(FOTO/VIDEO) Počasni predsednik Skupštine Srba u Francuskoj: Kolika je i kako funkcioniše srpska dijaspora
Siniša Blagojević, počasni predsednik Skupštine Srba u Francuskoj, izjavio je u intervjuu za Newsmax Balkans, koji smo vodili u Parizu, da postoji bliskost društvene i ekonomske prirode sa maticom, ali istovremeno i dosta problema sa kojima se suočava srpska dijaspora.
Siniša Blagojević je odrastao i školovao se u Kanadi, a potom je studije prava završio na Sorboni u Parizu, gde i danas živi. Odličan je poznavalac političko-ekonomske situacije u Francuskoj, Evropi i Americi, ali i poznavalac francusko-srpskih odnosa, budući da je u jednom periodu bio na poziciji predsednika Skupštine Srba u Francuskoj.
Blagojević ističe da je u Francuskoj zabranjeno praviti statistiku koja se odnosi na etničku pripadnost dijaspore.
"Međutim mi znamo po nekim našim indikatorima, koliko nas ima. Znamo kada je taj socijalni i zdravstveni sistem u Francuskoj napravljen 1945. godine i Jugoslovenima dodeljen broj 120, da nas je bilo više od pola miliona sa tim brojem. Ako znamo da je od svih bivših Jugoslovena velika većina bila Srba, i ako znamo da je od te godine, verovatno, pola njih već umrlo, i ako znamo da je bilo talasa emigracija u Francuskoj posle rata, početkom 60-tih, 70-tih, 80-tih, posle izbijanja rata u Jugoslaviji 90-tih, posle rata na Kosovu, i onda imamo statistike koje ambasada, konzulat Srbije, daje ovde", navodi naš sagovornik.
Prema njegovoj proceni, nikada ta cifra nije prešla 100.000 ljudi.
"Međutim, ja sam video više od 10.000 ljudi bez boravišnih dozvola. Rekao bih da ih ima bar 10 puta više. I tačno se vide talasi dolaska te emigracije. Ovde u Francuskoj nije kao u Nemačkoj. Vrlo je teško doći do boravišne dozvole. Ta emigracija koja je ovde u Francuskoj, to su ljudi koji već imaju brata, sestru u Francuskoj i oni su ti koji dovode svoje članove familije. I ovde rešavaju dobijanje boravišne dozvole i to je izuzetno teško i biće sve teže, uvek je bilo sve teže, poslednjih 50 godina i tako će biti ubuduće", kaže Blagojević.
Penzionerski turizam
Govoreći za Newsmax Balkans o odnosu dijaspore u Francuskoj sa maticom, Blagojević ističe da postoji bliskost koja je društvene i ekonomske prirode.
"Naša dijaspora je bila ta koja je najviše novca vraćala u zemlju do izbijanja rata, dok je još velika Jugoslavija postojala, što je nešto neverovatno, da smo mi, bivši Jugosloveni, slali najviše novca u tu zemlju. Međutim, jedan drugi fenomen se sad stvara, to je što je ta generacija koja je prva mogla da emigrira početkom 60-tih, sada već u penziji, a mnogi više i nisu među nama", priča on.
Dodaje da su ljudi uzimali nekoliko hiljada franaka ili evra i trošili to u Jugoslaviji, u Srbiji, ocenjujući da je taj ekonomski potencijal bio ogroman.
Prema rečima Blagojevića, "penzionerski turizam postaje bitna ekonomska branša svuda u svetu, gde svako hoće da povuče penzionere, ne samo svoje, nego i tuđe".
"Portugalija se održala na tome poslednjih petnaestak godina, Turska sada nastupa sa time, kao i Grčka. Pošto vreme radi svoje, biće sve manje i manje tih deviznih penzionera, nažalost. A ta mlada emigracija koja je emigrirala sada skoro ili malo ranije, ona će, žao mi je reći, postaće Francuzi, i ta deca koje se rađaju ovde, oni neće imati nikakve veze sa Srbijom više. Oni će biti Francuzi", ističe on.
Blagojević dodaje da na tom pitanju treba mnogo da se radi, podsećajući da su postojali razni projekti s tim u vezi.
"Crkva treba da ima ogromnu ulogu, kao što je ima u Severnoj Americi i Australiji. Ti naši klubovi kojih ima sve manje i manje. Nekada smo imali na stotine klubova, na desetine hiljada đaka u dopunskim školama. Imali smo Jugoligu, gde smo igrali fudbal između naših timova. To više ne postoji. Od tih nekoliko stotina klubova ostalo je nekoliko klubova. Dopunskih škola ima sve više, ali kada pogledamo, ko su deca koja to pohađuju? To su obično deca čiji su roditelji skoro došli iz Srbije", kaže naš sagovornik.
"Arno Gujon mnogo zadužio Srbe"
"Možemo reći da taj Francuz, Srbin, Arno Gijon, dosta uradio bez srpske dijaspore, sem što je imao tih nekoliko ljudi oko sebe i svoju suprugu. On je sam sa Francuzima to radio i mislim da sam ja bio prvi koji ga je u Parizu doveo da upozna našu organizaciju u Francuskoj. I taj čovek je mnogo zadužio Srbe svojim delima, posebno onim koja se tiču Srba na Kosovu", rekao je Blagojević.
Blagojević naglašava da su problemi raznovrsni, navodeći kao primer one administrativne prirode za penzionere, koji zbog greške jednog slova u svom prezimenu i imenu nisu primali penzije, ponekad i godinama, kaže.
"Znam da se na tome radi koliko može u ambasadi. U svim ambasadama Srbije, imate zaostale predmete koji se tiču nasledstva, ponekad duže od 15 godina. To sam imao prilike da vidim svojim očima. Ljudi koji su umirali ovde, koji nisu imali familiju ovde i to se onda vuče godinama. Nismo dovoljno svesni koliko problema postoji", ističe on.
Krovna organizacija koja je trebala da se stara o tim problemima postoji, ali prema njegovim rečima, pošto ima sve manje kubova, ti klubovi postavljaju pitanje njene hijerarhijske uloge. "Ljudi nisu svesni tog moćnog oruđa koje smo imali zadnjih desetak godina", dodaje on.
"Međutim, ne verujem da ima neku veliku maržu da to uradi, zato što nema većinu. Može ta vlada biti oborena preko noći, da padne za 48 sati. On će probati u svakom slučaju, i predsednik Emanuel Makron će probati da je zadrži još te dve godine koliko mu traje mandat", ocenjuje on.
Poverenje Francuza u predsednika Emanuela Makrona palo je na najniži nivo od protesta "žutih prsluka", pokazuje anketa koju je sprovela agencija za istraživanje javnog mnjenja Toluna Haris Interaktiv za televiziju LCI.
Liderka francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin le Pen izjavila je da se priprema za vanredne predsedničke izbore, uverena da je vreme predsednika Emanuela Makrona na toj funkciji gotovo isteklo.
Kaže da je među francuskim narodom jedan veliki period iščekivanja, neznanja u kom pravcu država ide.
"To nije dobro za poslove, za biznis. Vi imate branše gde je potrebno znati godinu, dve, tri, pet ili deset unapred, da biste mogli da preduzimate neke korake u ekonomiji, u biznisu. Kada ne znate šta će biti sutra, vi onda stojite i ne radite ništa. To vam se baš tim rečima kaže, naročito što se tiče tog, kako Amerikanci kažu real estate developmenta, promoterstva nekretnina u ovoj zemlji. Oni vam kažu: Ako ne vidim bar pet godina ispred sebe, ja ne radim ništa", navodi Blagojević.
On ističe da je bitna poreska i ekonomska politika, a da je neizvestnost očigledna u svim domenima.
"I to će biti tako dok ne budemo imali jednu sigurnu većinu i jednu sigurnu vladu. Ova vlada može biti jedna od najkraćih u istoriji Pete republike", ocenio je Blagojević.
Može li Marin Le Pen na vlast?
Liderka Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen će pokušati da izdejstvuje ostavku predsednika Emanuela Makrona, pre kraja njegovog mandata.
"Zato što ne možemo imati parlamentarne izbore pre 7. jula ove godine, a istovremeno teče druga dinamika koja se odnosi na njene sudske sporove u vezi sa Evropskim parlamentom. Iako možda ne želi da deluje kao neko destruktivan ko će gledati po svaku cenu da obori iduću vladu, ali će sigurno raditi na tome, jer ako to ne bude uspela, može da ostane bez prava na izbor ako bude krivično osuđena", kaže Blagojević.
Prema rečima Blagojevića, francuska desnica ima pozitivnije razmišljanje o Srbiji nego stranke desnog i levog centra.
"Ima tu i nešto Srba, kao što nas ima u svim strankama u Francuskoj, ali ima možda malo više baš kod nje. Neću da kažem da bi to bilo nešto mnogo pozitivno, ali ne vidim šta bi moglo da bude negativno ako bi ona došla na vlast. Postoje razne prijateljske veze, raznih naših mladih ljudi koji su članovi u regionalnim skupštinama, u opštinama pojedinim, pa je vrlo moguće da ćemo videti neke Srbe političare u Francuskoj ako bi ona došla na vlast", smatra sagovornik Newsmax Balkans.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Australijske vlasti identifikovale su oca i sina kao oružane napadače na plaži Bondi u Sidneju, koji su ubili 15 ljudi za vreme proslave jevrejskog praznika Hanuka u subotu uveče po lokalnom vremenu, saopštila je policija.
U drugom krugu predsedničkih izbora u Čileu, koji je održan u nedelju, 14. decembra, pobedio je Hose Antonio Kast (59) iz krajnje desničarske Republikanske partije sa više od 58 odsto osvojenih glasova.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Hiljade Brazilaca protestovale su u većim gradovima protiv nastojanja da se smanji zatvorska kazna bivšem desničarskom predsedniku Žairu Bolsonaru i njegovim pristalicama zbog pokušaja organizovanja puča nakon što je izgubio izbore 2022. godine.
Izrael se bliži završetku prve faze mirovnog plana američkog predsednika Donalda Trampa za Gazu od 20 tačaka, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu na nedeljnom sastanku kabineta.
Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof rekao je da je postignut veliki napredak tokom razgovora u Berlinu između visokih američkih i ukrajinskih zvaničnika o najnovijim naporima za okončanje rata u Ukrajini.
Najmanje 12 osoba je poginulo, a 20 povređeno nakon što je autobus, koji je prevozio učenike, pao sa litice u ruralnom području na severu Kolumbije, saopštio je lokalni načelnik Andres Hulijan.
Premijer Australije Entoni Albaneze je za medije istakao da je teroristički napad na plaži bondi u Sidneju bio "čin čistog zla" i obećao da će se svaki pojedinačni resurs posvetiti kako bi se odgovorilo na taj akt. On je rekao da će u ponedeljak zastave biti spuštene na pola koplja u čast žrtvama.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado izjavila je da podržava strategiju predsednika SAD Donalda Trampa prema njenoj zemlji, u kontekstu pojačanog pritiska američke administracije na režim predsednika Venecuele Nikolasa Madura, dodajući da su dani režima u Venecueli odbrojani.
Komentari (0)