"Parisku deklaraciju o Ukrajini" podržalo 35 država članica "Koalicije voljnih": Šta ona predstavlja?
Foto: AP/Ludovic Marin
Parisku deklaraciju u kojoj se detaljno navode "snažne bezbednosne garancije za čvrst i trajan mir" u Ukrajini, između ostalog i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, podržalo je 35 zemalja "Koalicije voljnih", izjavio je danas francuski predsednik Emanuel Makron.
Izvor: FoNet
06.01.2026. 21:57
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Bezbednosne garancije koje zemlje Koalicije, prvenstveno evropske, planiraju da pruže, uz američku podršku, nakon eventualnog završetka neprijateljstava "ključ su za osiguranje da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti predaju Ukrajine i da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti novu pretnju Ukrajini" od Rusije, rekao je Makron na konferenciji za novinare.
Francuski predsednik, britanski premijer Kir Starmer i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potpisali su političku izjavu koja uključuje i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre u Ukrajini.
Kosovska policija zabranila je u centru Severne Mitrovice postavljanje transparenta sa natpisom "Mir božji, Hristos se rodi". Nakon toga su vratili transparent i on je postavljen na trgu.
Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je da bi "svakako volela" da lično uruči Nobelovu nagradu za mir predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu.
Predstavnici 35 zemalja, članica "Koalicije voljnih", okupili su se u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre.
Zelenski: Ukrajina imala konkretne razgovore sa SAD o praćenju primirja
Na sastanku je govorio ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, a učestvovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Stiv Vitkof i jedan od pregovarača, zet američkog predsednika Donalda Trampa, Džared Kušner.
Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao da su kijevski saveznici odredili kako će evropske snage odvraćanja delovati u Ukrajini nakon primirja i koje će zemlje u tome učestvovati.
Euro-Atlantic unity has proven its effectiveness and must be preserved for our shared interests and security. And together, we can achieve even more – Ukraine unites Europe and America. pic.twitter.com/uuQViRGFMO
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) January 6, 2026
On je naveo i da je Ukrajina imala konkretne razgovore sa Sjedinjenim Državama o praćenju primirja, a računa na to da će bezbednosne grancije uskoro biti potpisane.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je, prema izveštaju agencije Hina, rekao je da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali će pomoći diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.
Šta su istakli predstavnici evropskih zemalja?
Neke zemlje su odmah nakon sastanka poručile da takođe neće slati vojnike, poput Italije, dok su Španija i EU iskazale nameru da to učine.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni je rekla da je obavestila ukrajinske saveznike u Evropi i američke izaslanike da isključuje mogućnost slanja talijanskih vojnika u sklopu bezbednosnih garancija Kijevu u slučaju postizanja primirja s Rusijom.
Foto: AP/Ludovic Marin
"Ponovo potvrđujući utalijansku podršku za bezbednost Ukrajine, u skladu sa svojim dugotrajnim stavom, premijerka Meloni je ponovila određene ključne tačke položaja utalijanske vlade o pitanju garanciuja, a naročito isključenje (mogućnosti) raspoređivanja utalijanskih kopnenih snaga", objavio je kabinet Đorđe Meloni nakon sastanka, prenosi Hina.
Nemački kancelar Friedrih Merc rekao je da bi nemačke trupe mogle sučestvovati u međunarodnih snagama, ali izvan Ukrajine.
Španski premijer Pedro Sančez rekao je da će vlada njegove zemlje predložiti da se "otvore vrata za vojno učešće u Ukrajini" i da će o toj mogućnosti razgovarati s glavnim političkim strankama u Španiji.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta je naveo da je Evropska unija spremna da podrži mirovni sporazum u Ukrajini civilnim i vojnim misijama na terenu, navodi Hina.
Zašto kažemo „ne mogu više“, a nastavljamo da radimo? Ko je kriv za „bournout“, posao ili mi? Može li neko voleti svoj posao, a ipak potpuno sagoreti? Da li kompanije zaista brinu o zaposlenima ili o njihovoj produktivnosti i da li su danas ljudi manje izdržljivi ili su samo prestali da ćute? Za emisiju „Tražim reč“ govore PR Bobana Radojević, psihoterpeut Ana Sokolović i menadžer ljudsih resursa Nikola Milosavljević
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MILOŠ OBRENOVIĆ II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Koje su posledice uvođenja EES sistema Evropske unije i kako on utiče na turističke navike građana Severne Makedonije? Kolike su gužve na granicama, kakav je interes za letovanja i kako se kreću cene turističkih aranžmana. Analiziramo koje su mogućnosti za razvoj turizma u Makedoniji, koliko je zemlja atraktivna za strane turiste i šta je potrebno za unapređenje turističke ponude. Gost: Ana Marija Aleksova Maleva, Nacionalna asocijacija turističkih agencija
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
Duboko nepoverenje između Amerika i Irana. Da li je trajni mir moguć? Kome se više žuri da okonča rat? Koliko Teheran može da izdrži? Koji su pritisci na Trampa? Gost Portala je Petar Donić iz organizacije Novi treći put.
Veliki kvar na primarnom snabdevanju električnom energijom celokupnog beogradskog vodovodnog sistema je popravljen, saopšteno je iz Javnog komunalnog preduzeća "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Prvi avion sa španskim državljanima evakuisanim sa kruzera MV Hondius, na kom je izbio hantavirus, poleteo je sa Tenerifa ka Madridu, gde će biti smešteni u karantin u vojnoj bolnici. Sa kruzera je evakuisano i pet francuskih državljana, objavila je televizija BFM.
Identifikovan je nulti pacijent oboleo od hantavirusa na kruzeru "MV Hondius", a u pitanju je sedamdesetogodišnji Holanđanin koji je bio ornitolog, kao i njegova supruga, sa kojom je putovao u nekoliko južnoameričkih zemalja.
Avion kompanije Frontijer udario je i usmrtio jednu osobu prilikom poletanja na pisti aerodroma u Denveru, saopštili su iz kompanije i uprave Međunarodnog aerodroma u tom američkom gradu.
Najmanje petnaest pakistanskih policajaca je poginulo nakon eksplozije automobila-bombe na policijskom punktu na severozapadu Pakistana, izjavio je zvaničnik regionalne policije za nemačku agenciju DPA, dodajući da su u napadu ranjene još tri osobe.
Tanker sa tečnim prirodnim gasom iz Katara izgleda da je prošao kroz Ormuski moreuz, što je prvi izvoz jedne zemlje iz regiona Persijskog zaliva od početka rata u Iranu, prenosi Bloomberg.
Prvi avion sa španskim državljanima evakuisanim sa kruzera MV Hondius, na kom je izbio hantavirus, poleteo je sa Tenerifa ka Madridu, gde će biti smešteni u karantin u vojnoj bolnici. Sa kruzera je evakuisano i pet francuskih državljana, objavila je televizija BFM.
Izrael je izgradio tajnu vojnu bazu u iračkoj pustinji kako bi podržao svoju vazdušnu kampanju protiv Irana, navodi se u izveštaju Wall Street Journal koji se poziva na američke zvaničnike i izvore.
Nemački poljoprivrednik iz regiona Šprevald prijavio je krađu 48 krava i teladi, a portparolka Južne policijske direkcije saopštila je da nema naznaka da su životinje pobegle.
Izraelska ambasadorka Galit Peleg priznala je u intervjuu za Newsmax Balkans da su ustaški zločini nad Srbima, Jevrejima i Romima bili "stravični" i ponekad "brutalniji od nacističkih", ali je odbacila odgovornost hrvatskog naroda u savremenom kontekstu.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da se rat u Ukrajini bliži kraju, prenele su RIA Novosti. Ruski lider je naveo da nije predložio sastanak sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, ali ni da ga ne odbija.
Komentari (1)
Jeremija
Koalicija luzera.
pre 4 meseca
0 0 Odgovori