Evropske države gube milijarde evra godišnje zbog bolovanja radnika
Odsustva sa posla zbog bolovanja koštaju Evropu milijarde evra godišnje, a kompanije nastoje da preokrenu ovaj trend da bi izbegle gubitke i povećale produktivnost, navodi se u analizi Blumberga.
Porast broja i dužine bolovanja u Evropi je posledica pandemije virusa korona, starenja radne snage, sve veće svesti o negativnim posledicama stresa na mentalno zdravlje, ali prema kritičarima i velikodušnog sistema socijalne i zdravstvene zaštite.
Britaniju bolovanja koštaju 40 milijardi evra godišnje
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u svom izveštaju konstatuje da su u 2022. najveći broj dana na bolovanju proveli Norvežani i to u proseku 27,5 dana godišnje, što je najviši nivo za poslednjih 15 godina.
Nemačka vlada je mogla da preživi do kraja mandata, ali njen pad nije neočekivan i odigrao se u haotičnom procesu, a tome su doprinele okolnosti poput, pre svega, rata u Ukrajini, smatra nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj Milovan Božinović.
U Velikoj Britaniji je broj ekonomski neaktivnih radno sposobnih ljudi porastao je za skoro 800.000 od početka 2020, a dugotrajna odsustva zbog bolovanja koštaju tamošnju privredu skoro 33 milijarde funti, odnosno 40 milijardi evra godišnje.
Švajcarska osiguravajuća kompanija Cirih osiguranje smatra da bi troškovi zbog bolovanja u Britaniji mogli da se udvostruče do kraja ove decenije.
Nemačka godišnje izdvaja 77 milijardi evra za bolovanja
Slično dramatične brojke su se pojavile i drugde u Evropi. Poslodavci u Nemačkoj su prošle godine potrošili rekordnih 77 milijardi evra na bolovanje zaposlenih, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2010. godini, saopštio je Institut za ekonomska istraživanja IW.
Zemlja gubi oko 200 milijardi evra godišnje zbog bolovanja, pokazuju procene Vlade u Nemačkoj.
U Francuskoj, šef nacionalne agencije za zdravstveno osiguranje upozorio je na povećane troškove zbog bolovanja koji opterećuju budžet.
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Gost emisije "Dijagnoza" je nekadašnji premijer Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović. Poslanici će narednih dana ponovo odlučivati o Sporazumu s Emiratima u oblasti turizma i nekretnina jer predsednik države nije želeo da potpiše ratifikovani dokument. Abazović smatra da sve u Sporazumu "miriše" na korupciju, pogotovo, kako je naveo, što se u celom najavljenom poslu pojavljuje samo jedan potencijalni investitor. Nekadašnji premijer govorio je i o slučaju sinovca Andrije Mandića koji je osumnjičen da je u Podgorici pucao u dvojicu sugrađana kao i najavljenoj reviziji počasnog državljanstva kontroverznom biznismenu Naseru Ramaju kome je crnogorski pasoš dodelila Abazovićeva Vlada.
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Sonja (57) i Marko Mirotić (69) iz Podgorice ispunili su svoj dugogodišnji san i pokazali da je sve moguće - ostvarili su se kao roditelji posle 22 godine borbe za potomstvo. Sonja je za Newsmax Balkans ispričala kako je izgledao put na kom nikada nisu izgubili nadu, veru i upornost.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
U pucnjavi u Budvi koja se dogodila rano ujutru na Slovenskoj plaži ubijeni su otac i sin. Za dvostruko ubistvo osumnjičen je S. S. (65), brat i stric dvojice ubijenih, koji je uhapšen.
Predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović proglasio je 29. jul za Dan žalosti u toj opštini zbog zločina na Slovenskoj plaži, kada je muškarac ubio svog brata i bratanca.
Pregovori predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa pokušaj su da se postigne trgovinski sporazum koji bi uključivao osnovnu carinu od 15 odsto na većinu robe iz Evropske unije.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle su trgovinski sporazum u Škotskoj, po kome će, između ostalog, proizvodi iz EU u Americi biti ocarinjeni sa 15 odsto, javlja Rojters.
Očekuje se da će na trgovinskim pregovorima u Stokholmu, koji počinju u ponedeljak, Kina i Sjedinjene Američke Države produžiti pauzu na carine za još tri meseca, preneli su kineski mediji, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa ovim pitanjem.
Državljanin Srbije star 51 godinu stradao je u uličnoj tuči oko tri sata posle ponoći u mestu Pomiljano d'Arko u blizini Napulja, u italijanskoj provinciji Kampaniji.
Tajland i Kambodža su pristali da Malezija bude posrednik u rešavanju njihovog graničnog sukoba, saopštio je malezijski ministar spoljnih poslova Mohamed Hasan, dok obe strane optužuju jedna drugu za nove artiljerijske napade preko spornog područja.
Šumski požari koji nedeljama besne u Turskoj zapretili su da ugroze Bursu, četvrti najveći grad u zemlji, zbog čega je više od 1.500 ljudi napustilo svoje domove, prenosi AP. U Albaniji kritično u primorskom letovalištu Borš na obali Jonskog mora, plamen se proširio ka kućma i hotelima.
Komentari (0)