Džoel Martin Rubin za Newsmax Balkans: Savezništvo SAD i Izraela je investicija u američku bezbednost
Rat na Bliskom istoku i rastuće regionalne tenzije ponovo su otvorile pitanja o ulozi savezništva Amerike i Izraela, vojnoj pomoći koju Vašington pruža Tel Avivu, ali i o budućem balansu snaga u regionu. O svemu tome za Newsmax Balkans govorio je američki bezbednosni analitičar Džoel Martin Rubin.
Prema njegovim rečima, američko-izraelski odnos je mnogo širi od klasičnog vojnog savezništva.
"To nije samo bezbednosno partnerstvo. Ono je kulturno, zasnovano na vrednostima, ali i strateško kada je reč o bezbednosnim pitanjima u regionu koji je važan za Sjedinjene Američke Države", rekao je analitičar i komentator.
On je podsetio da je Izrael od osnivanja 1948. godine izgradio bliske veze sa američkim društvom, poslovnom zajednicom i političkim institucijama, uključujući Kongres i Belu kuću.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Rat na Bliskom istoku trenutno dominira svetskom političkom agendom i otvara pitanje da li bi pažnja Zapada mogla da se pomeri sa Ukrajine, izjavio je za Newsmax Balkans zamenik direktora Centra za Evroaziju pri Atlantskom savetu u Vašingtonu Endru D'Anijeri.
Posebno ističe značaj tehnološke saradnje između dve zemlje. Izrael je danas jedan od vodećih centara za razvoj softvera, naprednih tehnologija i veštačke inteligencije.
"Postoji veoma dinamičan trgovinski i investicioni odnos između SAD i Izraela, sa velikim američkim ulaganjima u izraelski tehnološki sektor", naveo je za Newsmax Balkans bivši zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD tokom administracije Baraka Obame.
Vojna pomoć Izraelu kao "investicija"
SAD Izraelu svake godine pružaju značajnu vojnu pomoć, što je u američkoj javnosti sve češće predmet političkih rasprava.
Rubin navodi da osnovna godišnja pomoć iznosi gotovo četiri milijarde dolara.
U poslednjih nekoliko godina, zbog sukoba u Gazi, sa Hezbolahom i sada sa Iranom, dodatna pomoć premašila je oko 20 milijardi dolara.
Foto: Tanjug/AP/Hassan Ammar
Iako priznaje da je ta politika danas kontroverzna i u demokratskom i u republikanskom političkom spektru, Rubin smatra da je američka podrška Izraelu strateška investicija.
"Veliki deo tog novca zapravo se vraća u američku ekonomiju, jer se troši u američkoj odbrambenoj industriji i otvara radna mesta u SAD", objašnjava Rubin.
Prema njegovim rečima, saradnja između američke i izraelske vojske i obaveštajnih službi pokazuje svoju vrednost upravo u trenutnim bezbednosnim krizama.
"Izraelsko vazduhoplovstvo, vojska i obaveštajni aparat izuzetno su sposobni da identifikuju ciljeve i koordiniraju operacije sa američkom vojskom, što direktno doprinosi američkoj nacionalnoj bezbednosti", naglasio je on.
Razlike između SAD i evropskih saveznika
Rubin ocenjuje da su reakcije pojedinih evropskih država na izraelske poteze u aktuelnoj krizi često opreznije ili kritičnije nego u Vašingtonu.
"Razočaravajuće je videti neke evropske reakcije prema Izraelu. Evropa i dalje ima istorijski dug prema jevrejskom narodu zbog Holokausta, i podrška Izraelu bi trebalo da bude jasna", smatra Rubin.
Sjedinjene Države imaju posebnu ulogu u podršci Izraelu i da Vašington otvoreno stoji uz svog saveznika. Ovo je trenutak u kojem države moraju jasno da pokažu na kojoj su strani - da li uz demokratske zemlje poput SAD i Izraela ili uz autoritarne režime poput Irana, kaže Rubin.
Izrael kao ključni partner u regionu
Govoreći o strateškoj ulozi Izraela, Rubin naglašava da ta zemlja predstavlja važan izvor obaveštajnih podataka i vojnih inovacija za Ameriku.
Izrael deli sa SAD ključne informacije o terorističkim organizacijama poput ISIS i Al Kaide, ali i o drugim bezbednosnim pretnjama u regionu.
On posebno navodi i da su pojedini sistemi razvijeni u saradnji dve zemlje, poput raketnog štita Iron Dome, primer kako ta saradnja funkcioniše u praksi.
Foto: AP/Vrigina Mayo
"Takvi projekti su spasili brojne živote u Izraelu, ali su istovremeno doprineli razvoju tehnologija protivraketne odbrane koje koriste i drugi partneri, uključujući Ukrajinu", dodao je Rubin.
Uloga Turske na Bliskom istoku
U kontekstu sve složenijih odnosa na Bliskom istoku, posebna pažnja usmerena je i na ulogu Turske.
Kao članica NATO i država koja ima snažan politički i vojni uticaj u regionu, Ankara poslednjih godina vodi spoljnopolitičku strategiju koja često balansira između Zapada, Bliskog istoka i sopstvenih regionalnih interesa.
Na pitanje o ulozi Turske u trenutnom sukobu na Bliskom istoku, Rubin kaže da Vašington od Ankare očekuje veću odgovornost, s obzirom na to da je reč o članici NATO.
"Turska je saveznik Sjedinjenih Država i nalazi se na raskrsnici mnogih regionalnih pitanja. Zbog toga bi trebalo da bude vođena višim standardima", smatra Rubin.
Ipak, odnosi između Ankare i Jerusalima trenutno su napeti, pre svega zbog rata u Gazi i podrške koju predsednik Redžep Tajip Erdogan pruža Hamasu.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
"Retorika između Erdogana i izraelskog premijera trenutno je vrlo oštra", kaže Rubin.
On dodaje da Vašington ipak vidi prostor da Turska ima konstruktivnu ulogu u regionu. Turska učestvuje u naporima administracije Donalda Trampa da se postigne stabilnost u Gazi. Takođe može da igra važnu ulogu u Siriji i u pronalaženju rešenja u vezi sa Iranom.
Ipak, u američkom Kongresu i političkim krugovima, dodaje, postoji određena doza skepticizma.
"U Vašingtonu često postoji utisak da nije uvek jasno na kojoj strani Turska želi da bude, što je čini manje pouzdanim saveznikom nego što bi mnogi želeli", zaključio je za Newsmax Balkans Rubin.
Kako se Crna Gora nosi sa posledicama rata na Bliskom istoku, da li se država dobro organizovala da pomogne građanima koji su ostali u zemljama pogo]eni sukobima. Analizira bivši sekretar ministarstva spoljnih poslova Crne Gore, Mileta Radovanović. Profesor Zoran Ivanovski, ekonomista i prorektor Univerziteta Skoplje o drastičnom poskupljenju naftnih derivata, kao i o finansijskim implikacijama na ekonomiju. Ekološka katastrofa kod Tuzle - ljudski nemar uništio Spreču, nekada jedinstvenu rijeku u Evropi. Komentariše Amin Omerović, predsjednik udruženja Mrena, iz Živinica.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranaska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu. Postoji li realna pretnja da se konfilkt proširi i na mediteranske zemlje. Gosti Stava dana predsednik Atlantskog sevata Vladan Živulovič i Zoran Dragišić sa Fakulteta bezbednosti.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Nemački automobilski gigant Folksvagen planira da do 2030. godine ukine oko 50.000 radnih mesta u Nemačkoj, nakon što je neto profit kompanije u 2025. godini pao za 44 odsto, na 6,9 milijardi evra, što je najslabiji rezultat od izbijanja afere sa dizel motorima 2015. godine.
Biskup Emanuel Han Šalet iz u San Dijega, uhapšenog zbog sumnje da je ukrao 250.000 dolara od svoje pastve, saopšteno je u Vatikanu. Papa Lav XIV prihvatio je njegovu ostavku.
Dragoslav Rašeta iz organizacije Novi treći put rekao je za Newsmax Balkans da nastavak vladavine porodice Hamnei u Iranu pokazuje da režim nije pao i da je to udarac američkom predsedniku Donaldu Trampu jer ga primorava ga da nastavi da vodi rat.
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu.
Javna ceremonija polaganja zakletve vernosti građana novom vrhovnom vođi Irana, Modžtabi Hamneiju održana je istovremeno na Trgu islamske revolucije u Teheranu, kao i u svim gradovima i pokrajinama.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Mnogi stranci zbog rata na Bliskom istoku napuštaju Dubai, zbog čega sve više kućnih ljubimaca ostaje napušteno, a azili za životinje suočavaju se sa velikim pritiskom i finansijskim problemima, piše britanski list "Dejli mejl".
Komentari (0)