Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton tokom saslušanja pred članovima Nadzornog odbora Predstavničkog doma, negirala je bilo kakvu vezu sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom i kritikovala republikance zbog načina na koji vode istrage o Epstinu.
Izvor: Tanjug
27.02.2026. 13:24
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ona je tokom saslušanja obavljenog iza zatvorenih vrata rekla da Epstajna nikada nije upoznala, kao i da nema informacije ni o njemu niti o njegovoj saradnici i saučesnici Gislejn maksvel, prenosi NBC News.
"Nisam imala pojma o njihovim kriminalnim aktivnostima. Ne sećam se da sam ikada srela gospodina Epstajna. Nikada nisam letela njegovim avionom niti posetila njegov dom ili kancelarije na ostrvu", rekla je Klinton.
Foto: Tanjug/AP
Ona je nakon saslušanja u saopštenju objavila da je odgovorila na svako pitanje što je potpunije mogla i da su pitanja bila ponovljena.
"Ne znam koliko sam puta morala da kažem da ne poznajem Džefrija Epstajna", rekla je ona i dodala da je saslušanje pred kraj dobilo, kako je naglasila čudan obrt, kada ju je jedan od članova pitao o NLO i teoriji zavere "picagejt".
"Stranačke ribolovne ekspedicije"
U svojoj uvodnoj reči, Klinton je optužila Odbor da se upušta u stranačke "ribolovne ekspedicije" prisiljavajući nju i njenog supruga da daju iskaze i rekla da intervjuišu pogrešne ljude.
"Prisilili ste me da svedočim, potpuno svesni da nemam nikakva saznanja koja bi pomogla vašoj istrazi, kako biste odvratili pažnju od postupaka predsednika SAD Donalda Trampa i prikrili ih uprkos legitimnim zahtevima za odgovorima", napisala je Klinton u saopštenju nakon saslušanja.
Ona je dodala i da ukoliko je Odbor ozbiljan u nameri da sazna istinu o Epstajnovim zločinima, trebalo bi da ispita Trampa o njegovoj umešanosti.
"Pitala bih ga direktno pod zakletvom o desetinama hiljada puta koliko se pojavljuje u Epstajnovim dosijeima", navodi se u saopštenju Klintonove.
Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton završila je davanje iskaza pred članovima Odbora za nadzor Predstavničkog doma SAD u okviru kongresne istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstajnu.
Bivši američki predsednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton odbili su da svedoče pred Predstavničkim domom u istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu.
Intervju, koji je snimljen video-kamerom, održan je u Čapaki u državi Njujork, gde Klintonovi imaju kuću. Klintonova, koja se izjasnila da nije poznavala Epstajna, poznavala je Gislejn Maksvel, koja je 2021. godine osuđena po saveznim optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, uključujući zaveru sa ciljem privlačenja maloletnika na putovanja radi učešća u ilegalnim seksualnim radnjama.
Maksvel je u intervjuu sa zamenikom državnog tužioca Todom Blančeom prošle godine, rekla da je Bivši predsednik SAD Bil Klinton bio njen prijatelj, a ne Epstajnov i da je ona bila ta koja je zamolila Epstajna da dozvoli Klintonu i drugim članovima fondacije i gostima da koriste njegov avion 2002. godine.
Uksrs i Prvi maj su prvi test za dilemu da li putovanja, kakva smo do juče poznavali, polako postaju prošlost? Ko putuje, gde putuje, koliko sve to košta i da li će biti novih poteškoća, osim cena tokom putovanja? Gost Sinteze Aleksandar Seničić direktor Nacionalne Asocijacije Turističkih Agencija Srbije
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Šta će se desiti na tržištu nafte nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati najavili da će od 1. maja napustiti OPEK? Nakon spekulacija o izborima u julu, opozicija i studenti najavljuju velike skupove za kraj maja. Ko će biti nosioci lista i hoće li opozicija i studenti nastupiti zajedno? Gosti Jutra su Srđan Barac i Vladimir Đorđević. Kako se 1. maj obeležavao nekada, a kako se slavi danas? Zašto smo od protesta i borbe za radnička prava došli do proslave uz hranu i piće?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Da li novi porodični zakon donosi bolju zaštitu dece ili otvara vrata urušavanju porodice? Šta tačno kažu odredbe i da li time gradimo društvo zasnovano na poštovanju ili potkopavamo autoritet roditelja? Gosti „Stava dana“: stručnjak za socijalnu i porodičnu zaštitu Dragan Vulević i advokat Nebojša Perović.
Muškarac R. T. (56) preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine, pošto je ubio muškarca (53) u porodičnoj kući u Somboru, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
U akciji MUP Srbije uhapšene su dve osobe zbog sumnje na seksualnu eksploataciju maloletnika putem interneta, dok je u saradnji sa Europolom identifikovano i 12 dece žrtava.
Telo muškarca (89) pronađeno je u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu. Uhapšen je L. Č. (22) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Zbog radova na stajalištu Vukov spomenik, vozovi se od 1. do 3. maja neće zaustavljati na toj stanici, saopštio je Srbijavoz, uz preporuku putnicima da koriste alternativna stajališta u Beogradu.
Kralj Čarls Treći i kraljica Kamila sastali su se u Beloj kući sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp. Britanski kralj se obratio u Kongresu, gde je naglasioi značaj odbrane demokratskih vrednosti i jačanje transatlantskog partnerstva.
Osumnjičeni za napad u jevrejskoj četvrti u Golders Grinu u Londonu u kojem su izbodene dve osobe je britanski državljanin (45) rođen u Somaliji, preneo je Skaj njuz.
Vlada Italije pridružila se sudskom postupku u Švajcarskoj povodom požara u ski centru Kran-Montana, u kojem je poginula 41 osoba, uključujući šest italijanskih državljana, uz zahtev za finansijsku odštetu.
Očekuje se da će se više od milion ljudi u Libanu suočiti sa krizom u snabdevanju hranom u narednim mesecima, zbog obnovljenog sukoba sa Izraelom i masovnog raseljavanja, pokazuje analiza Integrisane faze klasifikacije bezbednosti hrane (IPC).
Demokratski poslanici u SAD sukobili su se sa ministrom odbrane Pitom Hegsetom na saslušanju o budžetu za 2027. godinu, dok je rasprava obeležena tenzijama zbog rata sa Iranom, njegovih visokih troškova i činjenice da se vodi bez odobrenja Kongresa.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik SAD Donald Tramp održali su telefonski razgovor, tokom kojeg je ruski lider izneo ideje o rešavanju sukoba oko iranskog nuklearnog programa i predložio privremeno primirje u Ukrajini povodom godišnjice završetka Drugog svetskog rata narednog meseca.
Evropska unija gubi gotovo 500 miliona evra dnevno zbog rasta cena energenata usled sukoba na Bliskom istoku, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, upozoravajući na potrebu ubrzanja energetske tranzicije.
Kriza u Persijskom zalivu odavno ima i širu regionalnu dimenziju, a jedan od njenih najosetljivijih frontova nalazi se između juga Libana i severa Izraela.
Cena nafte Brent premašila je 117 dolara za barel usled rasta geopolitičkih tenzija oko Ormuskog moreuza i strahova da bi blokada iranskih luka mogla da poremeti globalno snabdevanje energentima.
Žalbeni sud u Seulu osudio je bivšeg južnokorejskog predsednika Juna Suk Jola na sedam godina zatvora zbog opstrukcije pravde, zloupotrebe ovlašćenja i falsifikovanja dokumenata u vezi sa uvođenjem vojnog stanja krajem 2024. godine. Sud je time povećao prvostepenu kaznu od pet godina zatvora.
Komentari (0)