"Parisku deklaraciju o Ukrajini" podržalo 35 država članica "Koalicije voljnih": Šta ona predstavlja?
Parisku deklaraciju u kojoj se detaljno navode "snažne bezbednosne garancije za čvrst i trajan mir" u Ukrajini, između ostalog i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, podržalo je 35 zemalja "Koalicije voljnih", izjavio je danas francuski predsednik Emanuel Makron.
Izvor: FoNet
06.01.2026. 21:57
Foto: AP/Ludovic Marin
Bezbednosne garancije koje zemlje Koalicije, prvenstveno evropske, planiraju da pruže, uz američku podršku, nakon eventualnog završetka neprijateljstava "ključ su za osiguranje da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti predaju Ukrajine i da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti novu pretnju Ukrajini" od Rusije, rekao je Makron na konferenciji za novinare.
Francuski predsednik, britanski premijer Kir Starmer i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potpisali su političku izjavu koja uključuje i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre u Ukrajini.
Kosovska policija zabranila je u centru Severne Mitrovice postavljanje transparenta sa natpisom "Mir božji, Hristos se rodi". Nakon toga su vratili transparent i on je postavljen na trgu.
Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je da bi "svakako volela" da lično uruči Nobelovu nagradu za mir predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu.
Predstavnici 35 zemalja, članica "Koalicije voljnih", okupili su se u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre.
Zelenski: Ukrajina imala konkretne razgovore sa SAD o praćenju primirja
Na sastanku je govorio ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, a učestvovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Stiv Vitkof i jedan od pregovarača, zet američkog predsednika Donalda Trampa, Džared Kušner.
Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao da su kijevski saveznici odredili kako će evropske snage odvraćanja delovati u Ukrajini nakon primirja i koje će zemlje u tome učestvovati.
Euro-Atlantic unity has proven its effectiveness and must be preserved for our shared interests and security. And together, we can achieve even more – Ukraine unites Europe and America. pic.twitter.com/uuQViRGFMO
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) January 6, 2026
On je naveo i da je Ukrajina imala konkretne razgovore sa Sjedinjenim Državama o praćenju primirja, a računa na to da će bezbednosne grancije uskoro biti potpisane.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je, prema izveštaju agencije Hina, rekao je da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali će pomoći diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.
Šta su istakli predstavnici evropskih zemalja?
Neke zemlje su odmah nakon sastanka poručile da takođe neće slati vojnike, poput Italije, dok su Španija i EU iskazale nameru da to učine.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni je rekla da je obavestila ukrajinske saveznike u Evropi i američke izaslanike da isključuje mogućnost slanja talijanskih vojnika u sklopu bezbednosnih garancija Kijevu u slučaju postizanja primirja s Rusijom.
Foto: AP/Ludovic Marin
"Ponovo potvrđujući utalijansku podršku za bezbednost Ukrajine, u skladu sa svojim dugotrajnim stavom, premijerka Meloni je ponovila određene ključne tačke položaja utalijanske vlade o pitanju garanciuja, a naročito isključenje (mogućnosti) raspoređivanja utalijanskih kopnenih snaga", objavio je kabinet Đorđe Meloni nakon sastanka, prenosi Hina.
Nemački kancelar Friedrih Merc rekao je da bi nemačke trupe mogle sučestvovati u međunarodnih snagama, ali izvan Ukrajine.
Španski premijer Pedro Sančez rekao je da će vlada njegove zemlje predložiti da se "otvore vrata za vojno učešće u Ukrajini" i da će o toj mogućnosti razgovarati s glavnim političkim strankama u Španiji.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta je naveo da je Evropska unija spremna da podrži mirovni sporazum u Ukrajini civilnim i vojnim misijama na terenu, navodi Hina.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-PETOKRAKA ILI KOKARDA I DEO (R)
Podela društva. Frakcijske borbe. Skretanje sa puta. Kako je Komunistička partija, pod uticajem Moskve i staljinističkih čistki, dobila novog vođu? Ko je bio „vojnik revolucije“ koji preuzima Partiju i menja njen kurs? Zašto komunisti u aprilu 1941. ostaju po strani? Da li je politika neutralnosti bila taktika – ili makijavelizam „što gore, to bolje“? I kako nastaje sukob dve vizije otpora – petokrake i kokarde?
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Nastavlja se potres na globalnom tržištu nafte. Na koji način države mogu da zaštite svoje ekonomije i amortizuju posledice energetske krize? Gost emsije biće Radojka Nikolić Za nedelju dana održavaju se lokalni izbori u Srbiji. Mogu li se rezultati već sada predvideti i gde najveće šanse ima vlast, a gde drugi učesnici? Gosti emisije biće Stefan Srbljanović i Nemanja Todorović. Donald Tramp i Iran međusobnim pretnjama otvorili pitanje - preti li nam još žešća eskalacija sukoba na Bliskom istoku?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-BALKANSKA KOMEDIJA
Jugoslavija je bila zemlja smeha, dobrih viceva i bogatog humora. Otkrivala je sposobnost građana da neguju kulturu šale koja je ponekad mogla da odvede onoga ko se šali i na Goli Otok. Nova epizoda DEKADA istražuje temu zašto je komedija uvek pratila balkansku tragediju i kako je smešno postalo ono što je tragično. Sagovornici u emisiji su stend up komičari iz regiona koji objašnjavaju na koji način je ta forma postala najbolji način da se šalimo na račun teškog života.
Probni završni ispit za učenike osmog razreda u školama u Srbiji nastavlja se i danas, kada će đaci rešavati dva testa, jedan iz srpskog, odnosno maternjeg jezika i jedan test iz jednog predmeta po izboru.
U Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci održani su redovni izbori za odbornike lokalnih skupština, koji su prošli u znaku visoke izlaznosti, a u više mesta zabeleženi su i incidenti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, brzim operativnim radom rasvetlili su prijavljeni napad u mestu Ratari kod Smederevske Palanke.
Novinar magazina Revolt Lazar Dinić, koji je pretučen u Boru gde je pratio lokalne izbore, ima kontuziono žarište na malom mozgu, izjavio je za portal Newsmax Balkans advokat Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Veljko Milić.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Emsail Bagei izjavio je da je Iran spreman da odgovori na bilo koji napad, uključujući i mogući kopneni napad SAD.
Olujni vetar koji je pogodio Kataloniju, a koji će se intenzivirati u narednim satima, doveo je do rušenja krovova, šest povređenih, prekida saobraćaja na više puteva i obustave železničkog saobraćaja, saopštila je lokalna služba civilne zaštite.
U Keniji se beleži rastuća ilegalna trgovina velikim afričkim mravima sakupljačima, čije kraljice mogu da dostignu cenu i do 220 dolara po jedinki na crnom tržištu.
Italijanski primorski grad u centralnoj Italiji Pezaro, od aprila će uvesti zabranu pušenja na plažama, a svako ko to prekrši suočava se sa kaznama od 25 do 500 evra.
Istraživači sa Bahama, Brazila i Čilea otkrili su da su ajkule na Bahamima pozitivne na kokain, kofein i lekove protiv bolova, što pokazuje kako zagađenje mora sve više utiče na životinje, a ne promenu njihovog životnog stila.
Izraelska policija sprečila je latinskog patrijarha Jerusalima kardinala Pjerbatistu Picabalu, i zvaničnog kustoda Svete zemlje oca Frančeska Jelpa da dođu do crkve Svetog groba u Starom gradu Jerusalima kako bi služili misu na crkveni praznik Cveti.
Komentari (1)
Jeremija
Koalicija luzera.
pre 2 meseca
0 0 Odgovori