Džoel Martin Rubin za Newsmax Balkans: Savezništvo SAD i Izraela je investicija u američku bezbednost
Foto: Tanjug/AP/Hassan Ammar
Rat na Bliskom istoku i rastuće regionalne tenzije ponovo su otvorile pitanja o ulozi savezništva Amerike i Izraela, vojnoj pomoći koju Vašington pruža Tel Avivu, ali i o budućem balansu snaga u regionu. O svemu tome za Newsmax Balkans govorio je američki bezbednosni analitičar Džoel Martin Rubin.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Prema njegovim rečima, američko-izraelski odnos je mnogo širi od klasičnog vojnog savezništva.
"To nije samo bezbednosno partnerstvo. Ono je kulturno, zasnovano na vrednostima, ali i strateško kada je reč o bezbednosnim pitanjima u regionu koji je važan za Sjedinjene Američke Države", rekao je analitičar i komentator.
On je podsetio da je Izrael od osnivanja 1948. godine izgradio bliske veze sa američkim društvom, poslovnom zajednicom i političkim institucijama, uključujući Kongres i Belu kuću.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Rat na Bliskom istoku trenutno dominira svetskom političkom agendom i otvara pitanje da li bi pažnja Zapada mogla da se pomeri sa Ukrajine, izjavio je za Newsmax Balkans zamenik direktora Centra za Evroaziju pri Atlantskom savetu u Vašingtonu Endru D'Anijeri.
Posebno ističe značaj tehnološke saradnje između dve zemlje. Izrael je danas jedan od vodećih centara za razvoj softvera, naprednih tehnologija i veštačke inteligencije.
"Postoji veoma dinamičan trgovinski i investicioni odnos između SAD i Izraela, sa velikim američkim ulaganjima u izraelski tehnološki sektor", naveo je za Newsmax Balkans bivši zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD tokom administracije Baraka Obame.
Vojna pomoć Izraelu kao "investicija"
SAD Izraelu svake godine pružaju značajnu vojnu pomoć, što je u američkoj javnosti sve češće predmet političkih rasprava.
Rubin navodi da osnovna godišnja pomoć iznosi gotovo četiri milijarde dolara.
U poslednjih nekoliko godina, zbog sukoba u Gazi, sa Hezbolahom i sada sa Iranom, dodatna pomoć premašila je oko 20 milijardi dolara.
Foto: Tanjug/AP/Hassan Ammar
Iako priznaje da je ta politika danas kontroverzna i u demokratskom i u republikanskom političkom spektru, Rubin smatra da je američka podrška Izraelu strateška investicija.
"Veliki deo tog novca zapravo se vraća u američku ekonomiju, jer se troši u američkoj odbrambenoj industriji i otvara radna mesta u SAD", objašnjava Rubin.
Prema njegovim rečima, saradnja između američke i izraelske vojske i obaveštajnih službi pokazuje svoju vrednost upravo u trenutnim bezbednosnim krizama.
"Izraelsko vazduhoplovstvo, vojska i obaveštajni aparat izuzetno su sposobni da identifikuju ciljeve i koordiniraju operacije sa američkom vojskom, što direktno doprinosi američkoj nacionalnoj bezbednosti", naglasio je on.
Razlike između SAD i evropskih saveznika
Rubin ocenjuje da su reakcije pojedinih evropskih država na izraelske poteze u aktuelnoj krizi često opreznije ili kritičnije nego u Vašingtonu.
"Razočaravajuće je videti neke evropske reakcije prema Izraelu. Evropa i dalje ima istorijski dug prema jevrejskom narodu zbog Holokausta, i podrška Izraelu bi trebalo da bude jasna", smatra Rubin.
Sjedinjene Države imaju posebnu ulogu u podršci Izraelu i da Vašington otvoreno stoji uz svog saveznika. Ovo je trenutak u kojem države moraju jasno da pokažu na kojoj su strani - da li uz demokratske zemlje poput SAD i Izraela ili uz autoritarne režime poput Irana, kaže Rubin.
Izrael kao ključni partner u regionu
Govoreći o strateškoj ulozi Izraela, Rubin naglašava da ta zemlja predstavlja važan izvor obaveštajnih podataka i vojnih inovacija za Ameriku.
Izrael deli sa SAD ključne informacije o terorističkim organizacijama poput ISIS i Al Kaide, ali i o drugim bezbednosnim pretnjama u regionu.
On posebno navodi i da su pojedini sistemi razvijeni u saradnji dve zemlje, poput raketnog štita Iron Dome, primer kako ta saradnja funkcioniše u praksi.
Foto: AP/Vrigina Mayo
"Takvi projekti su spasili brojne živote u Izraelu, ali su istovremeno doprineli razvoju tehnologija protivraketne odbrane koje koriste i drugi partneri, uključujući Ukrajinu", dodao je Rubin.
Uloga Turske na Bliskom istoku
U kontekstu sve složenijih odnosa na Bliskom istoku, posebna pažnja usmerena je i na ulogu Turske.
Kao članica NATO i država koja ima snažan politički i vojni uticaj u regionu, Ankara poslednjih godina vodi spoljnopolitičku strategiju koja često balansira između Zapada, Bliskog istoka i sopstvenih regionalnih interesa.
Na pitanje o ulozi Turske u trenutnom sukobu na Bliskom istoku, Rubin kaže da Vašington od Ankare očekuje veću odgovornost, s obzirom na to da je reč o članici NATO.
"Turska je saveznik Sjedinjenih Država i nalazi se na raskrsnici mnogih regionalnih pitanja. Zbog toga bi trebalo da bude vođena višim standardima", smatra Rubin.
Ipak, odnosi između Ankare i Jerusalima trenutno su napeti, pre svega zbog rata u Gazi i podrške koju predsednik Redžep Tajip Erdogan pruža Hamasu.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
"Retorika između Erdogana i izraelskog premijera trenutno je vrlo oštra", kaže Rubin.
On dodaje da Vašington ipak vidi prostor da Turska ima konstruktivnu ulogu u regionu. Turska učestvuje u naporima administracije Donalda Trampa da se postigne stabilnost u Gazi. Takođe može da igra važnu ulogu u Siriji i u pronalaženju rešenja u vezi sa Iranom.
Ipak, u američkom Kongresu i političkim krugovima, dodaje, postoji određena doza skepticizma.
"U Vašingtonu često postoji utisak da nije uvek jasno na kojoj strani Turska želi da bude, što je čini manje pouzdanim saveznikom nego što bi mnogi želeli", zaključio je za Newsmax Balkans Rubin.
Da li je datum održavanja vanrednih izbora najvažnija tema u Srbiji? Da li su promene realne i koliko je važan stav Brisela, Moskve ili Vašingtona? Da li će se najjače sile sveta dogovoriti ili planetu čekaju novi ratovi i ekonomska kriza? Odgovore tražimo od profesora Slobodana Samardžića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-POSLEDNJI DANI KRALJEVINE I DEO
Mir koji je trebalo da zaustavi rat, zapalio je novi. Od mirovne konferencija do Versajskog sporazuma, svet ulazi u eru nepravde, krize i opasnih ambicija. Dok Adolf Hitler preuzima moć, a Anšlus briše granice, Jugoslavija ostaje sama, između saveza i pretnji.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Zašto nije došlo do izmena krivičnog zakona nakon tragedija u Ribnikaru, Duboni i Malom Orašju? Šta će odrediti rezultate izbora – ekonomska situacija ili spoljna politika? Zašto se desno orijentisane stranke sve manje bave pitanje Kosova i Metohije koje je od početka višestranačja bilo u fokusu? Gosti emisije biće novinari Miloš Garić i Dušan Stojaković Tramp najavio povlačenje 5 000 vojnika iz Nemačke – kakvi su budući odnosi Amerike i Evropske Unije?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Veliki kvar na primarnom snabdevanju električnom energijom celokupnog beogradskog vodovodnog sistema je popravljen, saopšteno je iz Javnog komunalnog preduzeća "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Španski i francuski putnici otputovali su svojim domovima vojnim i državnim avionima, nakon što je kruzer MV Hondius pogođen hantavirusom, pristao na Kanarska ostrva.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da su iz beloruskog i ruskog pritvora oslobođena trojica poljskih i dvojica moldavskih državljana.
Telo jednog od dvojice američkih vojnika koji su pre više od nedelju dana nestali u vodama Maroka pronađeno je na obali, dok se za drugim pripadnikom američkih oružanih snaga i dalje traga, saopštila je američka vojska.
Jedan od petorice Francuza koji su evakuisani sa kruzera na kojem je registrovana pojava hantavirusa ima simptome bolesti, saopštio je francuski premijer Sebastijen Lekornu, navodeći da su sva petorica smeštena u striktnu izolaciju.
Američki predsednik predsednik Donald Tramp izjavio je da je Iran vojno poražen i da su njegove ključne vojne sposobnosti značajno oslabljene, ali da borba nije u potpunosti završena, dodajući da SAD neće dozvoliti Teheranu da dođe do nuklearnog oružja.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da rat sa Iranom "nije završen" i poručio da visoko obogaćeni uranijum mora biti uklonjen iz Irana, kao i da postrojenja za obogaćivanje uranijuma treba demontirati, uprkos krhkom primirju postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar izjavio je za Newsmax da američki predsednik Donald Tramp pokazuje izuzetno liderstvo u rešavanju pitanja iranskog nuklearnog programa.
Identifikovan je nulti pacijent oboleo od hantavirusa na kruzeru "MV Hondius", a u pitanju je sedamdesetogodišnji Holanđanin koji je bio ornitolog, kao i njegova supruga, sa kojom je putovao u nekoliko južnoameričkih zemalja.
Avion kompanije Frontijer udario je i usmrtio jednu osobu prilikom poletanja na pisti aerodroma u Denveru, saopštili su iz kompanije i uprave Međunarodnog aerodroma u tom američkom gradu.
Najmanje petnaest pakistanskih policajaca je poginulo nakon eksplozije automobila-bombe na policijskom punktu na severozapadu Pakistana, izjavio je zvaničnik regionalne policije za nemačku agenciju DPA, dodajući da su u napadu ranjene još tri osobe.
Komentari (0)