Gugl optužen za "nelegalni monopol" u onlajn pretraživanju, možda će morati da proda Hrom
Ministarstvo pravde SAD traži od kompanije Gugl da proda svoj pretraživač Hrom da bi tako okončala svoj "nelegalni monopol" u onlajn pretraživanju, navodi se u podnesku američkom Okružnom sudu Distrikta Kolumbija.
"Gugl" mora da proda svoj veb pretraživač "Hrom", da sa konkurencijom deli podatke i rezultate pretrage, kao i da preduzme još niz drugih mera kako bi se razbio monopol te kompanije u pretrazi interneta, ističu američki tužioci.
Ako se ovo rešenje usvoji, Guglu će, takođe, biti zabranjeno da u narednih pet godina posluje na tržištu onlajn pretrage, prenosi Teh kranč (TechCrunch).
Na sudiji Okružnog suda Amit Mehta biće konačna odluka o kazni za Gugl.
Državni tužilac američke države Misuri iz redova republikanaca Endrju Bejli izjavio je da je otvorio istragu protiv Gugla zbog toga što je navodno prilikom pretraga prikazivao samo negativne napise o bivšem američkom predsedniku i republikanskom predsedničkom kandidatu Donaldu Trampu.
Američka ambasada u Kijevu privremeno je zatvorena zbog ''konkretnih informacija o potencijalnom značajnom vazdušnom napadu" u toku dana, saopštio je Stejt department.
Ta odluka mogla bi suštinski da promeni jednu od najvećih svetskih kompanija i celokupnu strukturu interneta.
Očekuje se da će se ključna faza suđenja odigrati u toku 2025. godine.
Gugl je vlasnik operativnog sistema Android i pretraživača Hrom, a američko ministarstvo smatra da takva struktura predstavlja "značajan izazov" za pravna rešenja koja treba da povećaju konkurentnost na tržištu pretrage.
U odgovoru Gugla se tvrdi da podnesak Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država predstavlja "radikalni intervencionistički plan" koji bi naštetio kako običnim Amerikancima, tako i tehnološkim kapacitetima SAD.
Usvajanje predloga bi uništilo niz Guglovih proizvoda koje ljudi vole i koriste u svakodnevnom životu, prokomentarisao je glavni pravnik Gugla Kent Voker.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić gostovao je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom i odgovarao na pitanja u vezi sa njegovim zagovaranjem ponovnog oživljavanja Herceg-Bosne.
Suosnivač i i predsednik Upravnog odbora Fondacije IKA 23 Goran Turudić i njegov kolega Saša Bojanić putovali su biciklima od Novog Sada do Beča, prešavši put od 624 kilometra, sa ciljem da promovišu fondaciju koju je Goran osnovao u znak sećanja na svoju tragično preminulu ćerku Isidoru Iku.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država ukinuo je odluku nižeg suda koja je onemogućavala administraciji predsednika Donalda Trampa da deportuje migrante u zemlje koje nisu njihova država porekla, bez prethodnog obaveštavanja.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa očekivala je da će Teheran odgovoriti na vazdušne udare SAD na iranska nuklearna postrojenja tokom vikenda, kao i da Tramp ne želi dalje vojno angažovanje u regionu, izjavio je visoki zvaničnik Bele kuće za CNN.
U jeku rastućih tenzija na Bliskom istoku, svet ponovo svedoči tenzijama koje prete da prerastu u globalni sukob. U razgovoru za Stav dana, Bogdan Stojanović sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu i Ljubiša Ivanović, novinar Juronjuza, pojasnili su uzroke, posledice i moguću eskalaciju.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da niko ne treba da podiže cene nafte i naglasio da prati situaciju, a na Ministarstvo energetike SAD je apelovao da nastavi potragu za sopstvenim resursima nafte.
Velike naftne kompanije Eni, BP i Total enerdžiz (Total Energies), koje operišu na iračkim naftnim poljima, evakuisale su određen broj članova svog osoblja u inostranstvu, saopštila je iračka državna naftna kompanija Basra.
Italija je zamrla imovinu ruskih oligarha vrednu oko 2,3 milijarde evra od početka napada na Ukrajinu 2022. godine, pokazuju podaci italijanskih vlasti, a najnovije zaplene dogodile su se početkom ovog meseca.
Komentari (0)