Šta predviđa Trampov plan za mir između Rusije i Ukrajine
Plan predsednika SAD Donalda Trampa da okonča rat između Ukrajine i Rusije dao bi Rusima delove istočne Ukrajine koje kontrolišu, objavio je Aksios, pozivajući se na američkog zvaničnika. Kao deo sporazuma, Ukrajina će dobiti bezbednosne garancije od SAD i Evrope protiv buduće ruske agresije.
Izvor: Newsmax
20.11.2025. 07:32
Foto: Tanjug/AP/Evgeniy Maloletka
Iako bi Ukrajina sporazum smatrala velikom predajom Rusiji, Bela kuća smatra da bi Ukrajina verovatno ionako izgubila teritoriju i da bi zemlja mogla dobiti uveravanja da Rusija neće samo tako nastaviti rat, objavio je Aksios, prenosi Newsmax.
Sporazum bi zahtevao da Rusija kontroliše region Donbasa, iako Ukrajina kontroliše 14,5 odsto teritorije tamo.
Kada bude pod kontrolom Rusije, područje bi se smatralo demilitarizovanom zonom, a Rusiji bi bilo zabranjeno da tamo ima trupe, rekli su zvaničnici.
Venecuelanski lider Nikolas Maduro izjavio je da je spreman da razgovara sa predstavnicima administracije američkog predsednika Donalda Trampa, pozivajući na diplomatiju umesto konfrontacije.
Na Pupinovom mostu i Severnoj tangenti, od kako su otvorene ove saobraćajnice 2014, odnosno 2015. godine, postoji problem sa javnim osvetljenjem. Iz JKP "Javno osvetljenje" i Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda navode da je problem krađa iz trafo-stanica, ali MUP ih demantuje.
Krim i Donbas bi bili priznati kao ruska teritorija od strane SAD i drugih zemalja, ali Ukrajina ne bi bila primorana da to učini.
U dva druga ukrajinska regiona, Hersonu i Zaporožju, trenutne linije kontrole bile bi zamrznute, a Rusija bi vratila deo teritorije, piše Aksios.
Ukrajinska vojska bi bila ograničena u veličini i broju oružja dugog dometa, rekao je ukrajinski zvaničnik.
Turska i Katar su bili uključeni u izradu plana, izvestio je Aksios, pozivajući se na dva izvora.
"Sada ćemo čekati. Lopta je na u dvorištu Zelenskog", rekao je američki zvaničnik, misleći na ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Foto: AP/Alex Brandon
Ranije se Zelenski javno protivio ideji da Ukrajina trguje teritorijom za garanciju bezbednosti. Izjavio je da "Ukrajinci neće pokloniti svoju zemlju okupatoru", pozivajući se na ukrajinski ustav i odbacujući sporazume sklopljene bez punog učešća Kijeva.
Zelenski je dao ovu izjavu u video obraćanju od 9. avgusta 2025. godine, objavljenom na društvenim mrežama.
Istovremeno, ruski predsednik Vladimir Putin je više puta insistirao da svaki mirovni sporazum za okončanje rata mora da uključi odustajanje Ukrajine od okupiranih teritorija, uključujući cele regione Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje.
Šta kaže Evropa
Evropske vlade su takođe reagovale na ideju "zemlja za bezbednost" ili "teritorija za mir". Na primer, Evropska komisija je pozvala SAD da ne pristanu na "jednostranu" razmenu teritorije tokom razgovora sa Rusijom, naglašavajući da svaki sporazum mora da uključuje "najjače bezbednosne garancije" za Kijev.
U međuvremenu, ukrajinsko javno mnjenje i rukovodstvo ostaju skeptični ili oprezni: dok se priznaje da bi zamrznute linije fronta ili sporazumi o prekidu vatre mogli biti prihvatljivi ako ih potkrepe čvrste međunarodne garancije, mnogi u Kijevu insistiraju da svaki dogovor mora biti postignut sa pozicije sile, a ne samo kao predaja teritorije.
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-RADIO AMATERI PROTIV NATO-A
Početak bombardovanja Savezne republike Jugoslavije 1999. godine obeležila je aktivnost jedne od najmasovnijih amaterskih organizacija na planeti. Bili su to radio amateri koji su postali borci iz senke, oni koji su upozoravali građane Srbije odakle dolazi napad i preko radio veza otkrivali komunikacije NATO pilota. Nova epizoda DEKADA kroz svedočenja samih radio amatera otkriva na koji način su se organizovali, kako su komunicirali, ali i to koliko su im radio amateri iz celog sveta, prijatelji od Španije, preko Slovenije i Hrvatske, do Bugarske i Rumunije pomagali u toj borbi.
dokumentarni
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
23:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države pobedile u ratu protiv Irana, dodavši da se Teheran složio da nikad u budućnosti ne poseduje nuklearno naoružanje.
Iranska policija je uhapsila 466 ljudi optuženih za onlajn aktivnosti usmerene na potkopavanje nacionalne bezbednosti, izvestili su državni mediji u jednoj od najvećih bezbednosnih racija od početka rata sa Izraelom i Sjedinjenim Državama.
Ambasada Kine u Japanu uputila je protest japanskom Ministarstvu spoljnih poslova nakon što je "aktivni oficir Japanskih samoodbrambenih snaga" nasilno ušao u prostorije te ambasade, preteći da će ubiti kinesko diplomatsko osoblje.
Evropska unija (EU) mora da izmeni pravila proširenja kako bi omogućila prijem novih članica, izjavila je Evropska komesarka za proširenje Marta Kos i pozvala države članice Unije da predlože sopstvena rešenja.
U koordiniranoj operaciji sprovedenoj u pet zemalja, uz podršku Evropola, razbijena je velika organizovana kriminalna grupa osumnjičena za šverc cigareta, saopštila je evropska policijska agencija.
Samo nekoliko meseci nakon što je američka Federalna komisija za komunikacije (FCC) zabranila uvoz dronova kineskog giganta DJI, na red su došli i novi ruteri za pristup internetu i bežičnim mrežama.
Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Arakči izjavio je da je Ormuski moreuz otvoren za brodove iz zemalja koje ne podržavaju američko-izraelske napade, dok je zatvoren samo za plovila "agresorskih zemalja i njihovih pristalica".
Severnokorejski lider Kim Džong Un zvanično je proglasio Južnu Koreju "najneprijateljskijom državom", upozorivši na "nemilosrdne posledice" ukoliko Seul preduzme provokativne poteze.
Dva pilota su poginula, a desetine ljudi je povređeno kada se avion kompanije "Er Kanada" sudario sa vatrogasnim vozilom na pisti aerodroma La Guardija, saopštile su američke i kanadske vlasti koje su pokrenule zajedničku istragu o nesreći.
Komentari (0)