Šta je sve Tramp govorio na prvu godišnjicu svog drugog mandata u Beloj kući
Foto: Tanjug/AP/Mark Schiefelbein
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp na brifingu povodom prve godišnjice početka drugog mandata u Beloj kući govorio je o nizu aktuelnih pitanja uključujući Odbor za mir, Grenland, NATO, Venecuelu, carine i mere protiv droge i ilegalne migracije, a u jednom delu spomenuo je Srbiju.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
On je na brifingu izjavio da bi novoformirani "neverovatni" Odbor za mir, koji je pokrenula njegova administracija, "mogao" da zameni Ujedinjene nacije, koje je kritikovao zbog, kako je naveo, nedovoljne efikasnosti u okončanju ratova, prenosi CBS.
Tramp je naveo da je UN trebalo da reše svaki od ratova koje je on rešio, dodajući da im se u tim procesima nikada nije obraćao, niti je razmišljao o tome, navodi CNN.
U tom kontekstu je spomenuta i naša zemlja, on je ponovio raniju tvrdnju da je sprečio rat Kosova i Srbije i istakao napore za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.
Bela kuća objavila je danas spisak od 365 uspeha američkog predsednika Donalda Trampa koje je postigao tokom prvih godinu dana od preuzimanja drugog mandata, među kojima se ističu njegovi posrednički napori za rešavanje rata u Ukrajini.
Evropski parlament odlučio je da zamrzne proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na najnovije pretnje američkog predsednika Donalda Trampa, potvrdile su glavne političke grupacije u Evropskom parlamentu.
Odbor, zamišljen kao telo pod Trampovim vođstvom za nadzor obnove Gaze, prvo bi se bavio sukobom u Gazi, uz plan da se kasnije proširi na druge konflikte, a prema izvorima Blumberga, oko 60 zemalja, uključujući nekoliko evropskih, pozvano je da se pridruži odboru, dok Tramp želi da konačna povelja i mandat komiteta budu potpisani u Davosu u četvrtak.
NATO
Tramp se na osvrnuo i na NATO, istakavši da niko nije učinio više za Alijansu od njega i dovodeći u pitanje da li bi članice pritekle u pomoć SAD u slučaju potrebe.
Nakon što su članice NATO izrazile snažno protivljenje njegovoj nameri da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom, Tramp je poručio da "i NATO mora fer da se odnosi prema Sjedinjenim Državama".
"Moj najveći strah u vezi sa NATO je to što mi trošimo ogromne sume novca. Znam da bismo mi pritekli njima u pomoć, ali zaista se pitam da li bi oni došli u pomoć nama", rekao je Tramp.
Foto: Tanjug/AP/Mark Schiefelbein
Tramp je, prenosi CBS News, ponovio tvrdnju da je učinio "više za NATO nego bilo koja osoba, živa ili mrtva", ističući kao jedno od ključnih dostignuća dogovor članica da povećaju izdvajanja za odbranu sa dva na pet odsto bruto domaćeg proizvoda.
"NATO mora fer da se odnosi prema nama", zaključio je Tramp.
Grenland
Govoreći o Grenlandu, Tramp je sinoć izjavio će svet "saznati" koliko je daleko spreman da ide u vezi sa Grenlandom i da će na kraju "sve ispasti veoma dobro", dodajući da bi mogao da pribegne i durgim merama kako bi ostvario konrolu nad tim ostrvom, iako carine ostaju njegov primarni alat.
"Moraćemo da koristimo nešto drugo. Pogledaćemo reč 'licenca', razmotrićemo i druge opcije", rekao je Tramp na brifingu, dodajući da je "ono što sada radimo najbolje, najjače, najbrže i najmanje komplikovano", prenosi CNN.
Američki predsednik je naveo da su u toku brojni sastanci o Grenlandu i izrazio uverenje da će pregovori dobro proći, preneo je Skaj njuz.
On je izbegao direktan odgovor na pitanje koliko je daleko spreman da ide da bi pribavio ostrvu u okviru Kraljevine Danske rekavši samo - "videćete", bez odbacivanja mogućnosti korišćenja različitih instrumenata, uključujući i potencijalnu vojnu silu za zauzimanje ostrva, ističe CBS News.
Foto: Tanjug/AP/Ebrahim Noroozi
Tramp je, navodi CNN, izjavio i da će, kada bude razgovarao sa stanovnicima Grenlanda, oni biti "oduševljeni" zbog američkog plana da preuzmu ostrvo.
Na pitanje novinara da li bi raspad NATO bio cena koju je spreman da plati za Grenland, Tramp je, prenosi Skaj njuz, odgovorio da će se pronaći rešenje kojim bi Alijansa bila zadovoljna.
"Mislim da ćemo naći rešenje gde će NATO biti zadovoljan, a i mi ćemo biti zadovoljni. Ali, Grenland nam je potreban zbog bezbednosti, i nacionalne i svetske", istakao je Tramp.
Odnosi sa liderima u svetu
Istovremeno, američki predsednik je, javlja Al Džazira, istakao da ima dobre odnose sa liderima Francuske i Velike Britanije Emanuelom Makronom i Kirom Starmerom uprkos tenzijama izazvanim njegovim pretnjama.
"Mislim da se vrlo dobro slažem sa njima. Uvek se ophode lepo prema meni. Kada me nema, ponekad budu stroži, ali kada sam prisutan, ophode se veoma lepo. Obojicu volim", rekao je Tramp.
Foto: Tanjug/AP/Ludovic MarinEmanuel Makron i Donald Tramp
Tramp je govorio i o sirijskom predsedniku Ahmedu al Šari, opisujući ga kao "snažnu i vrednu osobu", i naveo da je sa njim razgovarao o zatvorenicima u Siriji, a tokom konferencije za medije Tramp se osvrnuo i na pitanja u vezi sa Iranom, Egiptom, Etiopijom i Panamom, navodeći da je tema o preuzimanju Panamskog kanala "na neki način" još uvek u opticaju.
Govoreći o spoljnopolitičkim postignućima, Tramp je na brifingu, kako prenosi Al Džazira, rekao da je okončao osam sukoba i sprečio oružani konflikt između Egipta i Etiopije zbog izgradnje brane na Nilu.
Iran
Govoreći o Iranu, Tramp je rekao da je "uništio iranske nuklearne kapacitete i njegove subverzivne sposobnosti".
Na pitanje o mogućoj vojnoj intervenciji, u kontekstu ranijih pretnji zbog protesta u toj zemlji, rekao je da ne može da predvidi buduće događaje, prenosi CNN.
Upitan, s obzirom na njegove insistiranje na preuzimanje Grenlanda, da li je vraćanje Panamskog kanala još uvek na dnevnom redu, o čemu je govorio tokom prvih meseci drugog mandata, Tramp nije želeo da precizira, prenosi CBS.
"Ne želim to da vam kažem. Na neki način, jeste", zaključio je američki predsednik.
Somalija
Kada je reč o Somaliji, Tramp je ponovio ranije ocene, nazvavši tu zemlju "najgorom na svetu", a kritikovao je i kongresmenku Ilhan Omar, za koju je rekao da je "korumpirana članica Kongresa".
Predsednik Tramp je rekao i da su SAD "uklonile gotovo 100 odsto droge koja je dolazila morskim putem" nakon više desetina vojnih udara na brodove u Karipskom moru od septembra, najavivši da će operacije preći s mora na kopno.
"Sada ćemo, vrlo uskoro, početi da se bavimo drogom koja dolazi kopnom. Tačno znamo odakle dolazi", rekao je Tramp na brifingu, prenosi CBS.
Prema podacima Pentagona, SAD su od septembra izvele više od dvadeset napada na navodne brodove za prevoz droge u Pacifiku i Karibima, pri čemu je ubijeno više od 100 ljudi.
Venecuela i nova uloga Mačado
Tramp je izjavio i da "voli" Venecuelu i nagovestio da bi želeo da opozicionu liderku i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado "na neki način uključi" u dalji proces.
"Sada volim Venecuelu. Sarađuju sa nama veoma dobro", rekao je Tramp na brifingu, uz pohvale na račun Mačado, koju je opisao kao "neverovatno finu ženu" koja je, kako je naveo, "učinila jednu vrlo izuzetnu stvar pre nekoliko dana", prenosi NBC.
Predsednik SAD sastao se sa Mačado u Beloj kući prošle sedmice, kada mu je uručila medaljon Nobelove nagrade za mir koji joj je dodeljen u oktobru.
Popuštanje u merama protiv ilegalne imigracije
Govoreći o aktuelnom pitanju ilegalne imigracije, predsednik SAD je izjavio da je tokom jučerašnjeg dana saradnicima u administraciji poručio da "malo popuste" u okviru pojačanih mera protiv ilegalne imigracije, ističući da ima razumevanja za imigrante koji rade i doprinose američkoj privredi i naglasio da aktuelne proteste protiv agenata Službe za imigraciju i carinu (ICE) predvode "plaćeni agitatori".
"Imamo veliko srce za ljude. Došli su ilegalno, ali su dobri ljudi i sada rade na farmama, u restoranima i hotelima", rekao je Tramp na brifingu.
A defining moment in history.
A clear mandate from the American people.
365 days later, President Donald J. Trump is delivering, patriotism is rising, America is BACK, and the story is just getting started. 🇺🇸 pic.twitter.com/oqLbTiSXc9
— The White House (@WhiteHouse) January 20, 2026
On je naveo da fokus treba da bude na osobama sa kriminalnim dosijeima, ali je priznao da su privođeni i imigranti bez takve prošlosti.
"U teoriji, i oni bi trebalo da budu deportovani, ali mi smo fokusirani na ubice, dilere droge i mentalno nestabilne", rekao je Tramp.
Hvaleći rad pripadnika Granične patrole i ICE-a, Tramp je rekao da "voli Hispanoamerikance" i podsetio da je veliki broj njih glasao za njega.
On je dodao da može da "razume obe strane" u vezi sa pucnjavom u kojoj je ranije ovog meseca savezni agenti ICE-a usmrtio američku državljanku Rene Gud, optuživši ženu sa snimka incidenta koja je nakon pucnjave uzvikivala "sramota", da je "profesionalni" agitator.
Carine
Tramp se osvrnuo i na pitanje carina, rekavši da carine predstavljaju važan izvor prihoda i jačanja nacionalne bezbednosti Sjedinjenih Američkih Država i navodeći da sa nestrpljenjem čeka odluku Vrhovnog suda SAD o zakonitosti carina uvedenih prošle godine.
On je dodao da je za poslednjih godinu dana ostvaren snažan ekonomski rast i zaustavljena inflacija prisutna tokom mandata bivšeg američkog predsednika Džoa Bajdena.
On je naveo da su SAD zahvaljujući carinama prikupile stotine milijardi dolara, upozorivši da bi u slučaju nepovoljne sudske odluke moglo doći do obaveze vraćanja tog novca.
Takođe, kako piše "Njujork post", nagovestio je zabrinutost povodom predstojeće odluke Vrhovnog suda o carinama uvedenim na osnovu Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA).
Tramp je, govoreći o ekonomiji, pohvalio rezultate svoje administracije, navodeći da je okončana "Bajdenova stagflacija", ostvaren "izuzetno snažan ekonomski rast", kao i "najbolje berze i penzijski fondovi u istoriji", prenosi CBS.
"Nasledili smo haos. Brojke koje smo nasledili bile su veoma visoke, a sada smo ih gotovo sve značajno smanjili", rekao je Tramp, ali je priznao je da njegova poruka o ekonomiji možda ne dopire dovoljno do građana.
Tramp je izjavio i da je prošla godina bila "neverovatan period" i istakao postignuća svoje administracije tvrdeći da je urađeno više nego u bilo kojoj prethodnoj vladi, dodajući da Somalija "nema karakteristike jedne države".
Tramp je rekao i da je njegova administracija postigla značajan napredak u vojnoj oblasti, prekidanju i završetku ratova, što, kako je naveo, niko ranije nije video u takvom obimu.
Kriminal u Minesoti
Predsednik je potom pokazao seriju fotografija, koje je nazvao "najgorim od najgorih", za koje je tvrdio da prikazuju kriminalce iz američke savezne države Minesote, prenosi CBS News.
Tramp je istakao, kako je rekao, da su "ubice i dileri droge" i drugi "loši ljudi" uhapšeni u Minesoti, a sve to povezao sa kritikama politike migracija prethodne administracije.
On je kritikovao i bivšeg američkog predsednika Džozefa Bajdena, tvrdeći da Bajden "ne bi to uradio" jer je, kako je naveo, "pustio sve te ljude da uđu (u SAD)".
Tramp je ponovio tvrdnje da su mnogi od uhapšenih "ilegalni strani kriminalci, u mnogim slučajevima ubice ili drogeraši", i istakao da je kriminal u Minesoti, kako je rekao, "neverovatan".
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
17:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MIHAJLO PUPIN II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Razgovaramo sa bivšim ambasadorom u SAD i bivšim ministrom odbrane Zoranom Jolevskim o značaju strateškog dijaloga između Severne Makedonije i SAD, podršci Vašingtona u evrointegracijama, kao i mogućnostima za produbljivanje ekonomske saradnje. Analizira se i Plan rasta Evropske unije, ekonomska integracija regiona i pristup evropskim fondovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril čestitao je Uskrs predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i drugim liderima hrišćanskih zemalja. Poglavar Ruske pravoslavne crkve je napomenuo da su u ove svetle dane svi pozvani da "čine dela ljubavi i dobra".
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je danas telefonom sa predsednikom Irana Masudom Pezeškijanom o situaciji na Bliskom istoku i potvrdio spremnost Moskve da nastavi da doprinosi političko-diplomatskom rešenju krize, saopšteno je iz Kremlja.
Američka vojska saopštila je u subotu da su dva njena ratna broda prošla kroz Ormuski moreuz, u okviru operacije koja ima za cilj početak uklanjanja mina iz jednog od najvažnijih pomorskih pravaca za globalnu trgovinu naftom.
Mađarska izborna komisija objavila je da je do 15 sati na parlamentarnim izborima u toj zemlji glasalo 66,01 odsto birača, odnosno 4.968.713 od ukupno 7.527.742 upisanih u birački spisak. Komisija navodi da je izlaznost u Budimpešti do 15 časova bila 69,23 odsto.
Višečasovni pregovori delegacija Irana i Sjedinjenih Američkih Država u Islamabadu u subotu nisu doveli do mirovnog sporazuma koji bi okončao rat, nakog čega je potpredsednik SAD Džej Di Vens sa ostatkom američke delegacije napustio Pakistan. I iranska delegacija je otišla iz Islamabada.
Govoreći novinarima ispred Bele kuće u subotu, Tramp je tvrdio da je postigao vojnu pobedu nad Iranom i umanjio je značaj tekućih pregovora o primirju u kojima učestvuje potpredsednik Džej Di Vens jer, kako ističe, "bez obzira na to šta se desi, SAD pobeđuju".
Komentari (0)