Američka kompanija "Anduril Industries" započela je aktivno testiranja leta svoje borbene bespilotne letelice "YFQ‑44A" poznate i kao "Fury", a koja je deo šireg programa "Collaborative Combat Aircraft" razvoja lovaca i bombardera bez pilota, sa mogućnošću samostalnog leta i biranja meta.
Letelica je obavila svoj prvi polu‑autonomni let krajem oktobra 2025. godine u Kaliforniji, što predstavlja važan korak u razvoju novih generacija autonomnih "borbenih saveznika" za američko ratno Vazduhoplovstvo (USAF) kao i Mornaricu (US Navy) .
Program "CCA" ima za cilj stvaranje flote autonomnih letelica koje mogu da rade u tandemu sa avionima nove generacije kao što je F‑35, koje će služiti za dodatnu vatrenu moć, izviđačke misije, elektronsko ratovanje i druge borbene funkcije, dok se istovremeno smanjuje rizik po ljudske pilote.
"Anduril YFQ‑44A" koristi ili potpuno autonomni režim letenja, ili može biti pilotiran sa zemlje, što znači da može da izvršava zadatke potpuno, samostalno uz minimalnu intervenciju operatera, koji uglavnom samo nadgledaju misije i preuzimaju kontrolu po potrebi.
Prelazak od koncepta do prvog leta u roku od samo godinu i po dana pokazuje neverovatnu brzinu razvoja i fokus kompanije 'Anduril' na integraciju autonomnih i Ai sistema u realne borbene operacije.
Program "CCA"
Program "CCA" predstavlja ključni deo strategije američkog Vazduhoplovstva za modernizaciju i povećanje fleksibilnosti u vazdušnim operacijama, pripremajući snage za buduće konflikte sa kombinacijom klasičnih i autonomnih sistema u vazduhu.
Takođe, Pentagonova "Inicijativa za unapređenje" (Defense Innovation Unit) saopštila je nedavno da su kompanije "Anduril" i "Zone 5 Technologies" izabrane za učešće u programu "NEXT" (C-UAS NEXT, ), čiji je cilj razvoj nove generacije sistema za presretanje bespilotnih letelica.
Ova odluka dolazi u trenutku kada dronovi postaju sve značajniji bezbednosni izazov, kako u vojnim sukobima, tako i u zaštiti vojnih baza i kritične infrastrukture.
Za početak ove godine planirana je dugo odlagana misija američke svemirske agencije NASA sa ljudskom posadom i letom oko Meseca u okviru programa "Artemis II", koja predstavlja ključni korak u povratku ljudi u svemirske misije i na mesečevu površinu.
Jedan od glavnih tehnoloških trendova koji je obeležio prošlu godinu, a koji će po svemu sudeći svoju dalju ekspanziju imati i u ovoj godini je retro fotografija.
Program je osmišljen da odgovori na rastuću pretnju koju predstavljaju sve sofisticiranije i dostupnije bespilotne platforme, uključujući i one koje mogu nositi oružje ili delovati u koordinisanim grupama ('rojevi dronova', drone swarm).
Pentagon navodi da je u procesu selekcije razmatrano više od 65 prijava iz komercijalnog avio sektora, a ove dve kompanije su se izdvojile sposobnošću da brzo razvijaju nove prototipove koristeći komercijalno dostupne i već potpuno razvijene tehnologije.
Program "C-UAS NEXT"
Fokus "NEXT" programa je na razvoju presretača koji mogu da se suprotstave takozvanim "UAS" pretnjama, koje se odlikuju većim dometom, brzinom i nosivošću u poređenju sa dosadašnjim malim komercijalnim dronovima. Poseban naglasak stavljen je na smanjenje troškova, jer su postojeća rešenja često zasnovana na skupim raketnim sistemima čija cena višestruko prevazilazi vrednost cilja koji se uništava.
Program "C-UAS NEXT" deo je šire strategije Pentagona i Bele Kuće pod vođstvom nove administracije da ubrzaju uvođenje inovacija iz privatnog sektora i prilagodi se promenama u savremenom globalnom bezbednosnom sistemu, gde bespilotne letelice i dronovi imaju sve važniju ulogu.
Ukoliko se ovi sistemi pokažu uspešnim u narednih nekoliko godina, očekuje se da bi mogli relativno brzo da budu uvedeni u operativnu upotrebu - do 2030, kao dopuna postojećim američkim sistemima.
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li običaji i dalje oblikuju naš identitet? Kako rituali utiču na strahove, odluke i međusobne odnose i zašto nas magijsko i dalje snažno privlači? Danijela Šegan traži odgovore od antropologa dr Aleksandra Repedžića.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas u neformalnoj konverzaciji sa liderima političkih grupa u Evropskom parlamentu rekla je da je stanje u svetu trenutno toliko komplikovano i ozbiljno da je možda "dobar trenutak" da se počne sa konzumiranjem alkohola, piše Politiko.
Federalni policajac pucao je ilegalnom imigrantu iz Venecuele u nogu u Mineapolisu, nakon što ga je on napao prilikom pokušaja zaustavljanja u saobraćaju.
Sjedinjene Američke Države završile su prvu prodaju venecuelanske nafte, vredne 500 miliona dolara (429 miliona evra), saopštio je zvaničnik administracije američkog predsednika Donalda Trampa.
Ukrajina procenjuje da je 200.000 vojnika napustilo svoje jedinice bez dozvole, a oko dva miliona muškaraca se traži zbog izbegavanja vojne službe, izjavio je u ukrajinskom parlamentu novi ministar odbrane Mihailo Fedorov, prenosi CNN.
Sve povređene osobe i porodice poginulih u požaru u novogodišnjoj noći u baru u skijalištu Kran-Montana dobiće po 10.000 franaka (oko 10.740 evra), saopštile su vlasti švajcarskog kantona Vale.
Tokom nedavne posete Japanu, južnokorejski predsednik Li Džae Mjung poklonio je japanskoj premijerki Sanae Takaiči bubnjeve proizvedene u Južnoj Koreji, saopštio je Kabinet predsednika.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je na mreži Iks je da će proglasiti vanredno stanje u energetskom sektoru kako bi se rešili problemi sa prekidima u snabdevanju električnom energijom nakon stalnih ruskih napada na infrastrukturu.
Komentari (0)