Izbori u Danskoj: Ni levi ni desni blok nije osvojio većinu, odlučujući mandati umerenih
Socijaldemokratska partija danske premijerke Mete Frederiksen i druge levičarske stranke, prema objavljenim rezultatima parlamentarnih izbora u toj zemlji, nisu uspele da osvoje dovoljan broj glasova kako bi stekle jasan mandat za formiranje vlade.
Većinu nisu osvojile ni desničarske stranke "plavog bloka", kojima je na izborima održanim u utorak pripalo 77 mesta.
Ne postoji jasna ni "crvena" ni "plava" većina, pa su umereni na kraju dobili odlučujuće mandate.
Na osnovu 100 odsto prebrojanih glasova, premijerkina stranka je osvojila većinu, ali je ostvareni rezultat lošiji nego što se očekivalo, oko 22 odsto glasova, čime su socijaldemokrate i druge levičarske stranke koje fomiraju "crveni blok" stekle 84 mesta u 179-članom parlamentu, dakle, ne i većinu, prenosi The Guardian.
Sa osvojenih 21,9 odsto glasova i time 38 mesta u predstojećem novog sazivu parlamenta, Socijaldemokratska stranka je najveća u parlamentu, ali su ovo bili i najlošiji izbori za tu stranku od 1903. godine, navode danski mediji i dodaju da se Danska verovatno suočava sa višenedeljnim koalicionim pregovorima, nakon kojih postoje veliki izgledi da se formira koalicija levog centra.
Lars Loke Rasmusen, lider Umerene stranke desnog centra, koja nije ni na levoj ni na desnoj strani, sa 14 poslaničkih mesta po svoj prilici imaće presudni uticaj na saziv novog parlamenta.
Mete Frederiksen: Neće biti lako formirati vladu
Prema rečima Mete Frederiksen, raspodela mandata znači da neće biti nimalo lako formirati vladu, međutim, ona poručuje da je i dalje spremna da preuzme odgovornost kao premijerka.
Ona sinoć nije odgovorila jasno na pitanje kako će tačno izgledati buduća vlada.
"Sada moramo videti kako će se stvari odvijati. Slušam činjenicu da se 'plava' vlada ne može formirati sa Larsom Lokeom Rasmusenom. Dakle, sada moramo da čujemo šta kažu takozvane crvene stranke i Lars Loke Rasmusen".
Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da će ta zemlja učiniti sve da postigne sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama u vezi sa Grenlandom, osim ustupanja teritorije.
Prema procenama analitičara međunarodnog finansijskog sajta Investing.com, zemlje koje su najviše zavisne od energenata koji se transportuju kroz Ormuski moreuz su Japan, Južna Koreja, Pakistan i Tajvan.
Rasmusen, sa 7,7 odsto glasova i 14 mandata, na kraju je dobio odlučujuće mandate za formiranje vlade nove vlade.
On je u sedištu stranke održao govor pristalicama koje su slavile postignuti rezultat, i pozvao Frederiksen i Troelsa Lunda Poulsena, lidera danske Liberalne stranke, sa kojim je bio u koaliciji više od tri godine, da mu se pridruže u koaliciji centra.
"Ono što je jasno, uz sve moguće rezerve , mislim da nema crvene većine levo od nas, a nema ni crno-plave većine desno od nas", rekao je on pristalicama.
Poulsen: Nećemo u koaliciju sa socijaldemokratama
Poulsen je u štabu svoje stranke rekao da je i dalje kandidat za premijera i isključio je mogućnost formiranja koalicije sa socijaldemokratama.
Poulsenova stranka je osvojila 10,1 odsto glasova i samim tim 18 mesta, što lokalni mediji ocenjuju kao poraz za stranku.
Ipak, utešila ga je činjenica da je njegova partija postala najveća plava stranka i da raspodela mandata nije obezbedila crvenu većinu, pa se stoga tokom svog govora obratio Larsu Lokeu Rasmusenu sa željom da formira plavu centrističku vladu.
Istovremeno, izjavio je da vidi dve "očigledne opcije" za Liberalnu stranku.
"Prvo, imaćemo plavu vladu desnog centra. Drugo, preći ćemo u opoziciju", rekao je on u svom govoru.
Preostala mesta u parlamentu popuniće po dva poslanika sa Grenlanda i Farskih ostrva, prenosi The Guardian.
Podsetimo, danska premijerka Mete Frederiksen je u kampanji isticala da njeno "iskustvo i odlučno liderstvo" mogu da pomognu zemlji od oko šest miliona stanovnika da upravlja složenim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama i da se prilagodi evropskom odgovoru na rat između Rusije i Ukrajine.
Frederiksen, koja vodi Dansku od 2019. godine, ranije je formirala široku vladu koja je povezala stranke levog i desnog centra, ali se sada očekuje da njena koalicija izgubi parlamentarnu većinu.
Jedno od ključnih pitanja kampanje bio je predlog premijerke da ponovo uvede porez na bogatstvo kako bi finansirala ulaganja u obrazovanje i socijalnu zaštitu, čime pokušava da ojača podršku levice.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-MINHOVI
Jevrejska porodica Minh bila jedna od najbitnijih graditelja srpske industrije, posebno istočnog dela naše zemlje. Na Rtnju i danas pamte Minhove, posebno Julijusa i Gretu. Na zgradi Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, ovoj porodici danas nema ni spomen-ploče. Na ulazu u rudnik na Rtnju, ni pomena o Minhovima. Petkoraka koja nas dočekuje, naslućuje sudbinu porodice Minh posle Drugog svetskog rata.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je u vremenu ratova, kriza i stalnih loših vesti uopšte „dozvoljeno“ biti srećan? Da li osećaj krivice prati svaki naš pokušaj da pronađemo mir i kako da se izborimo sa tim? Gde je granica između empatije i ličnog preopterećenja i možemo li sačuvati sebe, a da ne okrenemo glavu od sveta? Da li sreću tražimo na pogrešnim mestima i možemo li naučiti da živimo sa sobom u vremenu koje nas stalno uznemirava? O ovim pitanjima za emisiju „Tražim reč“ govori pisac i profesor Nenad Gugl.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Policija u Nišu uhapsila je inspektora za zaštitu životne sredine D. M. (59) zbog sumnje da je u Zapisnik o kontroli uneo neistinite podatke o zagađenju vazduha.
Sjedinjene Američke Države zajedno sa posrednicima Pakistanom, Egiptom i Turskom razgovaraće o održavanju mirovnog samita sa Iranom već u četvrtak, javlja izraelski TV Kanal 12, pozivajući se na tri neimenovana izvora upoznata sa planom. Međutim, Iran demantuje ta saznanja.
Predsednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi proglasio je stanje nacionalne energetske vanredne situacije kao odgovor na sukob na Bliskom istoku i, kako je naveo, "neposrednu opasnost" po snabdevanje zemlje energijom.
Prema procenama analitičara međunarodnog finansijskog sajta Investing.com, zemlje koje su najviše zavisne od energenata koji se transportuju kroz Ormuski moreuz su Japan, Južna Koreja, Pakistan i Tajvan.
Francuski istražni organi izvršili su raciju u Parizu u banci Edmond de Rotšild zbog istrage korupcije. Sumnja se da je diplomata Fabris Ajdan slao poverljive podatke osuđenom prestupniku Džefriju Epstajnu, javlja Reuters.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države pobedile u ratu protiv Irana, dodavši da se Teheran složio da nikad u budućnosti ne poseduje nuklearno naoružanje.
Iranska policija je uhapsila 466 ljudi optuženih za onlajn aktivnosti usmerene na potkopavanje nacionalne bezbednosti, izvestili su državni mediji u jednoj od najvećih bezbednosnih racija od početka rata sa Izraelom i Sjedinjenim Državama.
Ambasada Kine u Japanu uputila je protest japanskom Ministarstvu spoljnih poslova nakon što je "aktivni oficir Japanskih samoodbrambenih snaga" nasilno ušao u prostorije te ambasade, preteći da će ubiti kinesko diplomatsko osoblje.
Evropska unija (EU) mora da izmeni pravila proširenja kako bi omogućila prijem novih članica, izjavila je Evropska komesarka za proširenje Marta Kos i pozvala države članice Unije da predlože sopstvena rešenja.
Komentari (0)