Velika Britanija i Ukrajina potpisale ugovor o "stogodišnjem partnerstvu"
Britanski premijer Kir Starmer i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potpisali su u Kijevu 100-godišnji sporazum o partnerstvu dve zemlje, radi produbljivanja bezbednosnih veza i jačanja odnosa.
"Danas je zaista istorijski dan, naši odnosi snažniji su nego ikad", rekao je Zelenski nakon potpisivanja sporazuma, prenosi Rojters.
On je istakao da se očekuje najmanje 3,6 milijardi dolara godišnje u vidu vojne pomoći Ukrajini.
"Pripremili smo odluku o još tri milijarde iz zamrznute ruske imovine i trebalo bi da zajedno sa sredstvima iz Velike Britanije imamo 6,6 milijardi dolara", rekao je Zelenski.
Sporazum pokriva više oblasti
Sporazum o "100-godišnjem partnerstvu" pokriva više oblasti uključujući odbranu, nauku, energetiku i trgovinu.
Ukrajina i Velika Britanija će takođe razvijati oblasti od značaja za "evroatlantski mir i stabilnost", pri čemu se, kako prenosi Ukrinform, prepoznaje važna uloga Ukrajine u zaštiti evroatlantske bezbednosti i stavlja se fokus na saradnju i doprinos Ukrajine kao budućeg saveznika u NATO.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sigiha ocenio je da će Evropa i svet biti bezbedniji bez ruskog gasa, nafte i drugih zavisnosti, kao i bez same Rusije.
Evropska komisija saopštila je da će Evropskom sudu pravde proslediti slučaj kršenja uslova sporazuma o Bregzitu koje je počinila Velika Britanija, prenose britanski mediji.
Pored toga, napominje se da će strane uložiti napore da eliminišu "dugoročne sistemske pretnje i izazove" pomorskoj bezbednosti u cilju vraćanja slobode plovidbe, kao i uspostavljanje partnerstva u oblasti pomorske bezbednosti, posebno na jačanju bezbednosti u Baltičkom, Crnom i Azovskom moru.
Stramer prvi put u Ukrajini od preuzimanja dužnosti
Starmerova nenajavljena poseta je njegovo prvo putovanje u Ukrajinu otkako je preuzeo dužnost u julu.
Posetio je ovu zemlju 2023. kada je bio opozicioni lider, a dva puta je razgovarao sa Zelenskim u Londonu od kada je postao premijer.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Policija uhapsila demostrante u Botunu u Crnoj Gori. Među privedenima i Milan Knežević. Može li se naizgled neršiva situacija sa spornim kolektorom rešiti? Čuveni alas sa Dunava, pred novu godinu po 34. put spasio život. O tome koliko je bitno da pred praznike imamo podršku za ''Otvori oči'' govori alas i ugostitelj, Renato Grbić. Da li će 2026. godina doneti razrešenje društveno-političke krize u Srbiji. Gosti Jutra Gordana Čomić, bivša ministarka i Zoran Vuletić, predsednik Građasnkog demokratskog foruma.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Kraj godine, vreme da se sumiraju utisci: šta je urađeno, šta početo, šta se čeka na srpskom i evropskom putu. Gosti Stava dana Miroslav Bjegović i Ivan Miletić.
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
SINTEZA (R)
Novinarka Radojka Nikolić analizira stanje srpske ekonomije, ističući da je 2026. godina izuzetne neizvesnosti i velikih odluka, prvenstveno zbog sudbine Naftne industrije Srbije (NIS). Kupovina NIS-a je pitanje oko kojeg se prelamaju strateški interesi Amerike i Rusije, pri čemu Rusija mora da odluči da li će prodati, a SAD moraju da odobre potencijalnu transakciju i kupca. U globalnom kontekstu, Srbija se nalazi u kompleksnoj poziciji – rast je nedovoljan, a ekonomske procene pokazuju da bi nam ovim tempom (2% rasta) trebalo čak 55 godina da dostignemo prosečni standard razvijene Evrope. Nedavno usvojeni budžet za 2026. godinu ocenjen je kao konfuzan. Posebno su kontroverzne stavke rezervisanih sredstava za NIS i velika povećanja plata u javnom sektoru i penzija. Iako se povećanje minimalne zarade, plata i penzija pravda ličnom potrošnjom (koja vraća PDV u budžet), problem leži u disproporciji između rasta zarada i produktivnosti. Produktivnost je u Srbiji rasla 10-15%, dok su plate rasle 50%, što naglo povećava trošak po radniku. Zbog tog skoka troškova, strane kompanije, posebno montažne fabrike koje isplaćuju minimalac, već kalkulišu odlazak sa tržišta Srbije. Na globalnoj sceni, Evropska unija je podeljena oko predloga da se ruska zamrznuta sredstva koriste kao zalog za kredit Ukrajini, što bi moglo narušiti poverenje u klirinške sisteme poput Eurocleara. Što se tiče NIS-a, u igri su tri zainteresovane strane: Mol (Mađarska), Adnoc (Abu Dhabi National Oil Company) i Srbija. Ipak, budućnost energetskog sistema zavisi od odluke Moskve i Vašingtona, jer je NIS ključni deo energetskog sistema Srbije koji trenutno ne radi punim kapacitetom.
Beogradsko i novosadsko JKP "Parking servis" obaveštavaju korisnike svojih usluga da neće kontrolisati i naplaćivati parkiranje u zoniranim delovima grada tokom novogodišnjih praznika, u četvrtak i petak, 1. i 2. januara 2026. godine, kao i na Badnji dan i Božić, 6. i 7. januara 2026. godine.
Patriša Kaunda Radojičić, mlada žena poreklom iz Zambije, osvojila je srce jednog Hercegovca svojom neobičnom i dirljivom ljubavnom pričom. Patriša i Milija Radojičić svojim primerom pokazuju da ljubav ne poznaje ni granice, ni različitosti i da uvek pobeđuje. Njihova je opstala i traje - u Čačku.
U Sukošanu kod Zadra rano ujutru zatečena su tela dva muškarca, a uviđajem je utvrđeno da je 46-godišnji otac vatrenim oružjem usmrtio svog 18-godišnjeg sina, a potom iz istog oružja počinio samoubistvo.
Sekretarijat za privredu Grada Beograda saopštio je da će zanatski i trgovinski objekti u Beogradu tokom novogodišnjih i božićnih praznika raditi po izmenjenom režimu, u skladu sa odredbama Odluke o radnom vremenu zanatstva i trgovine, u vreme novogodišnjih i božićnih praznika 2025/2026. godine.
Najteži čovek na svetu, Meksikanac Huan Pedro Franko, koji je u jednom trenutku imao 590 kilograma, preminuo je u 41. godini od posledica infekcije bubrega, saopštili su lekari.
Najmanje dva tankera sa naftom stigla su poslednjih dana u Venecuelu, dok se još nekoliko brodova kreće ka njenoj obali, uprkos blokadi koju su uvele SAD, pokazuju podaci sajta "TankerTrackers" namenjenog za praćenje brodova.
Većina ispitanika širom sveta očekuje poboljšanje opšte situacije u 2026. godini, međutim, od 30 država obuhvaćenih ispitivanjem Ipsos, Francuska se izdvaja kao najpesimističnija.
Desetine hiljada Somalijaca učestvovalo je na protestima širom zemlje, zbog izraelskog priznanja Somalilenda, otcepljenog regiona te zemlje, što je više od 20 zemalja osudilo kao napad na suverenitet ove istočnoafričke države.
Sveštenik iz sela Ventosa de la Kuesta u španskoj pokrajini Valjadolid pokušao je da proda vrata svoje crkve iz 16. veka putem onlajn platforme za kupovinu i prodaju polovnih stvari, Volapop, za 390 evra.
Tursku je ove godine pogodilo ukupno 53.262 zemljotresa, u proseku šest zemljotresa na svakih sat vremena, što je druga godina s najviše registrovanih potresa u toj zemlji, odmah posle 2023. godine, izjavio je profesor Univerziteta Gazi u Ankari Bulent Ozmen.
Grupa peruanskih šamana predviđa da će predsednik Venecuele Nikolas Maduro da bude smenjen s dužnosti i dodali da će globalni sukobi, poput rata u Ukrajini, da se nastave.
Nekadašnji ministar spoljnih poslova Severne Makedonije i bivši predsednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Srđan Kerim je ocenio da nije reč o pregovorima već razgovorima o mira u Ukrajini, uz ocenu da do kraja rata neće doći sve dok Rusija ne bude pristala na to.
Komentari (0)