa se u Demokratskoj Republici Kongo, a preko 90% obrađenog grafita dolazi iz Kine. Zapadne zemlje pokušavaju da diversifikuju izvore, otvaraju nove rudnike u Kanadi, SAD i EU i grade centre za reciklažu litijuma, kobalta i nikla kako bi dodatno povećale kapacitete. Ipak, globalni lanac snabdevanja i dalje je veoma izložen kineskoj dominaciji u preradi.
Nestašice nikla
Ovi impresivni brojevi i velike vizije za budućnost mogu i biće ometene ukoliko se nešto drastično ne promeni u narednih deset godina.
Konkretno, nestašice nikla mogle bi da počnu već 2028, a do 2030. litijum bi mogao da ima deficit veći od 500.000 tona godišnje. Proizvođači grafita već upozoravaju na uska grla u proizvodnji, dok konstanto Kina uvodi nove kontrole izvoza.
Poremećaj u samo jednom delu lanca snabdevanja mogao bi da uspori proizvodnju električnih automobila, uspori razvoj obnovljive energije i poveća cene ključnih tehnologija. Ovaj rizik dodatno raste zbog geopolitičkih tenzija u kojima strateški minerali postaju alat pritiska.
Kao i sa većinom modernih tehnologija, lanac dobavljanja je potpuno globalizovan. On povezuje rudnike u Australiji i Americi sa fabrikama u Aziji, inovacionim centrima u Evropi i potrošačima širom sveta. Od iskopavanja sirovina do proizvoda koji pokreću naš svakodnevni život, lanac snabdevanja čini dug i međuzavisan sistem. Budućnost je jasna: baterije će nastaviti da rastu u svim industrijama, ali svet mora da bude spreman za zategnutije tržište resursa, moguće nestašice i geopolitička uska grla koja mogu da oblikuju i narednu deceniju razvoja tehnologije.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četrnaestoj epizodi serijala Put Znanja razgovaramo sa stručnjacima o počecima i razvoju rekonstruktivne hirurgije. Otkrivamo šta su matične ćelije, kako se danas koriste u regenerativnoj medicini i zašto menjaju način lečenja. Kroz primere iz prakse, gledaoci će videti domete savremene medicine i mogućnosti koje budućnost donosi.
„Monaški kuvar“ vodi vas u manastir Svetog Sisoja, gde otac Angelarije otvara vrata radionice za šivenje crkvenih odeždi. Monah Marko govori o duhovnom značaju služenja u manastirskoj kuhinji, dok iskušenik Nikola otkriva umeće izrade ramova za ikone.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
Sjedinjene Američke Države moraju da poseduju Grenland kako bi sprečile Rusiju ili Kinu da ga okupiraju u budućnosti, rekao je američki predsednik Donald Tramp i dodao da će "uraditi nešto na Grenlandu, sviđalo im se to ili ne".
Komitet za nadzor i reformu vlade američkog Predstavničkog doma najavio je da će bivšeg predsednika Bila Klintona i njegovu suprugu, bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton optužiti za nepoštovanje Kongresa ako se ne pojave na svedočenjima u okviru istrage o Džefriju Epstinu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države pažljivo prate situaciju sa protestima u Iranu, kao i da će SAD "snažno udariti" ukoliko vlasti te zemlje počnu da ubijaju učesnike protesta.
Lavina smeća i otpada srušila se na deponiju u selu Binaliv u gradu Sebu, na Filipinima, pri čemu je poginula jedna osoba, desetine povređeno, a 38 ljudi je nestalo
Sjedinjene Američke Države će preraditi i prodati do 50 miliona barela venecuelanske sirove nafte u skladu sa novim sporazumom sa tom zemljom nakon svrgavanja predsednika Nikolasa Madura, izjavio je američki predsednik Donald Tramp.
Ruski zvaničnici su saopštil da je upotrebljena balistička raketa "orešnik" tokom napada na Ukrajinu, u kojem su samo u glavnom gradu poginule četiri osobe, a 25 povređeno. To je tek drugi put da Moskva koristi ovo oružje, pošto je njom prvi put napala Dnjepar 2024. godine.
Teheranski tužilac Ali Salehi poručio je danas demonstrantima u Iranu da će oni učesnici nereda koji oštete javnu i državnu imovinu i sukobe se sa iranskim snagama reda i bezbednosti "suočavaju sa smrtnom kaznom".
Opozicioni lider i sin poslednjeg iranskog šaha Reza Pahlavi (65), čije ime skandiraju učesnici antivladinih protesta u Iranu, trebalo je da nasledi iranski Paunov tron, ali je 1979. godine proteran iz zemlje.
Švajcarske vlasti odredile su pritvor Žaku Moretiju, suvlasniku bara "Konstelasion" u Kran-Montani u kome je u novogodišnjoj noći poginulo 40, a povređeno 116 osoba.
Komentari (0)