(VIDEO) Milić o ekstremnoj desnici u Evropi: Postala nezaobilazan faktor za sastavljanje vlada
Direktor nevladine organizacije Novi treći put Dimitrije Milić rekao je u emisiji "Sinteza" da se ekstremna descnica pojavila kao vrlo važan faktor, koji je u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada.
Milić je naveo da je jačanje političke desnice najvažnije posmatrati geografski, u smislu u kojim krajevima evropskih država ima najveću podršku.
"Do sada se pokazalo kao pravilo da, uključujući izbore u Austriji ili, recimo, u nemačkim regionima, u velikim gradovima ekstremna desnica stoji dosta loše i da, što se ide ka većim urbanim celinama ili univerzitetskim centrima, tu uglavnom partije koje su od centra pa levo stoje veoma dobro. Međutim, ekstremna desnica se pokazala kao vrlo moćna snaga u zonama, recimo, Francuske ili Nemačke ili drugih država, gde se desila deindustrijalizacija u prethodnih 30 godina", pojasnio je Milić u emisiji "Sinteza".
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da jača desničarska grupa u Evropskom parlamentu (EP) - Patrioti za Evropu i da se ide napred na putu ujedinjenja desnice u Evropi koja će, kako je naveo, kada preuzme politiku EU, ponovo učiniti Evropu velikom, snažnom, sigurnom, bogatom i slobodnom.
Hiljade demonstranata protestovalo je u Beču da upozore austrijske političke stranke, posebno vladajuće konzervativce, da ne prave koaliciju sa krajnje desničarskom Slobodarskom partijom (FPO), koja je u nedelju prvi put pobedila na parlamentarnim izborima, preneo je Rojters.
Prema njegovim rečima, drugi deo podrške ekstremne desnice su i ljudi koji su oduvek imali tvrde, konzervativne, ekstremno desne stavove, samo nije postojala partija koja je mogla da artikuliše te glasove.
"To su ljudi koji su, uglavnom, glasali za umerenu desnicu, ali čim se pojavila ekstremna desnica, oni su pronašli svoju partiju koja mnogo bolje predstavlja njihove interese. Tako da je ekstremna desnica pokupila jedan deo birača koji su tradicionalno glasali za levicu, ali i deo ljudi koji je glasao za desnicu. Zato se ekstremna desnica pojavila kao jedan vrlo važan faktor, koji je čak u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Šta želi ekstremna desnica
Milić ukazuje da partije radikalne desnice žele za početak da se neki trendovi koji se dešavaju više od 30 godina u zapadnim društvima ili ukinu, ili vrate, ili uspore.
"Jedan značajan broj bi voleo da se na neki način deportuje dosta ljudi koji su došli nelegalno, odnosno da se imigrantima zabrani ulazak. Vole da društva budu homogenija kao što su ranije bila, da se te deportacije dešavaju brže. Da se ta društva vrate na neko staro vreme. Drugo, oni su dosta protiv liberalnih društvenih trendova koji su postali primetni u devedesetim godinama. U smislu da je društvo postalo značajno liberalnije po pitanju LGBT prava, rodne ravnopravnosti, pa do prihvatanja različitih manjinskih grupa u društvu. Žele da društvo bude konzervativnije nego što je sada", istakao je Milić.
Foto: Newsmax Balkans
Kako je naveo, na kraju ekstremna desnica želi da se više ovlašćenja vrati nacionalnim državama od Brisela.
"Ranije su se zalagali za izlazak iz Evropske unije u potpunosti, međutim, kako prolazi vreme, deluje da u toj sferi oštrica otupljuje. Da više nisu za ukidanje evra ili izlazak iz EU, već za reformu Evropske unije. Odnosno da Evropska unija bude manje federalna, a više organizovana po nekom međuvladinom principu", ukazao je Milić.
Koliko će rezultati izbora u SAD uticati na desnicu
Na pitanje koliko će rezultati izbora u SAD, odnosno pobeda ili poraz Donalda Trampa uticati na desnicu, Milić kaže da će ishod definitivno imati uticaj.
Foto: Newsmax Balkans
"Pobeda Donalda Trampa 2016. godine dala je dosta vetra u leđa različitim evropskim desnim partijama u Evropi. Iste godine se desilo glasanje za Bregzit. Već 2017. na izborima u evropskim državama, veliki broj desnih partija je zabeležio jedan rast. Ne možemo predvideti kako će to izgledati u ovom formatu kada je Donald Tramp dosta drugačiji i kada su se republikanci pomerali desno-udesno, ali će sigurno imati uticaj", zaključio je Milić.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je autofagija naučno dokazan proces ili popularni trend? Šta se dešava u našem organizmu kada gladujemo? Može li autofagija da pokrene prirodni proces čišćenja organizma i kome se ne preporučuje? Za emisju „Tražim reč“ govore subspecijalista ishrane zdravih i bolesnih ljudi dr Andrijana Zuber Ćulafić, zagovornica zdravog načina života Vesna Jugović i specijalista interne medicine Dragan Ivanov.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su D. Ž. (18) iz Zrenjanina, jer su u stanu u kom je boravio pronašli oko 120 grama kokaina.
Vlasnik škole glume Miroslav Mika Aleksić, protiv koga se vodio krivični postupak zbog sumnje na silovanje i seksualno uznemiravanje, preminuo je u Beogradu u 74. godini.
Broj žrtava železničke nesreće u Adamuzu u Kordobi povećao se na 40, dok je 41 osoba hospitalizovana, od kojih je 12 na intenzivnoj nezi, saopštile su andaluzijske službe za hitne slučajeve.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov nazvao je uzajamno korisnim preliminarni dogovor o prodaji paketa akcija srpske kompanije NIS, koji pripada "Gaspromnjeftu", mađarskoj kompaniji MOL.
Ambasador Srbije u Španiji Irena Šarac izjavila je da se Ambasadi Srbije do sada niko nije javljao sa informacijama ili zabrinutošću za svoje bližnje, zbog čega se, prema trenutnim podacima, smatra da među stradalima i povređenima u sudaru vozova u Andaluziji nema naših državljana.
Arheolozi u jugozapadnoj Turskoj otkrili su jedan od najubedljivijih primera arhitektonskog kontinuiteta u istočnom Mediteranu, rimsku bolnicu koja je kasnije pretvorena u vizantijsku crkvu unutar drevnog grada Kaunosa.
Plaže na severu Sidneja su zatvorene nakon što je ajkula napala i teško povredila jednog mladića, što je treći napad ajkule na plažama u tom australijskom gradu za dva dana.
Japanska kompanija "Tokyo Electric Power Company Holdings" (TEPCO) saopštila je da odlaže restart svog nuklearnog reaktora na severozapadu Tokija, prvog od 2011. godine i katastrofe u Fukušimi, zbog kvara alarma kontrolnih šipki.
Rastuće tenzije između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država prešle su u nedelju na sportsku arenu kada je neko iz publike uzviknuo “Ostavite Grenland na miru“ dok se pevala američka himna tokom NBA utakmice.
Evropski parlament u Strazburu je, na početku svoje prve plenarne sednice u ovoj godini, minutom ćutanja odao poštu žrtvama železničke nesreće koja se dogodila u Španiji, kada je poginulo najmanje 40 osoba.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu da „više ne oseća obavezu da razmišlja isključivo o miru“, nakon što mu Norveški Nobelov komitet nije dodelio Nobelovu nagradu za mir.
Komentari (0)