Barselona uvodi mere za nesavesne vozače električnih skutera, kazna do 500 evra
Svako ko od 1. februara u Barseloni bude vozio električni skuter na trotoaru ili bez kacige biće kažnjen novčanom kaznom do 500 evra, saopštile su gradske vlasti.
Ova odluka je doneta u okviru borbe protiv nepoštovanja propisa koje je povezano sa brzim porastom korišćenja e-skutera u ovom mediteranskom gradu, prenosi list Gardijan.
U urbanom okruženju koje je uglavnom ravno, sa više od 250 kilometara biciklističkih staza, 2.500 sunčanih sati i svega 55 kišnih dana godišnje, električni skuteri su savršeno rešenje, ocenjuje londonski dnevnik.
Arheološko otkriće novih figurica i pećinskih slika iz paleolita u pećini Altamira nadomak istorijskog grada Santijana del Mar potvrđuje ogroman potencijal koji pećina ima za istraživače, ali i činjenicu da u različitim pećinskim galerijama postoji mnogo više artefakata nego što se do sada mislilo.
Osuđenik na izdržavanju kazne u zatvoru Arl koji je oteo pet pripadnika zatvorskog osoblja, oslobodio je taoce i predao se policiji posle pet sati pregovora, preneli su francuski mediji navodeći da niko nije povređen tokom višečasovne drame.
Prema podacima gradskog saveta Barselone, broj ljudi koji koriste e-skutere od pandemije je porastao četiri puta brže nego broj onih koji se odlučuju na vožnju bicikla.
Sa maksimalnom brzinom od oko 40 kilometara na sat, e-skuteri su mnogo brži ali i opasniji od bicikla u slučaju nesreće.
Električni skuteri su postali omiljeno prevozno sredstvo za mnoge građane Barselone, ali i za brojne kradljivce torbi i mobilnih telefona.
Prema novim propisima, maksimalna brzina e-skutera biće ograničena na 25 kilometara na sat.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Predsednik Srbije drugi put u Francuskoj ove godine. Vučić i Makron tri sata razgovarali u Parizu. O čemu su pričali i šta su dogovorili? U kojim oblastima će saradnja biti nastavljena, a u kojim uspostavljena? Da li će francuska firma graditi beogradski metro?
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
PORTAL
Američka vlada - kraj blokade i početak novih problema. Da li će Tramp tužiti BBC i okrenuti se i protiv svetskih medija? O mogućem napadu na Venecuelu i stavu Vašingtona prema Ukrajini razgovaramo s Dimitrijem Milićem iz Novog trećeg puta.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
Može li vladajuća partija da vrati nekadašnji rejting i po koju cenu, pitamo političkog analitičara Đorđa Vukadinovića u prvom delu emisije Građanin. U drugom delu analiziramo ubedljivu pobedu na Njujorškim izborima Zohrana Mamdanija i Nikolu Ilića sa Fakulteta političkih nauka pitamo da li i koliko to može imati uticaja na događaje u svetu?
Da li znate šta, gde i koga sve smete da snimate? Da li policajac ima pravo da vam zabrani slikanje i snimanje u školi, na protestu ili privatnom posedu? Granica između prava javnosti da zna i prava pojedinca na privatnost sve je tanja, a u praksi često nejasna.
Korisnicima portala eUprava uskoro će biti dostupna nova usluga koja omogućava jednostavan i bezbedan uvid u sve saobraćajne prekršaje evidentirane u sistemu Elektronskih saobraćajnih prekršaja (ESP).
Svaki dan u Srbiji više od stotinu ljudi sazna da ima rak. Svake godine gotovo 20.000 izgubi bitku sa ovom bolešću. Iako medicina napreduje, bolest se i dalje otkriva kasno, često tek kada su šanse za izlečenje male.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je rešenjem direktora policije za komandanta Žandarmerije postavljen pukovnik policije Radoslav Repac, dok je dosadašnji komandant Žandarmerije pukovnik policije Saša Kosović postavljen na mesto pomoćnika direktora policije u Direkciji policije.
U nastavku akcije na suzbijanju korupcije, pripadnici MUP, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, po nalogu javnog tužioca Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su D. D. (55).
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila popodne u centru Stokholma, najmanje dve osobe su poginule, a više njih je povređeno, nakon što je autobus udario u autobusku stanicu, saopštila je policija.
Sjedinjene Američke Države, Katar, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Indonezija, Pakistan, Jordan i Turska izrazile su zajedničku podršku Rezoluciji Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija za okončanje sukoba u Gazi, koja je trenutno u razmatranju, saopštila je misija SAD u UN.
Majka i njeno dvoje dece (3 i 6 godina) iz Nemačke preminuli su od posledica trovanja hranom u popularnoj turističkoj oblasti Istanbula, dok je otac u kritičnom stanju na intenzivnoj nezi, a ministar pravde Turske Jilmaz Tunč saopštio je da su četiri osobe uhapšene u okviru istrage o trovanju.
Članovi Saveta UN za ljudska prava su usvojili rezoluciju o nezavisnoj misiji za utvrđivanje činjenica koja bi istražila prijavljena masovna ubistva u El Fašeru, u Sudanu.
Rano ujutru srušio se helikopter u italijanskoj provinciji Mantova, u području gde je bila gusta magla, a spasioci su konstatovali smrt pilota, starog 56 godina.
Autori britanskog dokumentarca tvrde da su dešifrovali DNK Adolfa Hitlera, na osnovu čega su ustanovili da je bolovao od retkog, genetskog poremećaja Kalman sindrom, koji je uticao na njegov polni razvoj i nedostatak lučenja polnih hormona.
Sukobi u Ukrajini i pojasu Gaze su proteklih godine dokazali da smo veoma daleko od bezbednosnih strategija i planova iz druge polovine dvadesetog veka, pa čak i u prvih decenija ovog veka, primenjivanih u Iraku i Avganistanu.
Komentari (0)