(VIDEO) Lavrov u intervjuu Karlsonu: Moskva želi normalne odnose sa Vašingtonom, nismo u "ratnom stanju" sa SAD
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u intervjuu američkom voditelju Takeru Karlsonu da bi Moskva želela normalne odnose sa Vašingtonom i da ne vidi razlog zašto dve zemlje ne mogu da sarađuju.
Izvor: Tanjug
06.12.2024. 08:34
Foto: AP/Russian Foreign Ministry Press Service
Lavrov je u obimnom intervju Karlsonu, koji je objavljen protekle noći, govorio o širokom spektru aktuelnih geopolitičkih pitanja, uključujući i nuklearnu opasnost, rat u Ukrajini i situaciju u Siriji.
Na pitanje da li su Rusija i SAD u "ratnom stanju", Lavrov je odgovorio da to ne misli.
"Ne bih to rekao. U svakom slučaju, to nije ono što želimo. Naravno, želeli bismo da imamo normalne odnose sa svim našim susedima i, uopšte, sa svim zemljama, naročito sa tako velikom zemljom kao što su SAD", naglasio je on, preneo je TASS.
"Rusija ne želi nuklearni konflikt"
Lavrov je ponovio da Rusija ne razmatra mogućnost rata sa SAD i da ne želi nuklearni konflikt, prenosi agencija RIA Novosti.
Lavrov je podsetio da je predsednik Rusije Vladimir Putin više puta izražavao poštovanje prema američkom narodu, istoriji SAD, kao i američkim dostignućima u svetu.
"Ne vidimo nikakve razloge zbog kojih Rusija i SAD ne bi mogli sarađivati u globalnom interesu", rekao je šef ruske diplomatije.
Istovremeno je naglasio da su Rusija i SAD zvanično u miru, a da ono što se dešava u Ukrajini predstavlja "hibridni rat", pošto bez pomoći američke vojske, kako navodi, Kijev ne bi mogao da koristi savremeno oružje dugog dometa.
"Tramp jaka osoba koja želi da postigne rezultate"
Po pitanju novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa, Lavrov je ocenio da je Tramp čovek koji ne voli da odugovlači i da je "veoma prijateljski nastrojen u razgovoru", ali je napomenuo da to ne znači da je on i proruski nastrojen.
"Mislim da je on jaka osoba koja želi da postigne rezultate i ne voli da odlaže stvari za kasnije. To je moj utisak", rekao je Lavrov.
Ministar je u intervjuu, takođe, upozorio da je razgovor o mogućoj ograničenoj nuklearnoj razmeni veoma opasan i pozvao je zapadne zemlje da prestanu sa pomeranjem "crvenih linija".
On je naglasio da takve izjave predstavljaju "grešku" i da Rusija ozbiljno shvata svoje nuklearne kapacitete.
"Poruka koju smo želeli da prenesemo testiranjem ovog hipersoničnog sistema u realnim uslovima jeste da ćemo biti spremni da učinimo sve da zaštitimo naše interese", istakao je.
"Rusija ne želi da uništava ukrajinski narod"
Kada je reč o ratu u Ukrajini, ruski ministar je naglasio da Rusija ne želi da "uništava ukrajinski narod", jer su oni, kako je rekao, "braća i sestre za ruski narod".
Lavrov je napomenuo da postoje komunikacioni kanali između Rusije i Ukrajine, ali da su oni uglavnom usmereni na razmenu zatvorenika.
Takođe je kazao da on neće saopštavati podatke o broju poginulih ruskih državljana od početka rata 2022. godine, jer to nije u njegovoj nadležnosti.
Lavrov je rekao i da je Rusija spremna da vodi pregovore o Ukrajini na osnovu principa koji su bili dogovoreni u Istanbulu 2022. godine, a ključni princip je da Ukrajina ne sme da postane članica NATO-a, jer Alijansa "ne sme biti na ruskom pragu".
Ocenio je da su neke zapadne prestonice umorne od ukrajinskog sukoba, a da SAD možda žele da prepuste upravljanje tom situacijom Evropi.
Optužbe o podršci islamističkim grupama u Siriji
Lavrov je, takođe, izneo ozbiljne optužbe na račun SAD, Velike Britanije i drugih zapadnih zemalja, tvdeći da podržavaju islamističke grupe u Siriji.
On je apelovao na Rusiju, Tursku i Iran da sarađuju kako bi zaustavile kanal koji finansira i naoružava te grupe.
Lavrov je u intervjuu ponovio da Rusija nije zainteresovana za pogoršanje međunarodnih odnosa, ali da će nastaviti da štiti svoje interese i da se nada da će međunarodna zajednica shvatiti ozbiljnost situacije, posebno u kontekstu ukrajinskog konflikta i širih geopolitičkih izazova.
Poslednji put Karlson je boravio u Moskvi u februaru, radi intervjua sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Konsultant za geopolitiku Nikola Lunić ističe da su strateški ciljevi Rusije jasni, ali da Ukrajina i dalje pronalazi načine da odgovori, posebno zahvaljujući inovacijama u dronovima i raketnom naoružanju. Lunić je analizirao aktuelnu situaciju u Ukrajini i odgovarao na ključna pitanja o mogućim razvoju sukoba i geopolitičkim posledicama. "Kada analiziramo aktuelnu situaciju na ratištu u Ukrajini, vidimo da Rusija beleži kontinuirano, taktičko napredovanje. Međutim, cena tog napredovanja je ogromna", objašnjava Lunić i dodaje da Rusija, uprkos ljudskim i materijalnim gubicima, ne odustaje od cilja.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
1. Vozači kamiona iz Srbije i Bosne najavili blokadu graničih prelaza prema zemljama Šengena zbog problema sa novim EES sitemom. Koji su zahtevi? 2. Dok Tramp pojačano preti aneksijom Grenlanda, NATO raspoređuje vojnike na ovo ostrvo. Da li je u pitanju nova igra mačke i miša? 3. Kako će slučaj Grenlanda uticati na status Kosova i šta će biti sa primenom Zakona o strancima u južnoj srpskoj pokrajini? Za jutranji program govore Zoran Vuletić, predsednik Građanskog demokratskog foruma i Branko Pavlović, narodni poslanik pokreta ''Mi glas iz naroda''.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Prevoznici iz Srbije i BiH najavili su blokadu šengenskih granica za 26. januar, zbog, kako navode, nepravedne primene novog sistema ulaska u EU. Srđan Tošić iz Udruženja "381" upozorava da je štrajk krajnja opcija koja, kao i upozorenje, može da ima ozbiljne posledice po privredu.
Jedna osoba je poginula, a osam je povređeno pri sudaru automobila i autobusa na Smederevskom putu, kod hladnjače PKB "Boleč" u beogradskoj opštini Grocka, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Advokati Jelena Pavlović i Jugoslav Tintor složili su se da zakonski predlozi koji se tiču organizacije sudova i tužilaštava, koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić, i o kojima će se raspravljati na vanrednoj sednici u Skupštini Srbije, neće ništa unaprediti.
Liderka opozicije u Venecueli Marija Korina Mačado izjavila je da je predsedniku SAD Donaldu Trampu uručila Nobelovu nagradu za mir koju je dobila 2025. godine za borbu za demokratiju u Venecueli.
Mogući vojni udari na Iran dodali bi nestabilnost već zapaljivoj situaciji u toj zemlji, upozorile su Ujedinjene nacije (UN) na hitnom sastanku Saveta bezbednosti.
Vlada češkog premijera Andreja Babiša, dobila je poverenje Poslaničkog doma parlamenta, a za ovu odluku je glasalo 108 od 198 prisutnih poslanika, prenose češki mediji.
Osamnaest ljudi je hospitalizovano nakon eksplozije granate u centru Ministarstva unutrašnjih poslova u Siktivkaru u ruskoj Republici Komi, od kojih je četvoro kritično, saopštio je pomoćnik ruskog ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov.
U direktnom sudaru školskog autobusa i automobila u predgrađu Čikaga poginula je najmanje jedna osoba, a 11 drugih, uključujući nekoliko učenika, prevezeno je sa povredama u bolnice, saopštile su američke vlasti.
Prvi vojnici iz evropskih zemalja stigli su na Grenland nakon izjava američkog predsednika Donalda Trampa da želi da to ostrvo pridruži SAD. Novinarka Asošiejted Pres za Newsmax Balkans kaže da Grenlanđani ostaju mirni, kao i da žele da sami odlučuju o svojoj budućnosti.
Sjedinjene Američke Države zaplenile su još jedan tanker povezan sa Venecuelom, izjavila su dva američka zvaničnika, uoči sastanka između američkog predsednika Donalda Trampa i venecuelanske opozicione liderke Marije Korine Mačado.
Komentari (0)