Džoel Martin Rubin za Newsmax Balkans: Savezništvo SAD i Izraela je investicija u američku bezbednost
Foto: Tanjug/AP/Hassan Ammar
Rat na Bliskom istoku i rastuće regionalne tenzije ponovo su otvorile pitanja o ulozi savezništva Amerike i Izraela, vojnoj pomoći koju Vašington pruža Tel Avivu, ali i o budućem balansu snaga u regionu. O svemu tome za Newsmax Balkans govorio je američki bezbednosni analitičar Džoel Martin Rubin.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Prema njegovim rečima, američko-izraelski odnos je mnogo širi od klasičnog vojnog savezništva.
"To nije samo bezbednosno partnerstvo. Ono je kulturno, zasnovano na vrednostima, ali i strateško kada je reč o bezbednosnim pitanjima u regionu koji je važan za Sjedinjene Američke Države", rekao je analitičar i komentator.
On je podsetio da je Izrael od osnivanja 1948. godine izgradio bliske veze sa američkim društvom, poslovnom zajednicom i političkim institucijama, uključujući Kongres i Belu kuću.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Rat na Bliskom istoku trenutno dominira svetskom političkom agendom i otvara pitanje da li bi pažnja Zapada mogla da se pomeri sa Ukrajine, izjavio je za Newsmax Balkans zamenik direktora Centra za Evroaziju pri Atlantskom savetu u Vašingtonu Endru D'Anijeri.
Posebno ističe značaj tehnološke saradnje između dve zemlje. Izrael je danas jedan od vodećih centara za razvoj softvera, naprednih tehnologija i veštačke inteligencije.
"Postoji veoma dinamičan trgovinski i investicioni odnos između SAD i Izraela, sa velikim američkim ulaganjima u izraelski tehnološki sektor", naveo je za Newsmax Balkans bivši zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD tokom administracije Baraka Obame.
Vojna pomoć Izraelu kao "investicija"
SAD Izraelu svake godine pružaju značajnu vojnu pomoć, što je u američkoj javnosti sve češće predmet političkih rasprava.
Rubin navodi da osnovna godišnja pomoć iznosi gotovo četiri milijarde dolara.
U poslednjih nekoliko godina, zbog sukoba u Gazi, sa Hezbolahom i sada sa Iranom, dodatna pomoć premašila je oko 20 milijardi dolara.
Foto: Tanjug/AP/Hassan Ammar
Iako priznaje da je ta politika danas kontroverzna i u demokratskom i u republikanskom političkom spektru, Rubin smatra da je američka podrška Izraelu strateška investicija.
"Veliki deo tog novca zapravo se vraća u američku ekonomiju, jer se troši u američkoj odbrambenoj industriji i otvara radna mesta u SAD", objašnjava Rubin.
Prema njegovim rečima, saradnja između američke i izraelske vojske i obaveštajnih službi pokazuje svoju vrednost upravo u trenutnim bezbednosnim krizama.
"Izraelsko vazduhoplovstvo, vojska i obaveštajni aparat izuzetno su sposobni da identifikuju ciljeve i koordiniraju operacije sa američkom vojskom, što direktno doprinosi američkoj nacionalnoj bezbednosti", naglasio je on.
Razlike između SAD i evropskih saveznika
Rubin ocenjuje da su reakcije pojedinih evropskih država na izraelske poteze u aktuelnoj krizi često opreznije ili kritičnije nego u Vašingtonu.
"Razočaravajuće je videti neke evropske reakcije prema Izraelu. Evropa i dalje ima istorijski dug prema jevrejskom narodu zbog Holokausta, i podrška Izraelu bi trebalo da bude jasna", smatra Rubin.
Sjedinjene Države imaju posebnu ulogu u podršci Izraelu i da Vašington otvoreno stoji uz svog saveznika. Ovo je trenutak u kojem države moraju jasno da pokažu na kojoj su strani - da li uz demokratske zemlje poput SAD i Izraela ili uz autoritarne režime poput Irana, kaže Rubin.
Izrael kao ključni partner u regionu
Govoreći o strateškoj ulozi Izraela, Rubin naglašava da ta zemlja predstavlja važan izvor obaveštajnih podataka i vojnih inovacija za Ameriku.
Izrael deli sa SAD ključne informacije o terorističkim organizacijama poput ISIS i Al Kaide, ali i o drugim bezbednosnim pretnjama u regionu.
On posebno navodi i da su pojedini sistemi razvijeni u saradnji dve zemlje, poput raketnog štita Iron Dome, primer kako ta saradnja funkcioniše u praksi.
Foto: AP/Vrigina Mayo
"Takvi projekti su spasili brojne živote u Izraelu, ali su istovremeno doprineli razvoju tehnologija protivraketne odbrane koje koriste i drugi partneri, uključujući Ukrajinu", dodao je Rubin.
Uloga Turske na Bliskom istoku
U kontekstu sve složenijih odnosa na Bliskom istoku, posebna pažnja usmerena je i na ulogu Turske.
Kao članica NATO i država koja ima snažan politički i vojni uticaj u regionu, Ankara poslednjih godina vodi spoljnopolitičku strategiju koja često balansira između Zapada, Bliskog istoka i sopstvenih regionalnih interesa.
Na pitanje o ulozi Turske u trenutnom sukobu na Bliskom istoku, Rubin kaže da Vašington od Ankare očekuje veću odgovornost, s obzirom na to da je reč o članici NATO.
"Turska je saveznik Sjedinjenih Država i nalazi se na raskrsnici mnogih regionalnih pitanja. Zbog toga bi trebalo da bude vođena višim standardima", smatra Rubin.
Ipak, odnosi između Ankare i Jerusalima trenutno su napeti, pre svega zbog rata u Gazi i podrške koju predsednik Redžep Tajip Erdogan pruža Hamasu.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
"Retorika između Erdogana i izraelskog premijera trenutno je vrlo oštra", kaže Rubin.
On dodaje da Vašington ipak vidi prostor da Turska ima konstruktivnu ulogu u regionu. Turska učestvuje u naporima administracije Donalda Trampa da se postigne stabilnost u Gazi. Takođe može da igra važnu ulogu u Siriji i u pronalaženju rešenja u vezi sa Iranom.
Ipak, u američkom Kongresu i političkim krugovima, dodaje, postoji određena doza skepticizma.
"U Vašingtonu često postoji utisak da nije uvek jasno na kojoj strani Turska želi da bude, što je čini manje pouzdanim saveznikom nego što bi mnogi želeli", zaključio je za Newsmax Balkans Rubin.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Koji su najvažniji aspekti spoljne politike Vašingtona? Kakvi su odnosi SAD sa Evropskom unijom, Kinom, Indijom i Rusijom, sa posebnim osvrtom na rat u Iranu i Ukrajini? Odgovore tražimo od profesora Fakulteta političkih nauka Milana Krstića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA II DEO (R)
Da li je nacizam bio delo jednog čoveka — ili projekat moćnih elita? U novoj epizodi otkrivamo tajne sastanke industrijalaca i političkih lidera koji su oblikovali tok istorije. Ko je finansirao uspon Hitlera — i ko je za to odgovarao? Dokumentovana priča o novcu, moći i propagandi koja je promenila svet.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Istražni organi Ruske Federacije saopštili su da je pokrenuta istraga nakon navoda da je tigar tokom cirkuske predstave iskočio iz arene ka publici u Rostovu na Donu, a prema dostupnim informacijama, povređenih nema.
Lider stranke "Progresivna Bugarska" Rumen Radev izjavio je, nakon što je u izlaznim anketama objavljeno da je ta stranka pobedila na održanim parlamentarnim izborima u Bugarskoj, da će raditi na formiranju stabilne vlade.
Iranka Šamim Mafi (44) uhapšena je danas na međunarodnom aerodromu Los Anđeles zbog sumnje da je trgovala oružjem u ime iranske vlade, saopštio je američki tužilac Centralnog okruga Kalifornije Bil Esajli.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da su američki marinci u Omanskom zalivu preuzeli kontrolu nad teretnim brodom "Tousca" koji plovi pod iranskom zastavom, a koji je pokušao da probije američku pomorsku blokadu Ormuskog moreuza.
Najmanje sedam Palestinaca je poginulo, a 24 su ranjena u novim izraelskim napadima širom Pojasa Gaze u poslednja 24 sata, dok je od početka primirja, iz oktobra prošle godine, zabeleženo 2.400 njegovih kršenja.
Austrijska policija saopštila je da je u tegli dečje hrane HiPP, sa šargarepom i krompirom, pronađen otrov za pacove, nakon čega je iz predostrožnosti povučen proizvod iz više od 1.000 Spar prodavnica u toj zemlji.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Nakon što su u prošlogodišnjim konsultacijama izabrali divlje životinje kao zaštitna lica novih novčanica, Britanci će na leto dobiti priliku da odlučuju i o konkretnim vrstama koje će se naći na britanskim funtama
Vrućine, suše i porast nivoa mora sve su veća pretnja lokalitetima svetske baštine UNESKO širom sveta. Ugrožena su jedinstvena kulturna dobra poput Kineskog zida ili statua na Uskršnjem ostrvu.
Komentari (0)