(VIDEO) Milić o ekstremnoj desnici u Evropi: Postala nezaobilazan faktor za sastavljanje vlada
Direktor nevladine organizacije Novi treći put Dimitrije Milić rekao je u emisiji "Sinteza" da se ekstremna descnica pojavila kao vrlo važan faktor, koji je u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada.
Milić je naveo da je jačanje političke desnice najvažnije posmatrati geografski, u smislu u kojim krajevima evropskih država ima najveću podršku.
"Do sada se pokazalo kao pravilo da, uključujući izbore u Austriji ili, recimo, u nemačkim regionima, u velikim gradovima ekstremna desnica stoji dosta loše i da, što se ide ka većim urbanim celinama ili univerzitetskim centrima, tu uglavnom partije koje su od centra pa levo stoje veoma dobro. Međutim, ekstremna desnica se pokazala kao vrlo moćna snaga u zonama, recimo, Francuske ili Nemačke ili drugih država, gde se desila deindustrijalizacija u prethodnih 30 godina", pojasnio je Milić u emisiji "Sinteza".
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da jača desničarska grupa u Evropskom parlamentu (EP) - Patrioti za Evropu i da se ide napred na putu ujedinjenja desnice u Evropi koja će, kako je naveo, kada preuzme politiku EU, ponovo učiniti Evropu velikom, snažnom, sigurnom, bogatom i slobodnom.
Hiljade demonstranata protestovalo je u Beču da upozore austrijske političke stranke, posebno vladajuće konzervativce, da ne prave koaliciju sa krajnje desničarskom Slobodarskom partijom (FPO), koja je u nedelju prvi put pobedila na parlamentarnim izborima, preneo je Rojters.
Prema njegovim rečima, drugi deo podrške ekstremne desnice su i ljudi koji su oduvek imali tvrde, konzervativne, ekstremno desne stavove, samo nije postojala partija koja je mogla da artikuliše te glasove.
"To su ljudi koji su, uglavnom, glasali za umerenu desnicu, ali čim se pojavila ekstremna desnica, oni su pronašli svoju partiju koja mnogo bolje predstavlja njihove interese. Tako da je ekstremna desnica pokupila jedan deo birača koji su tradicionalno glasali za levicu, ali i deo ljudi koji je glasao za desnicu. Zato se ekstremna desnica pojavila kao jedan vrlo važan faktor, koji je čak u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Šta želi ekstremna desnica
Milić ukazuje da partije radikalne desnice žele za početak da se neki trendovi koji se dešavaju više od 30 godina u zapadnim društvima ili ukinu, ili vrate, ili uspore.
"Jedan značajan broj bi voleo da se na neki način deportuje dosta ljudi koji su došli nelegalno, odnosno da se imigrantima zabrani ulazak. Vole da društva budu homogenija kao što su ranije bila, da se te deportacije dešavaju brže. Da se ta društva vrate na neko staro vreme. Drugo, oni su dosta protiv liberalnih društvenih trendova koji su postali primetni u devedesetim godinama. U smislu da je društvo postalo značajno liberalnije po pitanju LGBT prava, rodne ravnopravnosti, pa do prihvatanja različitih manjinskih grupa u društvu. Žele da društvo bude konzervativnije nego što je sada", istakao je Milić.
Foto: Newsmax Balkans
Kako je naveo, na kraju ekstremna desnica želi da se više ovlašćenja vrati nacionalnim državama od Brisela.
"Ranije su se zalagali za izlazak iz Evropske unije u potpunosti, međutim, kako prolazi vreme, deluje da u toj sferi oštrica otupljuje. Da više nisu za ukidanje evra ili izlazak iz EU, već za reformu Evropske unije. Odnosno da Evropska unija bude manje federalna, a više organizovana po nekom međuvladinom principu", ukazao je Milić.
Koliko će rezultati izbora u SAD uticati na desnicu
Na pitanje koliko će rezultati izbora u SAD, odnosno pobeda ili poraz Donalda Trampa uticati na desnicu, Milić kaže da će ishod definitivno imati uticaj.
Foto: Newsmax Balkans
"Pobeda Donalda Trampa 2016. godine dala je dosta vetra u leđa različitim evropskim desnim partijama u Evropi. Iste godine se desilo glasanje za Bregzit. Već 2017. na izborima u evropskim državama, veliki broj desnih partija je zabeležio jedan rast. Ne možemo predvideti kako će to izgledati u ovom formatu kada je Donald Tramp dosta drugačiji i kada su se republikanci pomerali desno-udesno, ali će sigurno imati uticaj", zaključio je Milić.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
special
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE ( R )
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U nedelju je bilo tačno sedam meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu. Nedugo nakon toga, počele su studentske blokade, u vezi sa kojima je u emisiji "Otvori oči" došlo do rasprave bivše ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović i osnivača Platforme za Srbiju Vladimira Pavićevića.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Milisavljević potvrdio je da je došlo do incidenta u prostorijama te visokoškolske ustanove, kada je student fizički nasrnuo na profesorku, radnika obezbeđenja i studente u blokadi.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Manastir Tumane iz godine u godinu privlači sve veći broj vernika. Nalazi se u blizini Golupca, a 2019. godine obeležio je 630 godina postojanja. U narodu je poznat kao sveto mesto gde se vernici mole za svoje ozdravljenje ili spas najbližih koji boluju od najtežih bolesti.
Predstavnici Rusije ponovo su odbili bezuslovni prekid vatre, izjavio je prvi zamenik ministra spoljnih poslova Ukrajine i član ukrajinske delegacije Sergij Kislica nakon drugog kruga pregovora ruske i ukrajinske strane u Istanbulu.
Iz muzeja Greven u centru Pariza ukradena je voštana figura francuskog predsednika Emanuela Makrona, da bi se ubrzo zatim pojavila ispred ruske ambasade, preneli su francuski mediji
Američki predsednik Donald Tramp otvoren je za poziv turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da održi trostrane mirovne pregovore u Turskoj sa ruskim i ukrajinskim liderima, saopštila je danas Bela kuća.
Na mirovnim pregovorima u Istanbulu dogovorena je razmena ratnih zarobljenika i tela poginulih vojnika, ali bez značajnog političkog napretka. Ukrajina predložila sastanak lidera država, a razmatra i ruski predlog o prekidu vatre.
Švedska bi trebalo da postepeno ukine praksu usvajanja dece iz inostranstva, navela je komisija koju je formirala vlada te zemlje, nakon istrage podstaknute strahovanjima da su usvajana deca oduzimana od svojih bioloških roditelja bez njihovog pristanka.
Turska će preduzeti korake da organizuje sastanak predsednika Rusije i Ukrajine, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, u glavnom gradu Ankari ili u Istanbulu, izjavio je danas turski predsednik Redžep Tajip Erdogan.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je nevericu zbog izveštaja o Palestincima koji su ubijeni ili povređeni kada su izraelske snage na njih otvorile vatru dok su pokušavali da dođu do humanitarne pomoći i pozvao na nezavisnu istragu.
Broj žrtava razornih poplava koje su pogodile centralnu Nigeriju i grad Mokva porastao je na više od 200, dok se 700 ljudi još uvek vode kao nestali, saopštili su zvaničnici.
Oči i oči – novi sastanak Moskve i Kijeva u Istanbulu, ponovo bez glavnih pregovarača. Prve analize. Za Stav dana govore diplomata i ekspert za zemlje bivšeg Sovjetskog saveza Srećko Đukić i reporter sa ukrajinskog ratišta Igor Damnjanović.
Komentari (0)