(VIDEO) Milić o ekstremnoj desnici u Evropi: Postala nezaobilazan faktor za sastavljanje vlada
Foto: Newsmax Balkans
Direktor nevladine organizacije Novi treći put Dimitrije Milić rekao je u emisiji "Sinteza" da se ekstremna descnica pojavila kao vrlo važan faktor, koji je u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Milić je naveo da je jačanje političke desnice najvažnije posmatrati geografski, u smislu u kojim krajevima evropskih država ima najveću podršku.
"Do sada se pokazalo kao pravilo da, uključujući izbore u Austriji ili, recimo, u nemačkim regionima, u velikim gradovima ekstremna desnica stoji dosta loše i da, što se ide ka većim urbanim celinama ili univerzitetskim centrima, tu uglavnom partije koje su od centra pa levo stoje veoma dobro. Međutim, ekstremna desnica se pokazala kao vrlo moćna snaga u zonama, recimo, Francuske ili Nemačke ili drugih država, gde se desila deindustrijalizacija u prethodnih 30 godina", pojasnio je Milić u emisiji "Sinteza".
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da jača desničarska grupa u Evropskom parlamentu (EP) - Patrioti za Evropu i da se ide napred na putu ujedinjenja desnice u Evropi koja će, kako je naveo, kada preuzme politiku EU, ponovo učiniti Evropu velikom, snažnom, sigurnom, bogatom i slobodnom.
Hiljade demonstranata protestovalo je u Beču da upozore austrijske političke stranke, posebno vladajuće konzervativce, da ne prave koaliciju sa krajnje desničarskom Slobodarskom partijom (FPO), koja je u nedelju prvi put pobedila na parlamentarnim izborima, preneo je Rojters.
Prema njegovim rečima, drugi deo podrške ekstremne desnice su i ljudi koji su oduvek imali tvrde, konzervativne, ekstremno desne stavove, samo nije postojala partija koja je mogla da artikuliše te glasove.
"To su ljudi koji su, uglavnom, glasali za umerenu desnicu, ali čim se pojavila ekstremna desnica, oni su pronašli svoju partiju koja mnogo bolje predstavlja njihove interese. Tako da je ekstremna desnica pokupila jedan deo birača koji su tradicionalno glasali za levicu, ali i deo ljudi koji je glasao za desnicu. Zato se ekstremna desnica pojavila kao jedan vrlo važan faktor, koji je čak u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Šta želi ekstremna desnica
Milić ukazuje da partije radikalne desnice žele za početak da se neki trendovi koji se dešavaju više od 30 godina u zapadnim društvima ili ukinu, ili vrate, ili uspore.
"Jedan značajan broj bi voleo da se na neki način deportuje dosta ljudi koji su došli nelegalno, odnosno da se imigrantima zabrani ulazak. Vole da društva budu homogenija kao što su ranije bila, da se te deportacije dešavaju brže. Da se ta društva vrate na neko staro vreme. Drugo, oni su dosta protiv liberalnih društvenih trendova koji su postali primetni u devedesetim godinama. U smislu da je društvo postalo značajno liberalnije po pitanju LGBT prava, rodne ravnopravnosti, pa do prihvatanja različitih manjinskih grupa u društvu. Žele da društvo bude konzervativnije nego što je sada", istakao je Milić.
Foto: Newsmax Balkans
Kako je naveo, na kraju ekstremna desnica želi da se više ovlašćenja vrati nacionalnim državama od Brisela.
"Ranije su se zalagali za izlazak iz Evropske unije u potpunosti, međutim, kako prolazi vreme, deluje da u toj sferi oštrica otupljuje. Da više nisu za ukidanje evra ili izlazak iz EU, već za reformu Evropske unije. Odnosno da Evropska unija bude manje federalna, a više organizovana po nekom međuvladinom principu", ukazao je Milić.
Koliko će rezultati izbora u SAD uticati na desnicu
Na pitanje koliko će rezultati izbora u SAD, odnosno pobeda ili poraz Donalda Trampa uticati na desnicu, Milić kaže da će ishod definitivno imati uticaj.
Foto: Newsmax Balkans
"Pobeda Donalda Trampa 2016. godine dala je dosta vetra u leđa različitim evropskim desnim partijama u Evropi. Iste godine se desilo glasanje za Bregzit. Već 2017. na izborima u evropskim državama, veliki broj desnih partija je zabeležio jedan rast. Ne možemo predvideti kako će to izgledati u ovom formatu kada je Donald Tramp dosta drugačiji i kada su se republikanci pomerali desno-udesno, ali će sigurno imati uticaj", zaključio je Milić.
U vaskršnjim danima okupljamo se u veri, radosti i nadi, vraćamo se suštini hrišćanske poruke i njenom mestu u savremenom životu. Koliko danas razumemo smisao Vaskrsenja i na koji način ga zaista živimo? Može li nas vera danas zaista držati na okupu – ili smo se od te snage udaljili više nego što želimo da priznamo? Gost Stava dana sveštenik Crkve Svetih cara Konstantina i carice Jelene na Voždovcu, otac Gligorije Marković.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
U danima dok traju veliki praznici ponovo se postavlja pitanje dali ljudi razlicitih religija, osobito na Balkanu, mogu ziveti zajedno u miru i razumevanju. Kako izbeci vanjske uticaje i kako stvoriti ambijent u kome niko nece gledati svoje sugradjane kao pretnju samo zbog njihovih religijskih uverenja, analizira Plumi Veliu, teolog iz Bitole.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti? Kako da prepoznamo razliku između umora i ozbiljnog upozorenja organizma? Koliko je opasno kada ignorišemo pritisak, ubrzan rad srca ili bol u grudima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, kardiolog prof. dr Petar Otašević, dr Danijela Jeftić lekar Hitne pomoći Beograd i nutricionista Jasna Vujičić.
Hirurzi Klinike za grudnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije napravili su poduhvat prvom transplantacijom pluća u našoj zemlji, a četrdesetdvogodišnji pacijent se dobro oporavlja.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je zvanično počela američka pomorska blokada iranskih luka i Ormuskog moreuza, kao i da Iran očajnički želi sporazum, ali da Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti da "neka zemlja ucenjuje ili iznuđuje svet".
Zbog dva pokušaja ubistva koja su se dogodila u subotu u Fažani, policija je uhapsila i uz krivičnu prijavu odvela u pritvorsku jedinicu 32-godišnjeg muškarca iz tog mesta kod Pule, saopštila je u ponedeljak istarska policija.
Dva planinara otkrila su neobično blago u planinskom lancu Krkonoše, u Češkoj, pošto su u kamenoj konstrukciji pronašli aluminijumsku posudu sa čak 598 zlatnika.
Američki potpredsednik Džej Di Vens izjavio je da je "lopta sada u dvorištu Irana" nakon zastoja u mirovnim pregovorima uz posredovanje Pakistana, i odbacio je navode da su razgovori u Islamabadu bile neuspešni, ističući da je postignut "veliki napredak".
Novi predlog zakona, kojeg administracija u Vašingtonu naziva "MATCH Act" mogao bi značajno da utiče na globalnu industriju čipova, te da dodatno zaoštri tehnološki sukob između SAD i Kine.
Šest "crvenih linija" Sjedinjenih Američkih Država u pregovorima sa Iranom uglavnom se odnose na nuklearne ambicije režima, prenosi Washington Examiner.
Čelnici Međunarodne agencije za energiju, MMF i Svetske banke upozorili su u zajedničkom saopštenju da rat na Bliskom istoku izaziva snažne globalne posledice, uz rast cena energenata i hrane i produbljivanje ekonomske neizvesnosti.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš poručio je da je slobodan pomorski saobraćaj Ormuskim moreuzom, gde se odvija oko 20 odsto svetskih isporuka nafte, garantovan odredbama međunarodnog prava.
Vlada u Velikoj Britaniji najavila je nove mere kojima će hrana sa visokim sadržajem šećera i pržena hrana biti uklonjena iz školskih menija, u okviru šire strategije za smanjenje gojaznosti kod dece.
Štrajk pilota u nemačkoj avio-kompaniji Lufthanza i njenoj niskotarifnoj podružnici Jurovings doveo je do otkazivanja više stotina letova čime su pogođene desetine hiljada putnika.
Nemačka vlada je saopštila da očekuje da bi nakon izbora u Mađarskoj moglo da dođe do brzog oslobađanja paketa pomoći Evropske unije Ukrajini u vrednosti od 90 milijardi evra.
Komentari (0)