Makron odbacio ideju o ostavci: To nema smisla, dva puta sam izabran voljom naroda
Francuski predsednik Emanuel Makron odbacio je ideju o svojoj eventualnoj ostavci, uz ocenu da apeli na njegovu ostavku predstavljaju "politiku fikcije", dok se francuski poslanici pripremaju da u popodnevnim satima glasaju o poverenju vladi, prenose francuski mediji.
"To nema smisla... Danas stojim pred vama jer sam dva puta izabran voljom francuskog naroda" rekao je Makron, koji boravi u poseti Saudijskoj Arabiji, prenosi televizija BFM.
Na Makronovu ostavku pozvali su proteklih dana mnogi stranački politički zvaničnici - od onih iz redova krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) do onih iz ekstremno levičarske Nepokorene Francuske.
"Smatram da poslanici RN ne mogu po svojoj savesti da glasaju za rezoluciju koja ih vređa i vređa njihove glasače", rekao je predsednik Francuske, dodavši da ne veruje ni da će se socijalistički poslanici usuditi da izglasaju nepoverenje vladi zajedno sa dve ektremne partije "koje žele haos".
Socijalistička partija ima 66 poslanika u Nacionalnoj skupštini, a njihovi glasovi i glasovi poslanika RN biće ključni za dostizanje apsolutne većine koja je potrebna za pad premijera i vlade.
O poverenju vladi nije se glasalo od 1962. godine
Nacionalna skupština u sredu od 16.00 sati glasaće o poverenju vladi, što se u toj instituciji nije dogodilo od 1962. godine, a što bi zemlju moglo da gurne u veliku političku i budžetsku neizvesnost.
Poslaničke grupe levice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamentu podnele su u ponedeljak predlog za izglasavanje nepoverenja vladi, nakon što je premijer Barnije odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mera bez glasanja.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da ne veruje da će pasti vlada, bez obzira na to što bi u sredu u parlamentu trebalo da se glasa o poverenju. Odbacio je sve učestalije pozive političara da podnese ostavku, rekavši da će svoj drugi mandat odslužiti do kraja.
Poslaničke grupe levice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamentu podnele su predlog za izglasavanje nepoverenja vladi, nakon što je premijer Mišel Barnije odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mera bez glasanja.
Ukoliko taj predlog bude usvojen, Barnije će biti primoran da podnese ostavku posle samo dva i po meseca na čelu vlade.
Zahtev za glasanje o poverenju vladi podneo je Novi narodni front (NFP), levičarska koalicija koja uključuje socijaliste, Zelene, krajnju levicu i Komunističku partiju.
Le Pen pojačava pritisak na vladu
Marin Le Pen, poslanica i liderka krajnje desničarskog RN, u ponedeljak je pojačala pritisak na vladu najavljujući da njena stranka takođe podnosi zahtev za izglasavanje nepoverenja.
Foto: AP/Thomas Padilla
Zajedno, NFP i RN imaju dovoljno poslanika da sruše vladu. Naime, da bi bio usvojen, za predlog o nepoverenju vladi treba da glasa najmanje 288 poslanika, a levica i krajnja desnica raspolažu sa 322 poslanika.
Barnije se u ponedeljak pozvao na član 49.3 Ustava kako bi nametnuo kontroverzni nacrt budžetskih mera bez odobrenja parlamenta, nakon što mu je RN dao rok do tog dana da unese izmene u predlog budžeta koje je ta stranka predložila, zapretivši da će u suprotnom podržati predlog za izglasavanje nepoverenja vladi.
Premijer odustao od povećanja poreza na struju
Barnije je u nedelju odustao od planiranog povećanja poreza na struju, ali je Lepen saopštila da to nije dovoljno. Ta stranka je tražila i povećanje penzija u skladu sa inflacijom, da se ne smanjuju subvencije države za lekove i da se ne povećava cena gasa, kao i smanjenje francuskog doprinosa budžetu EU.
Francuski predsednik Makron bi mogao da zatraži od stranaka, ukoliko vlada padne, da uspostave novu koalicionu većinu ili da imenuju strogo tehnokratsku vladu, dovodeći ljude iz spoljnih političkih krugova da upravljaju zemljom do novih parlamentarnih izbora idućeg leta.
Opšti izbori se u Francuskoj ne mogu održati u roku od 12 meseci od prethodnih izbora.
Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji je u Grčkoj stupio na snagu sredinom juna, donosi niz izmena i pooštravanje kaznene politike na putevima u zemlji u kojoj letuje najveći broj građana Srbije.
Grupa studenata koji blokiraju Pravni fakultet u Novom Sadu i građana koji ih podržavaju, okupili su se oko sedam časova ispred oba ulaza u Novosadski sajam, navodeći da im je cilj da spreče održavanje ispitnog roka za Pravni fakultet koji je predviđen u prostorijama Sajma.
Pripadinici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP Srbije uhapsili su M. J. (37) iz Beograda jer je pre nekoliko dana uputio pretnje glavnom tužiocu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenadu Stefanoviću.
Partnerstvo Srbije i Sjedinjenih Američkih Država u oblasti odbrane traje decenijama. U njegovoj osnovi ne nalaze se samo strateški dokumenti, protokoli ili vojni kursevi - već ljudi.
Advokati Nebojša Perović i Vladimir Terzić smatraju da je nepotrebno cepanje Advokatske komore Srbije osnivanjem manjih komora, kako je nedavno najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Oni su ukazali da advokatura kod nas ima ozbiljnije probleme od ovog.
Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA) saopštila je da je od 7. oktobra 2023. godine okupaciona izraelska vojska u Gazi svakog dana u proseku ubijala najmanje jednu učionicu punu đaka.
Ukrajinci su fizički i emocionalno iscrpljeni posle više meseci neprestanih uzbuna zbog vazdušnih napada, eksplozija i dronova. U Kijevu se često čuje komentar: "Bila je to duga noć".
Veliki požar izbio je u 12. pariskom arondismanu zahvativši jednu osmospratnicu, a oko 180 vatrogasaca nastoje da stave plamen pod kontrolu, prenose francuski mediji.
Kina je najavila da će pojačati podršku Rusiji nakon što je američki predsednik Donald Tramp zapretio visokim carinama od 100 odsto ako Moskva ne prekine rat u Ukrajini u roku od 50 dana, javlja kineska državna agencija Sinhua.
Denis Šmihal podneo je ostavku na funkciju premijera Ukrajine, a na društvenoj mreži Telegram objavio je fotografiju pisma ostavke koju je prosledio Vrhovnoj Radi, prenosi Ukrinform.
Ukrajinska Vrhovna rada produžila je ratno stanje i opštu mobilizaciju u Ukrajini za još 90 dana, do 5. novembra 2025. godine, saopštio je narodni poslanik iz stranke "Golos" Jaroslav Železnjak.
Savet Evropske unije usvojio je konačnu odluku o produženju privremene zaštite za izbeglice iz Ukrajine do 4. marta 2027. godine zbog rata punih razmera.
Komentari (0)