(VIDEO) Lavrov u intervjuu Karlsonu: Moskva želi normalne odnose sa Vašingtonom, nismo u "ratnom stanju" sa SAD
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u intervjuu američkom voditelju Takeru Karlsonu da bi Moskva želela normalne odnose sa Vašingtonom i da ne vidi razlog zašto dve zemlje ne mogu da sarađuju.
Izvor: Tanjug
06.12.2024. 08:34
Foto: AP/Russian Foreign Ministry Press Service
Lavrov je u obimnom intervju Karlsonu, koji je objavljen protekle noći, govorio o širokom spektru aktuelnih geopolitičkih pitanja, uključujući i nuklearnu opasnost, rat u Ukrajini i situaciju u Siriji.
Na pitanje da li su Rusija i SAD u "ratnom stanju", Lavrov je odgovorio da to ne misli.
"Ne bih to rekao. U svakom slučaju, to nije ono što želimo. Naravno, želeli bismo da imamo normalne odnose sa svim našim susedima i, uopšte, sa svim zemljama, naročito sa tako velikom zemljom kao što su SAD", naglasio je on, preneo je TASS.
"Rusija ne želi nuklearni konflikt"
Lavrov je ponovio da Rusija ne razmatra mogućnost rata sa SAD i da ne želi nuklearni konflikt, prenosi agencija RIA Novosti.
Lavrov je podsetio da je predsednik Rusije Vladimir Putin više puta izražavao poštovanje prema američkom narodu, istoriji SAD, kao i američkim dostignućima u svetu.
"Ne vidimo nikakve razloge zbog kojih Rusija i SAD ne bi mogli sarađivati u globalnom interesu", rekao je šef ruske diplomatije.
Istovremeno je naglasio da su Rusija i SAD zvanično u miru, a da ono što se dešava u Ukrajini predstavlja "hibridni rat", pošto bez pomoći američke vojske, kako navodi, Kijev ne bi mogao da koristi savremeno oružje dugog dometa.
"Tramp jaka osoba koja želi da postigne rezultate"
Po pitanju novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa, Lavrov je ocenio da je Tramp čovek koji ne voli da odugovlači i da je "veoma prijateljski nastrojen u razgovoru", ali je napomenuo da to ne znači da je on i proruski nastrojen.
"Mislim da je on jaka osoba koja želi da postigne rezultate i ne voli da odlaže stvari za kasnije. To je moj utisak", rekao je Lavrov.
Ministar je u intervjuu, takođe, upozorio da je razgovor o mogućoj ograničenoj nuklearnoj razmeni veoma opasan i pozvao je zapadne zemlje da prestanu sa pomeranjem "crvenih linija".
On je naglasio da takve izjave predstavljaju "grešku" i da Rusija ozbiljno shvata svoje nuklearne kapacitete.
"Poruka koju smo želeli da prenesemo testiranjem ovog hipersoničnog sistema u realnim uslovima jeste da ćemo biti spremni da učinimo sve da zaštitimo naše interese", istakao je.
"Rusija ne želi da uništava ukrajinski narod"
Kada je reč o ratu u Ukrajini, ruski ministar je naglasio da Rusija ne želi da "uništava ukrajinski narod", jer su oni, kako je rekao, "braća i sestre za ruski narod".
Lavrov je napomenuo da postoje komunikacioni kanali između Rusije i Ukrajine, ali da su oni uglavnom usmereni na razmenu zatvorenika.
Takođe je kazao da on neće saopštavati podatke o broju poginulih ruskih državljana od početka rata 2022. godine, jer to nije u njegovoj nadležnosti.
Lavrov je rekao i da je Rusija spremna da vodi pregovore o Ukrajini na osnovu principa koji su bili dogovoreni u Istanbulu 2022. godine, a ključni princip je da Ukrajina ne sme da postane članica NATO-a, jer Alijansa "ne sme biti na ruskom pragu".
Ocenio je da su neke zapadne prestonice umorne od ukrajinskog sukoba, a da SAD možda žele da prepuste upravljanje tom situacijom Evropi.
Optužbe o podršci islamističkim grupama u Siriji
Lavrov je, takođe, izneo ozbiljne optužbe na račun SAD, Velike Britanije i drugih zapadnih zemalja, tvdeći da podržavaju islamističke grupe u Siriji.
On je apelovao na Rusiju, Tursku i Iran da sarađuju kako bi zaustavile kanal koji finansira i naoružava te grupe.
Lavrov je u intervjuu ponovio da Rusija nije zainteresovana za pogoršanje međunarodnih odnosa, ali da će nastaviti da štiti svoje interese i da se nada da će međunarodna zajednica shvatiti ozbiljnost situacije, posebno u kontekstu ukrajinskog konflikta i širih geopolitičkih izazova.
Poslednji put Karlson je boravio u Moskvi u februaru, radi intervjua sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Da li je trilateralni sastanak Albanije, Hrvatske i takozvanog Kosova bezbednosna opasnost za Srbiju? Šta se očekuje od pregovora Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju i da li je mir na pomolu? Od prve sednice Komisije za reviziju biračkog spiska do početka suđenja osumnjičenima u slučaju Generalštab - analiziramo situaciju u društvu sa Slobodanom Cvejićem i Aleksandrom Cvejićem.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
U Stavu dana govorimo o onome što Epstinova dokumenta otkrivaju, ali i o onome što i dalje uporno ostaje u senci. Gosti Stava dana: analitičar Ivan Miletić, a putem video linka iz Podgorice uključuje nam se kriminolog prof.dr Veljko Rakočević.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u koordiniranoj akciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su četiri osbe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivična dela iznuda i napad na službeno lice u vršenju službene dužnos
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će rok za podnošenje prijava za upis bespravnih objekata biti produžen za tri dana, što znači da se prijave mogu podnositi do nedelje, 8. februara u ponoć.
Od 7. februara najjeftiniji hleb u Srbiji, hleb "Sava", poskupeće za tri dinara. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede Nenad Vujović navodi da na cenu hleba najviše utiču energenti i cena rada.
Bačena je bomba na kuću u Ulici Stojana Ćelića na Dedinju usled čega su oštećeni fasada i ograda objekta, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans. Reč je o kući pevača Zdravka Čolića, preneo je Tanjug.
Stručnjak za bezbednost Ivan Miletić izjavio je za Newsmax Balkans da smatra da će se istraga u vezi sa dokumentima seksualnog prestupnika Džefrija Epstina privesti kraju, što će promeniti političke elite u mnogim zemljama i da će javnost iznenaditi određenja hapšenja.
Američka agencija koja sprovodi zakone kojima se zabranjuje diskriminacija na radnom mestu, saopštila je u sudskom podnesku da istražuje kompaniju sportske opreme Najk, zbog navodne diskriminacije belaca kroz svoje politike raznolikosti.
Ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom nije potreban mir u Ukrajini jer bi to značilo kraj njegove političke karijere, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Rajan Vesli Rut (59), muškarac koji je pokušao da ubije predsednika SAD Donalda Trampa dok je igrao golf u Južnoj Floridi, osuđen je na doživotnu kaznu.
Ambasadori Evropske unije odobrili su detalje zajma od 90 milijardi evra za Ukrajinu, dogovorenog u decembru na nivou lidera EU, kako bi se pokrila većina finansijskih potreba Kijeva u periodu 2026-2027. godine i omogućio nastavak odbrane od ruske invazije.
Američki milijarder Bil Gejts izjavio je da je bilo glupo da provodi vreme sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom i da žali što ga je uopšte poznavao.
Oluja Leonardo pogodila je Iberijsko poluostrvo, posebno špansku pokrajinu Andaluziju, gde je u školama obustavljena nastava, železničke i autobuske linije, putevi zatvoreni, a više od 3.500 osoba evakuisano.
Komentari (0)