(VIDEO) Milić o ekstremnoj desnici u Evropi: Postala nezaobilazan faktor za sastavljanje vlada
Direktor nevladine organizacije Novi treći put Dimitrije Milić rekao je u emisiji "Sinteza" da se ekstremna descnica pojavila kao vrlo važan faktor, koji je u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada.
Milić je naveo da je jačanje političke desnice najvažnije posmatrati geografski, u smislu u kojim krajevima evropskih država ima najveću podršku.
"Do sada se pokazalo kao pravilo da, uključujući izbore u Austriji ili, recimo, u nemačkim regionima, u velikim gradovima ekstremna desnica stoji dosta loše i da, što se ide ka većim urbanim celinama ili univerzitetskim centrima, tu uglavnom partije koje su od centra pa levo stoje veoma dobro. Međutim, ekstremna desnica se pokazala kao vrlo moćna snaga u zonama, recimo, Francuske ili Nemačke ili drugih država, gde se desila deindustrijalizacija u prethodnih 30 godina", pojasnio je Milić u emisiji "Sinteza".
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da jača desničarska grupa u Evropskom parlamentu (EP) - Patrioti za Evropu i da se ide napred na putu ujedinjenja desnice u Evropi koja će, kako je naveo, kada preuzme politiku EU, ponovo učiniti Evropu velikom, snažnom, sigurnom, bogatom i slobodnom.
Hiljade demonstranata protestovalo je u Beču da upozore austrijske političke stranke, posebno vladajuće konzervativce, da ne prave koaliciju sa krajnje desničarskom Slobodarskom partijom (FPO), koja je u nedelju prvi put pobedila na parlamentarnim izborima, preneo je Rojters.
Prema njegovim rečima, drugi deo podrške ekstremne desnice su i ljudi koji su oduvek imali tvrde, konzervativne, ekstremno desne stavove, samo nije postojala partija koja je mogla da artikuliše te glasove.
"To su ljudi koji su, uglavnom, glasali za umerenu desnicu, ali čim se pojavila ekstremna desnica, oni su pronašli svoju partiju koja mnogo bolje predstavlja njihove interese. Tako da je ekstremna desnica pokupila jedan deo birača koji su tradicionalno glasali za levicu, ali i deo ljudi koji je glasao za desnicu. Zato se ekstremna desnica pojavila kao jedan vrlo važan faktor, koji je čak u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Šta želi ekstremna desnica
Milić ukazuje da partije radikalne desnice žele za početak da se neki trendovi koji se dešavaju više od 30 godina u zapadnim društvima ili ukinu, ili vrate, ili uspore.
"Jedan značajan broj bi voleo da se na neki način deportuje dosta ljudi koji su došli nelegalno, odnosno da se imigrantima zabrani ulazak. Vole da društva budu homogenija kao što su ranije bila, da se te deportacije dešavaju brže. Da se ta društva vrate na neko staro vreme. Drugo, oni su dosta protiv liberalnih društvenih trendova koji su postali primetni u devedesetim godinama. U smislu da je društvo postalo značajno liberalnije po pitanju LGBT prava, rodne ravnopravnosti, pa do prihvatanja različitih manjinskih grupa u društvu. Žele da društvo bude konzervativnije nego što je sada", istakao je Milić.
Foto: Newsmax Balkans
Kako je naveo, na kraju ekstremna desnica želi da se više ovlašćenja vrati nacionalnim državama od Brisela.
"Ranije su se zalagali za izlazak iz Evropske unije u potpunosti, međutim, kako prolazi vreme, deluje da u toj sferi oštrica otupljuje. Da više nisu za ukidanje evra ili izlazak iz EU, već za reformu Evropske unije. Odnosno da Evropska unija bude manje federalna, a više organizovana po nekom međuvladinom principu", ukazao je Milić.
Koliko će rezultati izbora u SAD uticati na desnicu
Na pitanje koliko će rezultati izbora u SAD, odnosno pobeda ili poraz Donalda Trampa uticati na desnicu, Milić kaže da će ishod definitivno imati uticaj.
Foto: Newsmax Balkans
"Pobeda Donalda Trampa 2016. godine dala je dosta vetra u leđa različitim evropskim desnim partijama u Evropi. Iste godine se desilo glasanje za Bregzit. Već 2017. na izborima u evropskim državama, veliki broj desnih partija je zabeležio jedan rast. Ne možemo predvideti kako će to izgledati u ovom formatu kada je Donald Tramp dosta drugačiji i kada su se republikanci pomerali desno-udesno, ali će sigurno imati uticaj", zaključio je Milić.
Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji je u Grčkoj stupio na snagu sredinom juna, donosi niz izmena i pooštravanje kaznene politike na putevima u zemlji u kojoj letuje najveći broj građana Srbije.
Grupa studenata koji blokiraju Pravni fakultet u Novom Sadu i građana koji ih podržavaju, okupili su se oko sedam časova ispred oba ulaza u Novosadski sajam, navodeći da im je cilj da spreče održavanje ispitnog roka za Pravni fakultet koji je predviđen u prostorijama Sajma.
Pripadinici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP Srbije uhapsili su M. J. (37) iz Beograda jer je pre nekoliko dana uputio pretnje glavnom tužiocu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenadu Stefanoviću.
Partnerstvo Srbije i Sjedinjenih Američkih Država u oblasti odbrane traje decenijama. U njegovoj osnovi ne nalaze se samo strateški dokumenti, protokoli ili vojni kursevi - već ljudi.
Advokati Nebojša Perović i Vladimir Terzić smatraju da je nepotrebno cepanje Advokatske komore Srbije osnivanjem manjih komora, kako je nedavno najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Oni su ukazali da advokatura kod nas ima ozbiljnije probleme od ovog.
Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA) saopštila je da je od 7. oktobra 2023. godine okupaciona izraelska vojska u Gazi svakog dana u proseku ubijala najmanje jednu učionicu punu đaka.
Ukrajinci su fizički i emocionalno iscrpljeni posle više meseci neprestanih uzbuna zbog vazdušnih napada, eksplozija i dronova. U Kijevu se često čuje komentar: "Bila je to duga noć".
Veliki požar izbio je u 12. pariskom arondismanu zahvativši jednu osmospratnicu, a oko 180 vatrogasaca nastoje da stave plamen pod kontrolu, prenose francuski mediji.
Kina je najavila da će pojačati podršku Rusiji nakon što je američki predsednik Donald Tramp zapretio visokim carinama od 100 odsto ako Moskva ne prekine rat u Ukrajini u roku od 50 dana, javlja kineska državna agencija Sinhua.
Denis Šmihal podneo je ostavku na funkciju premijera Ukrajine, a na društvenoj mreži Telegram objavio je fotografiju pisma ostavke koju je prosledio Vrhovnoj Radi, prenosi Ukrinform.
Ukrajinska Vrhovna rada produžila je ratno stanje i opštu mobilizaciju u Ukrajini za još 90 dana, do 5. novembra 2025. godine, saopštio je narodni poslanik iz stranke "Golos" Jaroslav Železnjak.
Savet Evropske unije usvojio je konačnu odluku o produženju privremene zaštite za izbeglice iz Ukrajine do 4. marta 2027. godine zbog rata punih razmera.
Komentari (0)