Evropske države gube milijarde evra godišnje zbog bolovanja radnika
Odsustva sa posla zbog bolovanja koštaju Evropu milijarde evra godišnje, a kompanije nastoje da preokrenu ovaj trend da bi izbegle gubitke i povećale produktivnost, navodi se u analizi Blumberga.
Porast broja i dužine bolovanja u Evropi je posledica pandemije virusa korona, starenja radne snage, sve veće svesti o negativnim posledicama stresa na mentalno zdravlje, ali prema kritičarima i velikodušnog sistema socijalne i zdravstvene zaštite.
Britaniju bolovanja koštaju 40 milijardi evra godišnje
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u svom izveštaju konstatuje da su u 2022. najveći broj dana na bolovanju proveli Norvežani i to u proseku 27,5 dana godišnje, što je najviši nivo za poslednjih 15 godina.
Nemačka vlada je mogla da preživi do kraja mandata, ali njen pad nije neočekivan i odigrao se u haotičnom procesu, a tome su doprinele okolnosti poput, pre svega, rata u Ukrajini, smatra nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj Milovan Božinović.
U Velikoj Britaniji je broj ekonomski neaktivnih radno sposobnih ljudi porastao je za skoro 800.000 od početka 2020, a dugotrajna odsustva zbog bolovanja koštaju tamošnju privredu skoro 33 milijarde funti, odnosno 40 milijardi evra godišnje.
Švajcarska osiguravajuća kompanija Cirih osiguranje smatra da bi troškovi zbog bolovanja u Britaniji mogli da se udvostruče do kraja ove decenije.
Nemačka godišnje izdvaja 77 milijardi evra za bolovanja
Slično dramatične brojke su se pojavile i drugde u Evropi. Poslodavci u Nemačkoj su prošle godine potrošili rekordnih 77 milijardi evra na bolovanje zaposlenih, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2010. godini, saopštio je Institut za ekonomska istraživanja IW.
Zemlja gubi oko 200 milijardi evra godišnje zbog bolovanja, pokazuju procene Vlade u Nemačkoj.
U Francuskoj, šef nacionalne agencije za zdravstveno osiguranje upozorio je na povećane troškove zbog bolovanja koji opterećuju budžet.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
PORTAL
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Četiri osobe nastradale su na porodičnoj farmi u Topoli utopivši se u septičkoj jami, koja se nalazila u zatvorenom objektu, potvrđeno je Newsmax Balkans iz PU Kragujevac.
Povodom navoda o cenzuri intervjua s bivšim premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem, Newsmax Balkans ističe da dosledno gradi kredibilitet u Srbiji i regionu na principima profesionalnog novinarstva, poštovanja različitih stavova i insistiranja na objektivnom pristupu svim temama i sagovornicima.
Srbi u Štrpcu su pre nedelju dana ostali bez jedinog javnog komunalnog preduzeća za upravljanje otpadom i snabdevanje vodom. Priština je, pod izgovorom da je u pitanju paralelna institucija, zatvorila ovu kompaniju koja je poslovala u srpskom sistemu.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Milisavljević podneo je ostavku, saznaje Tanjug. Pored dekana, ostavku je podnela i celokupna uprava Pravnog fakulteta.
U Velikoj Britaniji su zabeležene rekordno visoke temperature za početak maja, a vlasti su upozorile stanovnike na rizik od plivanja na otvorenom, nakon što se tinejdžer star 16 godina utopio u jezeru.
Turska policija privela je 384 osobe koje su učestvovale na skupovima povodom Praznika rada - 1. maja nakon što je došlo do sukoba sa policijom zbog zabrane javnih okupljanja na Trgu Taksim, saopštila je Kancelarija guvernera Istanbula.
Kina tvrdi da je korona virus možda nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, optužujući Vašington za "izbegavanje odgovornosti" nakon što je administracija američkog predsednika Donalda Trampa okrivila Kinu za pojavu kovida-19.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) planira da prvi put zvanično podrži upotrebu lekova za mršavljenje za lečenje gojaznosti kod odraslih, javlja Rojters koji je imao uvid u dokument te organizacije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je da se na Rusiju izvrši "snažan pritisak", da prekine kontinuirane napade, nakon udara u Odesi kome su tokom prethodne noći dve osobe poginule, a pet ih je ranjeno.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je do sada uhapšeno 18 ljudi zbog sumnje da su izazivali šumske požare u predgrađu Jerusalima, koji i dalje bukte u nekim oblastima.
Komentari (0)