Makron odbacio ideju o ostavci: To nema smisla, dva puta sam izabran voljom naroda
Francuski predsednik Emanuel Makron odbacio je ideju o svojoj eventualnoj ostavci, uz ocenu da apeli na njegovu ostavku predstavljaju "politiku fikcije", dok se francuski poslanici pripremaju da u popodnevnim satima glasaju o poverenju vladi, prenose francuski mediji.
Izvor: Tanjug
04.12.2024. 10:34
Tanjug/AP/Thomas Padilla
"To nema smisla... Danas stojim pred vama jer sam dva puta izabran voljom francuskog naroda" rekao je Makron, koji boravi u poseti Saudijskoj Arabiji, prenosi televizija BFM.
Na Makronovu ostavku pozvali su proteklih dana mnogi stranački politički zvaničnici - od onih iz redova krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) do onih iz ekstremno levičarske Nepokorene Francuske.
"Smatram da poslanici RN ne mogu po svojoj savesti da glasaju za rezoluciju koja ih vređa i vređa njihove glasače", rekao je predsednik Francuske, dodavši da ne veruje ni da će se socijalistički poslanici usuditi da izglasaju nepoverenje vladi zajedno sa dve ektremne partije "koje žele haos".
Socijalistička partija ima 66 poslanika u Nacionalnoj skupštini, a njihovi glasovi i glasovi poslanika RN biće ključni za dostizanje apsolutne većine koja je potrebna za pad premijera i vlade.
O poverenju vladi nije se glasalo od 1962. godine
Nacionalna skupština u sredu od 16.00 sati glasaće o poverenju vladi, što se u toj instituciji nije dogodilo od 1962. godine, a što bi zemlju moglo da gurne u veliku političku i budžetsku neizvesnost.
Poslaničke grupe levice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamentu podnele su u ponedeljak predlog za izglasavanje nepoverenja vladi, nakon što je premijer Barnije odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mera bez glasanja.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da ne veruje da će pasti vlada, bez obzira na to što bi u sredu u parlamentu trebalo da se glasa o poverenju. Odbacio je sve učestalije pozive političara da podnese ostavku, rekavši da će svoj drugi mandat odslužiti do kraja.
Poslaničke grupe levice i krajnje desničarske stranke u francuskom parlamentu podnele su predlog za izglasavanje nepoverenja vladi, nakon što je premijer Mišel Barnije odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog Ustava kako bi izdejstvovao usvajanje budžetskih mera bez glasanja.
Ukoliko taj predlog bude usvojen, Barnije će biti primoran da podnese ostavku posle samo dva i po meseca na čelu vlade.
Zahtev za glasanje o poverenju vladi podneo je Novi narodni front (NFP), levičarska koalicija koja uključuje socijaliste, Zelene, krajnju levicu i Komunističku partiju.
Le Pen pojačava pritisak na vladu
Marin Le Pen, poslanica i liderka krajnje desničarskog RN, u ponedeljak je pojačala pritisak na vladu najavljujući da njena stranka takođe podnosi zahtev za izglasavanje nepoverenja.
Foto: AP/Thomas Padilla
Zajedno, NFP i RN imaju dovoljno poslanika da sruše vladu. Naime, da bi bio usvojen, za predlog o nepoverenju vladi treba da glasa najmanje 288 poslanika, a levica i krajnja desnica raspolažu sa 322 poslanika.
Barnije se u ponedeljak pozvao na član 49.3 Ustava kako bi nametnuo kontroverzni nacrt budžetskih mera bez odobrenja parlamenta, nakon što mu je RN dao rok do tog dana da unese izmene u predlog budžeta koje je ta stranka predložila, zapretivši da će u suprotnom podržati predlog za izglasavanje nepoverenja vladi.
Premijer odustao od povećanja poreza na struju
Barnije je u nedelju odustao od planiranog povećanja poreza na struju, ali je Lepen saopštila da to nije dovoljno. Ta stranka je tražila i povećanje penzija u skladu sa inflacijom, da se ne smanjuju subvencije države za lekove i da se ne povećava cena gasa, kao i smanjenje francuskog doprinosa budžetu EU.
Francuski predsednik Makron bi mogao da zatraži od stranaka, ukoliko vlada padne, da uspostave novu koalicionu većinu ili da imenuju strogo tehnokratsku vladu, dovodeći ljude iz spoljnih političkih krugova da upravljaju zemljom do novih parlamentarnih izbora idućeg leta.
Opšti izbori se u Francuskoj ne mogu održati u roku od 12 meseci od prethodnih izbora.
Poruke Donalda Trampa upućene Danskoj testiraju granice transatlantskog partnerstva i nameću dilemu: ima li Evropa odgovor ako Sjedinjene Države promene pravila igre prema sopstvenim saveznicima? Odgovore tražimo od predsednika Atlantskog saveta Vladana Živulovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Blagajnica iz Bača D. I. (30) uhapšena je zbog sumnje da je u periodu od oktobra 2023. do oktobra 2024. godine prevremeno raspolagala deviznom štednjom klijenata i prenela 84.745 evra na svoj račun, čime je oštetila banku.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će rok za podnošenje prijava za upis bespravnih objekata biti produžen za tri dana, što znači da se prijave mogu podnositi do nedelje, 8. februara u ponoć.
Pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, u koordinaciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, rasvetlili su krivično delo teško ubistvo u pokušaju i uhapsili državljanina Crne Gore V. M. (20) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo, saopštio je MUP Srbije.
Britanski kralj Čarls III suočio se tokom zvanične posete selu Dedam u grofoviji Eseks sa zvižducima i dobacivanjem građana zbog svog brata princa Endrua i njegovih veza sa Džefrijem Epstajnom, prenosi britanski Telegraf.
Američki predsednik Donald Tramp podržao je mađarskog premijera Viktora Orbana pred izbore koji će se u toj zemlji održati 12. aprila, za koga je rekao da je "zaista snažan i moćan lider".
Američki senatori iz redova demokrata pozvali su Pentagon da odmah preispita poslovanje kompanije SpejsEks zbog navoda da su kineski investitori tajno stekli udeo u toj privatnoj raketnoj firmi, ukazujući na moguće rizike po nacionalnu bezbednost, navodi se u pismu u koje je Rojters imao uvid.
U zgradi kontrolnog tornja aerodroma Skavsta kod Stokholma u Švedskoj pronađeni su tragovi azbesta, zbog čega su letovi preusmereni, saopštila je aerodromska uprava.
Aplikacija "Notepad++" je jedan od najpopularnijih otvorenihalata koje koriste programeri širom sveta. Ova aplikacija postoji preko dve decenije, a podržava više od 80 programskih jezika, što je čini nezamenjivim alatom za programere i web dizajnere.
Nemački regulator izrekao je Amazonu novčanu kaznu od 59 miliona evra, uz obrazloženje da je američki div trgovcima nezakonito diktirao cenovnu politiku.
Ukrajina i Rusija završile su drugi dan pregovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dabiju, dogovorivši prvu veliku razmenu ratnih zarobljenika u pet meseci, sa po 157 vojnika sa obe strane, preneli su zvaničnici.
Letonija je pokrenula krivičnu istragu o potencijalnoj trgovini ljudima nakon što su se u dokumentima povezanim sa slučajem pokojnog seksualnog prestupnika Džefrija Epstajna, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, pojavile indicije o povezanosti sa letonskim agencijama za modeling.
Komentari (0)