Haris prihvatila uslove debate sa Trampom: Mikrofoni će biti isključeni dok učesnik ne dobije reč
Potpredsednica SAD Kamala Haris prihvatila je postavljena pravila debate sa Donaldnom Trampom, najavljene za sledeću nedelju. Odluka da mikrofoni učesnika ne budu konstantno uključeni, kaže kandidatkinja demokrata, ne ide u njenu korist.
Izvor: The Associated press
05.09.2024. 14:13
Foto: Tanjug/AP/Charles Rex ArbogastKamala Haris i Donald Tramp (kombinacija fotografija)
Potvrda iz štaba Kamale Haris koja je u sredu poslata ABC News označila je kraj rasprave o gašenju mikrofona. Ovo sporenje dovelo je u pitanje realizaciju predsedničke debate zakazane za 10. septembar u Nacionalnom ustavnom centru Filadelfije, preneo je AP news.
Za učestvovanje Džozefa Bajdena u debatama, njegov kabinet je postavio uslov da tokom razgovora mikrofon sagovornika koji u tom trenutku ne govori bude isključen. Ova odluka se, po mišljenju njegovih saradnika, nije ispostavila kao najbolja, budući da gledaociđ tokom junske debate nisu mogli da čuju Trampove “ispade”.
Kada je Haris zamenila Bajdena na mestu izabranika demokrata za predsedničku trku, apelovalo se iz njenog kabineta da mikrofoni ostanu uključeni tokom čitave debte kako bi slušaoci imali uvid u sve što je rečeno.
"Gašenje mikrofona štiti Trampa"
Ipak, The Associated Pres je primio pismo saradnika Kamale Haris u kome stoji da će gašenje mikrofona u trenucima kada učesnik nije dobio reč ići na štetu kandidatkinji demokrata, dok će Donalda Trampa štititi od direktne razmene sa američkom podpredsednicom.
“Sumnjamo da je to prevashodno razlog zbog kog je Trampov kabinet insistirao na mutiranju mikrofona”, dodao je Kamalin saradnik.
Ipak prihvatili su postavljena pravila.
“Razumemo da daljim protestvovanjem protiv uslova rizikujemo nepojavljivanje Donalda Trampa na debate, budući da je već pretio da se neće pohaviti ukoliko ih ne prihvatimo. Kako ne bismo doveli u pitanje realizaciju debate prihvatili smo sva pravila koja nam je predočio ABC News, uključujući i ono koje se tiče mutiranja mikrofona”, dodali su iz kabineta demokrata.
Bivši predsednik SAD i republikanski predsednički kandidat Donald Tramp osudio je govor Kamale Haris na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji i posebno ukazao na stvari koje nije spominjala u svom 45-minutnom govoru.
Jedna od glavnih savetnica britanskog premijera Kira Starmera, Debora Matinson, sarađivaće sa predsedničkom kampanjom Kamale Haris koju će uputiti u pobedničku strategiju britanskih laburista na izborima održanih u julu, saznaje Politiko.
Njeni saradnici su istakli da će uživo biti prisutan veliki broj novinara koji će moći da posvedoče onome što će biti rečeno kada se mikrofoni ugase. Pravila su u suštini ista kao u slučaju junske debate između Bajdena I Trampa.
Program će trajati 90 minuta, uključujući dva bloka reklama, a voditelji Dejvid Muir I Linzi Dejvis biće jedini koji će postavljati pitanja, kako bi osigurali civilizovanu konverzaciju.
Osoba koja bude prekidala izlaganje drugog kandidata biće upozoravana od strae voditelja, a ukoliko neko bude želeo da doda nešto što je bitno njegov ili njen mikrofon biće uključen.
Da li živimo u vremenu kada su vrednosti na kojima smo odrasli postale teret, a ne oslonac? Da li su društvene podele danas toliko duboke da više nemamo zajednički jezik? I da li nas čeka distopija ili ipak postoji nada? Odgovore tražimo od pisca Miloša B. Tomaša koji kroz sudbinu svog junaka otvara pitanja straha, vere, sumnje i opstanka građanske klase.
Naša ekipa je posetila nekoliko gradova u Baranjskom okrugu Mađarske i donela zanimljive Procese vezane za ovu oblast. Pre svega, posetili smo jednog giganta za proizvodnju buradi u mestu Sigetvar, specijalizovanog za obradu različitih vrsta hrasta, koji će činiti idealne duge i danca za bačve koje se širom sveta koriste za sazrevanje vina. Učimo o svakom deluprocesa ponaosob, kako sa fizičkog, tako i sa hemijsko-tehnološkog aspekta, a potom pratimo dalju putanju burića po viniskim podrumima i saznajemo koji im je pravi vek trajanja i koliko dugo mogu pozitivno uticati na vino. Potom, drugi prilog nastavljamo u laboratoriji u gradu Pečuj, gde saznajemo koji su to sve procesi koji pomažu da se razume interakcija vina i drveta – od kontrole šećera i kiselina, do praćenja stabilnosti i mikrobiološke ispravnosti. Kroz analize koje prate svaki korak sazrevanja, laboratorija postaje mesto gde se tradicija i nauka susreću, ne da bi promenile vino, već da bi potvrdile njegov kvalitet i očuvale karakter koji je nastao u vinogradu i podrumu. Upravo ovde vidimo kako brojke i merenja služe jednoj jednostavnoj ideji – da svaka boca zadrži ukus, miris i priču koju je proizvođač želeo da podeli.
dokumentarni
05:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.
Ajatolah Ali Hamnei bio je tek drugi vrhovni vođa Irana od Islamske revolucije 1979. godine, a tu poziciju je preuzeo još 1989. godine. Rođen je 1939. u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu.
Državljani Irana organizovali su ispred Bele kuće u Vašingtonu slavlje zbog informacije da je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ubijen u zajedničkom napadu SAD i Izraela.
Sve su izraženiji znaci da iranski vrhovni vođa Ali Hamnei više nije među živima, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u video-obraćanju javnosti.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će Iranu biti potrebno nekoliko godina da se oporavi od zajedničkog američko-izraelskog napada na tu zemlju, u telefonskom razgovoru sa novinarom izraelske televizije Channel 12.
Bilo je strašno, sve se treslo, krenulo je jutros, ali je sada sve mirno. Poslednji napad je bio u 18.36 sati po lokalnom vremenu, ispričala je za Newsmax Balkans Srpkinja Marija Rakić Todić koja živi u Abu Dabiju, opisujući gađanje Irana raketama na Ujedinjene Arapske Emirate.
Novinarka Associated Press (AP) Sem Mednik, koja se javila iz Jerusalima, rekla je za Newsmax Balkans da su se nakon iranskih raketnih napada na Izrael u više gradova neprekidno čuli udari, kao i da strah od šireg sukoba dodatno raste zbog napetosti u regionu.
Na zahtev Rusije i Kine biće održan hitan sastanak Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran, saopštile su diplomate UN.
Italijanska finansijska policija zaplenila je skoro 350 kilograma marihuane u luci Čivitavekija, nakon što je presrela kamion koji je upravo iskrcan s broda iz Barselone.
Komentari (0)