Američka kompanija "Anduril Industries" započela je aktivno testiranja leta svoje borbene bespilotne letelice "YFQ‑44A" poznate i kao "Fury", a koja je deo šireg programa "Collaborative Combat Aircraft" razvoja lovaca i bombardera bez pilota, sa mogućnošću samostalnog leta i biranja meta.
Letelica je obavila svoj prvi polu‑autonomni let krajem oktobra 2025. godine u Kaliforniji, što predstavlja važan korak u razvoju novih generacija autonomnih "borbenih saveznika" za američko ratno Vazduhoplovstvo (USAF) kao i Mornaricu (US Navy) .
Program "CCA" ima za cilj stvaranje flote autonomnih letelica koje mogu da rade u tandemu sa avionima nove generacije kao što je F‑35, koje će služiti za dodatnu vatrenu moć, izviđačke misije, elektronsko ratovanje i druge borbene funkcije, dok se istovremeno smanjuje rizik po ljudske pilote.
"Anduril YFQ‑44A" koristi ili potpuno autonomni režim letenja, ili može biti pilotiran sa zemlje, što znači da može da izvršava zadatke potpuno, samostalno uz minimalnu intervenciju operatera, koji uglavnom samo nadgledaju misije i preuzimaju kontrolu po potrebi.
Prelazak od koncepta do prvog leta u roku od samo godinu i po dana pokazuje neverovatnu brzinu razvoja i fokus kompanije 'Anduril' na integraciju autonomnih i Ai sistema u realne borbene operacije.
Program "CCA"
Program "CCA" predstavlja ključni deo strategije američkog Vazduhoplovstva za modernizaciju i povećanje fleksibilnosti u vazdušnim operacijama, pripremajući snage za buduće konflikte sa kombinacijom klasičnih i autonomnih sistema u vazduhu.
Takođe, Pentagonova "Inicijativa za unapređenje" (Defense Innovation Unit) saopštila je nedavno da su kompanije "Anduril" i "Zone 5 Technologies" izabrane za učešće u programu "NEXT" (C-UAS NEXT, ), čiji je cilj razvoj nove generacije sistema za presretanje bespilotnih letelica.
Ova odluka dolazi u trenutku kada dronovi postaju sve značajniji bezbednosni izazov, kako u vojnim sukobima, tako i u zaštiti vojnih baza i kritične infrastrukture.
Za početak ove godine planirana je dugo odlagana misija američke svemirske agencije NASA sa ljudskom posadom i letom oko Meseca u okviru programa "Artemis II", koja predstavlja ključni korak u povratku ljudi u svemirske misije i na mesečevu površinu.
Jedan od glavnih tehnoloških trendova koji je obeležio prošlu godinu, a koji će po svemu sudeći svoju dalju ekspanziju imati i u ovoj godini je retro fotografija.
Program je osmišljen da odgovori na rastuću pretnju koju predstavljaju sve sofisticiranije i dostupnije bespilotne platforme, uključujući i one koje mogu nositi oružje ili delovati u koordinisanim grupama ('rojevi dronova', drone swarm).
Pentagon navodi da je u procesu selekcije razmatrano više od 65 prijava iz komercijalnog avio sektora, a ove dve kompanije su se izdvojile sposobnošću da brzo razvijaju nove prototipove koristeći komercijalno dostupne i već potpuno razvijene tehnologije.
Program "C-UAS NEXT"
Fokus "NEXT" programa je na razvoju presretača koji mogu da se suprotstave takozvanim "UAS" pretnjama, koje se odlikuju većim dometom, brzinom i nosivošću u poređenju sa dosadašnjim malim komercijalnim dronovima. Poseban naglasak stavljen je na smanjenje troškova, jer su postojeća rešenja često zasnovana na skupim raketnim sistemima čija cena višestruko prevazilazi vrednost cilja koji se uništava.
Program "C-UAS NEXT" deo je šire strategije Pentagona i Bele Kuće pod vođstvom nove administracije da ubrzaju uvođenje inovacija iz privatnog sektora i prilagodi se promenama u savremenom globalnom bezbednosnom sistemu, gde bespilotne letelice i dronovi imaju sve važniju ulogu.
Ukoliko se ovi sistemi pokažu uspešnim u narednih nekoliko godina, očekuje se da bi mogli relativno brzo da budu uvedeni u operativnu upotrebu - do 2030, kao dopuna postojećim američkim sistemima.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto je teretana postala statusni simbol među mladima? Da li mladi vežbaju zbog zdravlja ili fizičkog izgleda? Šta podrazumevamo pod zdravom ishranom za tinejdžere koji treniraju? Za emisiju „Tražim reč“ govore fitnes trener Milorad Antić , nutricionista Marija Rapajić i prof. dr Milica Vukašinović Vesić, direktorka Antidoping agencije.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Nuklearna energija za jedne je simbol katastrofe, a za druge jedini stabilan izvor u svetu rastuće potrošnje i klimatskih pritisaka. Da li je veći rizik nuklearna elektrana ili život bez dovoljno struje? Odgovore tražimo od v. d. direktora Nuklearnih objekata Srbije Dalibora Arbutine.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1 i agencije za komunikacije "Majo Public" Manja Grčić jednoglasno je izabrana za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček.
Žizel Peliko, koja je tokom suđenja bivšem suprugu i desetinama muškaraca koji su je silovali dok je bila bez svesti postala globalni simbol hrabrosti, opisala je u meomoarima šok koji je doživela kada joj je policija prvi put pokazala snimke zločina, uporedivši sebe sa beživotnom krpenom lutkom.
Nobelov komitet saopštio je da je pozvao Iran da odmah oslobodi aktivistkinju za zaštitu prava žena i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu dolazi u Vašington sa jasnim ciljem da utiče na oblik mogućeg sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Između turskih poslanika vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) i opozicione Republikanske narodne partije (CHP) izbila je tuča tokom polaganja zakletve novog ministra pravde Akina Gurleka. Sednica u parlamentu je u više navrata prekidana.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će pitanje teritorija biti u fokusu naredne runde pregovora sa SAD, planirane za sledeću nedelju na američki zahtev.
Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da će sudbina protesta Demokratske stranke te zemlje biti ispisana na izborima naredne godine sa još većim porazom nego na prethodnim.
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Komentari (0)