Evropske države gube milijarde evra godišnje zbog bolovanja radnika
Odsustva sa posla zbog bolovanja koštaju Evropu milijarde evra godišnje, a kompanije nastoje da preokrenu ovaj trend da bi izbegle gubitke i povećale produktivnost, navodi se u analizi Blumberga.
Izvor: Tanjug
02.12.2024. 16:01
Foto: Envato
Porast broja i dužine bolovanja u Evropi je posledica pandemije virusa korona, starenja radne snage, sve veće svesti o negativnim posledicama stresa na mentalno zdravlje, ali prema kritičarima i velikodušnog sistema socijalne i zdravstvene zaštite.
Britaniju bolovanja koštaju 40 milijardi evra godišnje
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u svom izveštaju konstatuje da su u 2022. najveći broj dana na bolovanju proveli Norvežani i to u proseku 27,5 dana godišnje, što je najviši nivo za poslednjih 15 godina.
Nemačka vlada je mogla da preživi do kraja mandata, ali njen pad nije neočekivan i odigrao se u haotičnom procesu, a tome su doprinele okolnosti poput, pre svega, rata u Ukrajini, smatra nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj Milovan Božinović.
U Velikoj Britaniji je broj ekonomski neaktivnih radno sposobnih ljudi porastao je za skoro 800.000 od početka 2020, a dugotrajna odsustva zbog bolovanja koštaju tamošnju privredu skoro 33 milijarde funti, odnosno 40 milijardi evra godišnje.
Švajcarska osiguravajuća kompanija Cirih osiguranje smatra da bi troškovi zbog bolovanja u Britaniji mogli da se udvostruče do kraja ove decenije.
Nemačka godišnje izdvaja 77 milijardi evra za bolovanja
Slično dramatične brojke su se pojavile i drugde u Evropi. Poslodavci u Nemačkoj su prošle godine potrošili rekordnih 77 milijardi evra na bolovanje zaposlenih, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2010. godini, saopštio je Institut za ekonomska istraživanja IW.
Zemlja gubi oko 200 milijardi evra godišnje zbog bolovanja, pokazuju procene Vlade u Nemačkoj.
U Francuskoj, šef nacionalne agencije za zdravstveno osiguranje upozorio je na povećane troškove zbog bolovanja koji opterećuju budžet.
Šta je ono što neki putni pravac označava kao “crnu tačku” i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu? Šta najčešće usporava rešavanje takvih situacija i ko je u lancu najodgovorniji da jedna crna tačka prestane to da bude? Za emisiju “Tražim reč” govore rukovodilac odeljenja za bezbednost saobraćaja JP “Putevi Srbije” Ivana Subotić, pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirko Koković i jedan od inicijatora peticije “Nikolin radar” Dalibor Andrejić.
specijal
04:30
GrađaНИН (R)
U prvom delu emisije GrađaNIN sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije govorićemo o geopolitičkim odnosima u svetu, sa posebnim osvrtom na Srbiju. A da li je kod žena promenjen ideal muškosti? I zašto mladi više neće Ramba?, odgovore tražimo od psihološkinje Snežane Repac.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija u martu pretrpela najveće gubitke u celom ratu - više od 35.000 poginulih i povređenih.
Papa Lav XIV lično je predvodio vernike i nosio drveni krst na Krsnom putu, na Veliki petak koji obeležavaju katolici, kroz svih 14 stanica u rimskom Koloseumu, prenosi Vatikan njuz.
Bela kuća je zatražila 152 miliona dolara za ponovnu aktivaciju nekadašnjeg zatvorskog ostrva Alkatraz, nastavljajući prošlogodišnju inicijativu predsednika Donalda Trampa o prenameni ove popularne turističke destinacije u zalivu San Franciska.
U zemljotresu magnitude 5,8 stepeni po Rihterovoj skali, koji je pogodio delove Avganistana i zapadnog Pakistana, poginulo je najmanje osam ljudi u Avganistanu.
Još jedan borbeni avion američkog ratnog vazduhoplovstva srušio se u regionu Persijskog zaliva, a jedini pilot u njemu bezbedno je spasen, izjavila su dva američka zvaničnika.
Nakon godina problema sa rupama u siru ementaler, švajcarskim proizvođačima je dozvoljeno da koriste prah za perforaciju, kako bi čuveni proizvod zadržao autentičan izgled.
U kompleksu Habšan u Abu Dabiju, najvećem postrojenju za preradu prirodnog gasa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, izbila su dva požara u kojima je jedna osoba poginula, a četiri su lakše povređene, saopštila je kancelarija za medije Abu Dabija.
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je Kongres da podrži povećanje budžeta za odbranu za više od 40 odsto, odnosno na 1,5 biliona dolara za fiskalnu 2027. godinu.
Komentari (0)