"Parisku deklaraciju o Ukrajini" podržalo 35 država članica "Koalicije voljnih": Šta ona predstavlja?

Parisku deklaraciju u kojoj se detaljno navode "snažne bezbednosne garancije za čvrst i trajan mir" u Ukrajini, između ostalog i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, podržalo je 35 zemalja "Koalicije voljnih", izjavio je danas francuski predsednik Emanuel Makron.

Izvor: FoNet

06.01.2026. 21:57

"Parisku deklaraciju o Ukrajini" podržalo 35 država članica "Koalicije voljnih": Šta ona predstavlja?
Foto: AP/Ludovic Marin

Bezbednosne garancije koje zemlje Koalicije, prvenstveno evropske, planiraju da pruže, uz američku podršku, nakon eventualnog završetka neprijateljstava "ključ su za osiguranje da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti predaju Ukrajine i da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti novu pretnju Ukrajini" od Rusije, rekao je Makron na konferenciji za novinare.

Francuski predsednik, britanski premijer Kir Starmer i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potpisali su političku izjavu koja uključuje i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre u Ukrajini.

Predstavnici 35 zemalja, članica "Koalicije voljnih", okupili su se u Parizu kako bi raspravljali o načinima održavanja mira u Ukrajini u slučaju postizanja prekida vatre.

Zelenski: Ukrajina imala konkretne razgovore sa SAD o praćenju primirja

Na sastanku je govorio ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, a učestvovali su i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Stiv Vitkof i jedan od pregovarača, zet američkog predsednika Donalda Trampa, Džared Kušner.

Zelenski je novinarima nakon sastanka rekao da su kijevski saveznici odredili kako će evropske snage odvraćanja delovati u Ukrajini nakon primirja i koje će zemlje u tome učestvovati.

On je naveo i da je Ukrajina imala konkretne razgovore sa Sjedinjenim Državama o praćenju primirja, a računa na to da će bezbednosne grancije uskoro biti potpisane.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je, prema izveštaju agencije Hina, rekao je da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali će pomoći diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći.

Šta su istakli predstavnici evropskih zemalja?

Neke zemlje su odmah nakon sastanka poručile da takođe neće slati vojnike, poput Italije, dok su Španija i EU iskazale nameru da to učine.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni je rekla da je obavestila ukrajinske saveznike u Evropi i američke izaslanike da isključuje mogućnost slanja talijanskih vojnika u sklopu bezbednosnih garancija Kijevu u slučaju postizanja primirja s Rusijom.

Foto: AP/Ludovic Marin

"Ponovo potvrđujući utalijansku podršku za bezbednost Ukrajine, u skladu sa svojim dugotrajnim stavom, premijerka Meloni je ponovila određene ključne tačke položaja utalijanske vlade o pitanju garanciuja, a naročito isključenje (mogućnosti) raspoređivanja utalijanskih kopnenih snaga", objavio je kabinet Đorđe Meloni nakon sastanka, prenosi Hina.

Nemački kancelar Friedrih Merc rekao je da bi nemačke trupe mogle sučestvovati u međunarodnih snagama, ali izvan Ukrajine.

Španski premijer Pedro Sančez rekao je da će vlada njegove zemlje predložiti da se "otvore vrata za vojno učešće u Ukrajini" i da će o toj mogućnosti razgovarati s glavnim političkim strankama u Španiji.

Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta je naveo da je Evropska unija spremna da podrži mirovni sporazum u Ukrajini civilnim i vojnim misijama na terenu, navodi Hina. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (1)