(VIDEO) Milić o ekstremnoj desnici u Evropi: Postala nezaobilazan faktor za sastavljanje vlada
Direktor nevladine organizacije Novi treći put Dimitrije Milić rekao je u emisiji "Sinteza" da se ekstremna descnica pojavila kao vrlo važan faktor, koji je u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada.
Milić je naveo da je jačanje političke desnice najvažnije posmatrati geografski, u smislu u kojim krajevima evropskih država ima najveću podršku.
"Do sada se pokazalo kao pravilo da, uključujući izbore u Austriji ili, recimo, u nemačkim regionima, u velikim gradovima ekstremna desnica stoji dosta loše i da, što se ide ka većim urbanim celinama ili univerzitetskim centrima, tu uglavnom partije koje su od centra pa levo stoje veoma dobro. Međutim, ekstremna desnica se pokazala kao vrlo moćna snaga u zonama, recimo, Francuske ili Nemačke ili drugih država, gde se desila deindustrijalizacija u prethodnih 30 godina", pojasnio je Milić u emisiji "Sinteza".
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da jača desničarska grupa u Evropskom parlamentu (EP) - Patrioti za Evropu i da se ide napred na putu ujedinjenja desnice u Evropi koja će, kako je naveo, kada preuzme politiku EU, ponovo učiniti Evropu velikom, snažnom, sigurnom, bogatom i slobodnom.
Hiljade demonstranata protestovalo je u Beču da upozore austrijske političke stranke, posebno vladajuće konzervativce, da ne prave koaliciju sa krajnje desničarskom Slobodarskom partijom (FPO), koja je u nedelju prvi put pobedila na parlamentarnim izborima, preneo je Rojters.
Prema njegovim rečima, drugi deo podrške ekstremne desnice su i ljudi koji su oduvek imali tvrde, konzervativne, ekstremno desne stavove, samo nije postojala partija koja je mogla da artikuliše te glasove.
"To su ljudi koji su, uglavnom, glasali za umerenu desnicu, ali čim se pojavila ekstremna desnica, oni su pronašli svoju partiju koja mnogo bolje predstavlja njihove interese. Tako da je ekstremna desnica pokupila jedan deo birača koji su tradicionalno glasali za levicu, ali i deo ljudi koji je glasao za desnicu. Zato se ekstremna desnica pojavila kao jedan vrlo važan faktor, koji je čak u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Šta želi ekstremna desnica
Milić ukazuje da partije radikalne desnice žele za početak da se neki trendovi koji se dešavaju više od 30 godina u zapadnim društvima ili ukinu, ili vrate, ili uspore.
"Jedan značajan broj bi voleo da se na neki način deportuje dosta ljudi koji su došli nelegalno, odnosno da se imigrantima zabrani ulazak. Vole da društva budu homogenija kao što su ranije bila, da se te deportacije dešavaju brže. Da se ta društva vrate na neko staro vreme. Drugo, oni su dosta protiv liberalnih društvenih trendova koji su postali primetni u devedesetim godinama. U smislu da je društvo postalo značajno liberalnije po pitanju LGBT prava, rodne ravnopravnosti, pa do prihvatanja različitih manjinskih grupa u društvu. Žele da društvo bude konzervativnije nego što je sada", istakao je Milić.
Foto: Newsmax Balkans
Kako je naveo, na kraju ekstremna desnica želi da se više ovlašćenja vrati nacionalnim državama od Brisela.
"Ranije su se zalagali za izlazak iz Evropske unije u potpunosti, međutim, kako prolazi vreme, deluje da u toj sferi oštrica otupljuje. Da više nisu za ukidanje evra ili izlazak iz EU, već za reformu Evropske unije. Odnosno da Evropska unija bude manje federalna, a više organizovana po nekom međuvladinom principu", ukazao je Milić.
Koliko će rezultati izbora u SAD uticati na desnicu
Na pitanje koliko će rezultati izbora u SAD, odnosno pobeda ili poraz Donalda Trampa uticati na desnicu, Milić kaže da će ishod definitivno imati uticaj.
Foto: Newsmax Balkans
"Pobeda Donalda Trampa 2016. godine dala je dosta vetra u leđa različitim evropskim desnim partijama u Evropi. Iste godine se desilo glasanje za Bregzit. Već 2017. na izborima u evropskim državama, veliki broj desnih partija je zabeležio jedan rast. Ne možemo predvideti kako će to izgledati u ovom formatu kada je Donald Tramp dosta drugačiji i kada su se republikanci pomerali desno-udesno, ali će sigurno imati uticaj", zaključio je Milić.
Zašto Moskva krije datum nove runde mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini? Da li će se u predizbornim kampanjama lomiti koplja oko "Mrdićevih zakona"? Gosti emisije: Advokati Jelena Pavlović i Vladimir Gajić Hoće li obdukcija tela devojčice, koja je preminula nakon operacije krajnika, pokazati tačan uzrok smrti?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Suđenje bivšim liderima tzv. OVK ulazi u završnu fazu- u Hagu se iznose završne reči pred presudu koja bi mogla imati dalekosežne političke i pravne posledice. Da li će ovaj sudski postupak doneti pravdu žrtvama ili potvrditi sumnje u selektivnu pravdu međunarodnih institucija? I da li je ovo suđenje pravi test kredibiliteta Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koje stoje iza ovog „de fakto suda EU“? Gosti Stava dana: Aleksandar Cvejić advokat I Ivan Bošnjak, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1 i agencije za komunikacije "Majo Public" Manja Grčić jednoglasno je izabrana za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček.
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je rezoluciju o poništavanju tarifa koje je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo Kanadi, a za meru je glasalo 219 poslanika, dok je 211 bilo protiv.
Meksička mornarica, u koordinaciji sa Obalskom stražom Sjedinjenih Američkih Država, zaplenila je približno 188 paketa sa nekoliko tona sumnjivog kokaina tokom operacija pomorskog nadzora i bezbednosti, saopštile su vlasti.
Žizel Peliko, koja je tokom suđenja bivšem suprugu i desetinama muškaraca koji su je silovali dok je bila bez svesti postala globalni simbol hrabrosti, opisala je u meomoarima šok koji je doživela kada joj je policija prvi put pokazala snimke zločina, uporedivši sebe sa beživotnom krpenom lutkom.
Nobelov komitet saopštio je da je pozvao Iran da odmah oslobodi aktivistkinju za zaštitu prava žena i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu dolazi u Vašington sa jasnim ciljem da utiče na oblik mogućeg sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Između turskih poslanika vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) i opozicione Republikanske narodne partije (CHP) izbila je tuča tokom polaganja zakletve novog ministra pravde Akina Gurleka. Sednica u parlamentu je u više navrata prekidana.
Komentari (0)