Makron odbacio ideju o ostavci: To nema smisla, dva puta sam izabran voljom naroda
Francuski predsednik Emanuel Makron odbacio je ideju o svojoj eventualnoj ostavci, uz ocenu da apeli na njegovu ostavku predstavljaju "politiku fikcije", dok se francuski poslanici pripremaju da u popodnevnim satima glasaju o poverenju vladi, prenose francuski mediji.
Izvor: Tanjug
04.12.2024. 10:34
Tanjug/AP/Thomas Padilla
"To nema smisla... Danas stojim pred vama jer sam dva puta izabran voljom francuskog naroda" rekao je Makron, koji boravi u poseti Saudijskoj Arabiji, prenosi televizija BFM.
Na Makronovu ostavku pozvali su proteklih dana mnogi stranački politički zvaničnici - od onih iz redova krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) do onih iz ekstremno levičarske Nepokorene Francuske.
"Smatram da poslanici RN ne mogu po svojoj savesti da glasaju za rezoluciju koja ih vređa i vređa njihove glasače", rekao je predsednik Francuske, dodavši da ne veruje ni da će se socijalistički poslanici usuditi da izglasaju nepoverenje vladi zajedno sa dve ektremne partije "koje žele haos".
Socijalistička partija ima 66 poslanika u Nacionalnoj skupštini, a njihovi glasovi i glasovi poslanika RN biće ključni za dostizanje apsolutne većine koja je potrebna za pad premijera i vlade.
O poverenju vladi nije se glasalo od 1962. godine
Nacionalna skupština u sredu od 16.00 sati glasaće o poverenju vladi, što se u toj instituciji nije dogodilo od 1962. godine, a što bi zemlju moglo da gurne u veliku političku i budžetsku neizvesnost.
Poslaničke grupe levice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamentu podnele su u ponedeljak predlog za izglasavanje nepoverenja vladi, nakon što je premijer Barnije odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mera bez glasanja.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da ne veruje da će pasti vlada, bez obzira na to što bi u sredu u parlamentu trebalo da se glasa o poverenju. Odbacio je sve učestalije pozive političara da podnese ostavku, rekavši da će svoj drugi mandat odslužiti do kraja.
Poslaničke grupe levice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamentu podnele su predlog za izglasavanje nepoverenja vladi, nakon što je premijer Mišel Barnije odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mera bez glasanja.
Ukoliko taj predlog bude usvojen, Barnije će biti primoran da podnese ostavku posle samo dva i po meseca na čelu vlade.
Zahtev za glasanje o poverenju vladi podneo je Novi narodni front (NFP), levičarska koalicija koja uključuje socijaliste, Zelene, krajnju levicu i Komunističku partiju.
Le Pen pojačava pritisak na vladu
Marin Le Pen, poslanica i liderka krajnje desničarskog RN, u ponedeljak je pojačala pritisak na vladu najavljujući da njena stranka takođe podnosi zahtev za izglasavanje nepoverenja.
Foto: AP/Thomas Padilla
Zajedno, NFP i RN imaju dovoljno poslanika da sruše vladu. Naime, da bi bio usvojen, za predlog o nepoverenju vladi treba da glasa najmanje 288 poslanika, a levica i krajnja desnica raspolažu sa 322 poslanika.
Barnije se u ponedeljak pozvao na član 49.3 Ustava kako bi nametnuo kontroverzni nacrt budžetskih mera bez odobrenja parlamenta, nakon što mu je RN dao rok do tog dana da unese izmene u predlog budžeta koje je ta stranka predložila, zapretivši da će u suprotnom podržati predlog za izglasavanje nepoverenja vladi.
Premijer odustao od povećanja poreza na struju
Barnije je u nedelju odustao od planiranog povećanja poreza na struju, ali je Lepen saopštila da to nije dovoljno. Ta stranka je tražila i povećanje penzija u skladu sa inflacijom, da se ne smanjuju subvencije države za lekove i da se ne povećava cena gasa, kao i smanjenje francuskog doprinosa budžetu EU.
Francuski predsednik Makron bi mogao da zatraži od stranaka, ukoliko vlada padne, da uspostave novu koalicionu većinu ili da imenuju strogo tehnokratsku vladu, dovodeći ljude iz spoljnih političkih krugova da upravljaju zemljom do novih parlamentarnih izbora idućeg leta.
Opšti izbori se u Francuskoj ne mogu održati u roku od 12 meseci od prethodnih izbora.
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo? Da li je televizijska kritika izgubila moć? i kako se snaći u svetu beskrajnog izbora? Odgovore tražimo od televizijske kritičarke Branislave Džunov.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna da pomogne Sjedinjenim Državama u suočavanju sa Iranom, nudeći iskustvo u borbi protiv dronova, ali je američki predsednik Donald Tramp odbacio tu ponudu.
Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, saopštio je da je vest o smrti iranskog šefa bezbednosti Alija Laridžanija primio sa "velikim žaljenjem" i da će za njegovu smrt platiti "zločinačke ubice".
Jedna osoba je poginula prilikom pada gondole u skijalištu Engelberg-Titlis u centralnoj Švajcarskoj, saopštila je policija. Prema potvrdi policije kantona Nidvalden, poginuli je bio sam u kabini gondole.
Švedski državljanin pogubljen je u Iranu, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Švedske. Muškarac koga su pogubile iranske vlasti bio je optužen za špijunažu za Izrael i uhapšen je u junu 2025. u vezi sa dvanaestodnevnim ratom.
U paviljonu Srbije na Venecijanskom bijenalu u Đardinima došlo je do požara, a u trenutku izbijanja vatre u objektu su bili u toku radovi na rekonstrukciji. Povređenih nema.
U Libanu tokom rata svakodnevno strada broj dece jednak jednom školskom odeljenju, bilo da su ubijena ili ranjena, dok je ostaloj deci od početka sukoba pre dve nedelje oduzet osećaj normalnosti.
Iranski sistem osetiće veliki gubitak nakon ubistva vrhovnog sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost Alija Laridžanija, ali do smene režima u ovoj zemlji na Bliskom istoku neće doći, smatra vojni analitičar Miloš Jevtić.
Komentari (0)