"Parisku deklaraciju o Ukrajini" podržalo 35 država članica "Koalicije voljnih": Šta ona predstavlja?
Parisku deklaraciju u kojoj se detaljno navode "snažne bezbednosne garancije za čvrst i trajan mir" u Ukrajini, između ostalog i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, podržalo je 35 zemalja "Koalicije voljnih", izjavio je danas francuski predsednik Emanuel Makron.
Izvor: FoNet
06.01.2026. 21:57
Foto: AP/Ludovic Marin
Bezbednosne garancije koje zemlje Koalicije, prvenstveno evropske, planiraju da pruže, uz američku podršku, nakon eventualnog završetka neprijateljstava "ključ su za osiguranje da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti predaju Ukrajine i da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti novu pretnju Ukrajini" od Rusije, rekao je Makron na konferenciji za novinare.
Francuski predsednik, britanski premijer Kir Starmer i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potpisali su političku izjavu koja uključuje i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre u Ukrajini.
Kosovska policija zabranila je u centru Severne Mitrovice postavljanje transparenta sa natpisom "Mir božji, Hristos se rodi". Nakon toga su vratili transparent i on je postavljen na trgu.
Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je da bi "svakako volela" da lično uruči Nobelovu nagradu za mir predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu.
Predstavnici 35 zemalja, članica "Koalicije voljnih", okupili su se u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre.
Zelenski: Ukrajina imala konkretne razgovore sa SAD o praćenju primirja
Na sastanku je govorio ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, a učestvovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Stiv Vitkof i jedan od pregovarača, zet američkog predsednika Donalda Trampa, Džared Kušner.
Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao da su kijevski saveznici odredili kako će evropske snage odvraćanja delovati u Ukrajini nakon primirja i koje će zemlje u tome učestvovati.
Euro-Atlantic unity has proven its effectiveness and must be preserved for our shared interests and security. And together, we can achieve even more – Ukraine unites Europe and America. pic.twitter.com/uuQViRGFMO
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) January 6, 2026
On je naveo i da je Ukrajina imala konkretne razgovore sa Sjedinjenim Državama o praćenju primirja, a računa na to da će bezbednosne grancije uskoro biti potpisane.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je, prema izveštaju agencije Hina, rekao je da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali će pomoći diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.
Šta su istakli predstavnici evropskih zemalja?
Neke zemlje su odmah nakon sastanka poručile da takođe neće slati vojnike, poput Italije, dok su Španija i EU iskazale nameru da to učine.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni je rekla da je obavestila ukrajinske saveznike u Evropi i američke izaslanike da isključuje mogućnost slanja talijanskih vojnika u sklopu bezbednosnih garancija Kijevu u slučaju postizanja primirja s Rusijom.
Foto: AP/Ludovic Marin
"Ponovo potvrđujući utalijansku podršku za bezbednost Ukrajine, u skladu sa svojim dugotrajnim stavom, premijerka Meloni je ponovila određene ključne tačke položaja utalijanske vlade o pitanju garanciuja, a naročito isključenje (mogućnosti) raspoređivanja utalijanskih kopnenih snaga", objavio je kabinet Đorđe Meloni nakon sastanka, prenosi Hina.
Nemački kancelar Friedrih Merc rekao je da bi nemačke trupe mogle sučestvovati u međunarodnih snagama, ali izvan Ukrajine.
Španski premijer Pedro Sančez rekao je da će vlada njegove zemlje predložiti da se "otvore vrata za vojno učešće u Ukrajini" i da će o toj mogućnosti razgovarati s glavnim političkim strankama u Španiji.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta je naveo da je Evropska unija spremna da podrži mirovni sporazum u Ukrajini civilnim i vojnim misijama na terenu, navodi Hina.
Da li je svetski poredak zaista na prekretnici i koliko će zbog neizvesne budućnosti Evropske unije i NATO saveza, trpeti Srbija i države Balkana? Kuda nas vodi trka u naoružavanju i šta je pozadina stvaranja novih saveza? Odgovore tražimo od politikologa i narodnog poslanika Aleksandra Pavića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Peti dan protesta u Sarajevu posle tramvajske nesreće. Analiziramo sa profesorom FPN Amerom Osmićem. U Skoplju novi protest sa zahtevom za povećanje minimalne plate. O porukama koje zaposleni imaju za Vladu S. Makedonije govori Trpe Deanoski, predsednik Sindikata UPOZ. Državni sekretar Ministarstva pravde Crne Gore, Sergej Sekulović komentariše slučaj Medenica i nova hapšenja, kao i dokle se stiglo sa izmenama Zakonika o krivičnom postupku.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
"U razgradnji" to je bio naziv ovogodišnje Minhenske bezbednosne konferencije. Svet više nije isti kao pre, istakli su svetski lideri, upravo zato što nestaju stari mehanizmi i veze, a novi još nisu nastali. Glavna tema su bili transatlantski odnosi i potreba za evropskom strateškom autonomijom i rastući uticaj Kine. Ali, o čemu se nije razgovaralo u Minhenu? Šta se gurnulo pod tepih ovaj put? Za Stav dana govore novinari Ljubiša Ivanović, Vlastimir Vidić i Ognjem Medić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Poljoprivredni proizvođači koji protestuju danima zatražili su, između ostalog da se hitno stopira uvoz svih poljoprivrednih proizvoda i da država otkupi postojeće viškove u robne rezerve.
Poljoprivrednici će širom Srbije blokirati puteve, a mlekari iz Mrčajevaca koji su i započeli proteste pre šest dana, najavili su radikalizaciju od srede i potpunu blokadu starog puta Čačak–Kraljevo.
Sanja Božinovska, ministarka energetike Severne Makedonije, poručila je u emisiji "Stav regiona" na Newsmax Balkans da je zemlja započela istorijski investicioni ciklus u energetici, vredan između 5,7 i gotovo šest milijardi evra, sa jasnim ciljem – stabilan, održiv i predvidiv energetski sistem.
Luksuzni automobil "Mercedes G 800 4x4²", u vlasništvu jutjubera i influensera Bogdana Ilića, poznatijeg kao "Baka Prase", izgoreo je tokom noći u Beogradu na vodi, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
"U razgradnji" to je bio naziv ovogodišnje Minhenske bezbednosne konferencije. Svet više nije isti kao pre, istakli su svetski lideri, upravo zato što nestaju stari mehanizmi i veze, a novi još nisu nastali.
Predsednik SAD Donald Trump izjavio je da će biti "indirektno" uključen u razgovore između Irana i SAD o nuklearnom programu Teherana, dodajući da veruje da Iran želi da postigne dogovor.
Muškarac iz severne Švedske osumnjičen je da je eksploatisao svoju suprugu i organizovao pružanje seksualnih usluga sa njom za najmanje 120 muškaraca, a protiv njega u martu će biti podignuta optužnica za teško podvođenje, saopštilo je švedsko tužilaštvo.
Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton optužila je administraciju predsednika Sjedinjenih Američkih Država za "zataškavanje" u vezi sa postupanjem prema dokumentima koji se odnose na osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstajna.
Poljska vojska je podigla borbene avione, a vlasti u Poljskoj su privremeno zatvorile aerodrome u Žešovu i Lublinu zbog ruskog masovnog napada na Ukrajinu, saopštile su poljske vlasti.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump pojačao je pritisak na Ukrajinu da "brzo" postigne sporazum sa Rusijom uoči pregovora koje Sjedinjene Države organizuju u Ženevi.
Komentari (1)
Jeremija
Koalicija luzera.
pre 1 mesec
0 0 Odgovori