Siniša Blagojević, počasni predsednik Skupštine Srba u Francuskoj, izjavio je u intervjuu za Newsmax Balkans, koji smo vodili u Parizu, da postoji bliskost društvene i ekonomske prirode sa maticom, ali istovremeno i dosta problema sa kojima se suočava srpska dijaspora.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Siniša Blagojević je odrastao i školovao se u Kanadi, a potom je studije prava završio na Sorboni u Parizu, gde i danas živi. Odličan je poznavalac političko-ekonomske situacije u Francuskoj, Evropi i Americi, ali i poznavalac francusko-srpskih odnosa, budući da je u jednom periodu bio na poziciji predsednika Skupštine Srba u Francuskoj.
Blagojević ističe da je u Francuskoj zabranjeno praviti statistiku koja se odnosi na etničku pripadnost dijaspore.
"Međutim mi znamo po nekim našim indikatorima, koliko nas ima. Znamo kada je taj socijalni i zdravstveni sistem u Francuskoj napravljen 1945. godine i Jugoslovenima dodeljen broj 120, da nas je bilo više od pola miliona sa tim brojem. Ako znamo da je od svih bivših Jugoslovena velika većina bila Srba, i ako znamo da je od te godine, verovatno, pola njih već umrlo, i ako znamo da je bilo talasa emigracija u Francuskoj posle rata, početkom 60-tih, 70-tih, 80-tih, posle izbijanja rata u Jugoslaviji 90-tih, posle rata na Kosovu, i onda imamo statistike koje ambasada, konzulat Srbije, daje ovde", navodi naš sagovornik.
Prema njegovoj proceni, nikada ta cifra nije prešla 100.000 ljudi.
"Međutim, ja sam video više od 10.000 ljudi bez boravišnih dozvola. Rekao bih da ih ima bar 10 puta više. I tačno se vide talasi dolaska te emigracije. Ovde u Francuskoj nije kao u Nemačkoj. Vrlo je teško doći do boravišne dozvole. Ta emigracija koja je ovde u Francuskoj, to su ljudi koji već imaju brata, sestru u Francuskoj i oni su ti koji dovode svoje članove familije. I ovde rešavaju dobijanje boravišne dozvole i to je izuzetno teško i biće sve teže, uvek je bilo sve teže, poslednjih 50 godina i tako će biti ubuduće", kaže Blagojević.
Penzionerski turizam
Govoreći za Newsmax Balkans o odnosu dijaspore u Francuskoj sa maticom, Blagojević ističe da postoji bliskost koja je društvene i ekonomske prirode.
"Naša dijaspora je bila ta koja je najviše novca vraćala u zemlju do izbijanja rata, dok je još velika Jugoslavija postojala, što je nešto neverovatno, da smo mi, bivši Jugosloveni, slali najviše novca u tu zemlju. Međutim, jedan drugi fenomen se sad stvara, to je što je ta generacija koja je prva mogla da emigrira početkom 60-tih, sada već u penziji, a mnogi više i nisu među nama", priča on.
Dodaje da su ljudi uzimali nekoliko hiljada franaka ili evra i trošili to u Jugoslaviji, u Srbiji, ocenjujući da je taj ekonomski potencijal bio ogroman.
Prema rečima Blagojevića, "penzionerski turizam postaje bitna ekonomska branša svuda u svetu, gde svako hoće da povuče penzionere, ne samo svoje, nego i tuđe".
"Portugalija se održala na tome poslednjih petnaestak godina, Turska sada nastupa sa time, kao i Grčka. Pošto vreme radi svoje, biće sve manje i manje tih deviznih penzionera, nažalost. A ta mlada emigracija koja je emigrirala sada skoro ili malo ranije, ona će, žao mi je reći, postaće Francuzi, i ta deca koje se rađaju ovde, oni neće imati nikakve veze sa Srbijom više. Oni će biti Francuzi", ističe on.
Blagojević dodaje da na tom pitanju treba mnogo da se radi, podsećajući da su postojali razni projekti s tim u vezi.
"Crkva treba da ima ogromnu ulogu, kao što je ima u Severnoj Americi i Australiji. Ti naši klubovi kojih ima sve manje i manje. Nekada smo imali na stotine klubova, na desetine hiljada đaka u dopunskim školama. Imali smo Jugoligu, gde smo igrali fudbal između naših timova. To više ne postoji. Od tih nekoliko stotina klubova ostalo je nekoliko klubova. Dopunskih škola ima sve više, ali kada pogledamo, ko su deca koja to pohađuju? To su obično deca čiji su roditelji skoro došli iz Srbije", kaže naš sagovornik.
"Arno Gujon mnogo zadužio Srbe"
"Možemo reći da taj Francuz, Srbin, Arno Gijon, dosta uradio bez srpske dijaspore, sem što je imao tih nekoliko ljudi oko sebe i svoju suprugu. On je sam sa Francuzima to radio i mislim da sam ja bio prvi koji ga je u Parizu doveo da upozna našu organizaciju u Francuskoj. I taj čovek je mnogo zadužio Srbe svojim delima, posebno onim koja se tiču Srba na Kosovu", rekao je Blagojević.
Blagojević naglašava da su problemi raznovrsni, navodeći kao primer one administrativne prirode za penzionere, koji zbog greške jednog slova u svom prezimenu i imenu nisu primali penzije, ponekad i godinama, kaže.
"Znam da se na tome radi koliko može u ambasadi. U svim ambasadama Srbije, imate zaostale predmete koji se tiču nasledstva, ponekad duže od 15 godina. To sam imao prilike da vidim svojim očima. Ljudi koji su umirali ovde, koji nisu imali familiju ovde i to se onda vuče godinama. Nismo dovoljno svesni koliko problema postoji", ističe on.
Krovna organizacija koja je trebala da se stara o tim problemima postoji, ali prema njegovim rečima, pošto ima sve manje kubova, ti klubovi postavljaju pitanje njene hijerarhijske uloge. "Ljudi nisu svesni tog moćnog oruđa koje smo imali zadnjih desetak godina", dodaje on.
"Međutim, ne verujem da ima neku veliku maržu da to uradi, zato što nema većinu. Može ta vlada biti oborena preko noći, da padne za 48 sati. On će probati u svakom slučaju, i predsednik Emanuel Makron će probati da je zadrži još te dve godine koliko mu traje mandat", ocenjuje on.
Poverenje Francuza u predsednika Emanuela Makrona palo je na najniži nivo od protesta "žutih prsluka", pokazuje anketa koju je sprovela agencija za istraživanje javnog mnjenja Toluna Haris Interaktiv za televiziju LCI.
Liderka francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin le Pen izjavila je da se priprema za vanredne predsedničke izbore, uverena da je vreme predsednika Emanuela Makrona na toj funkciji gotovo isteklo.
Kaže da je među francuskim narodom jedan veliki period iščekivanja, neznanja u kom pravcu država ide.
"To nije dobro za poslove, za biznis. Vi imate branše gde je potrebno znati godinu, dve, tri, pet ili deset unapred, da biste mogli da preduzimate neke korake u ekonomiji, u biznisu. Kada ne znate šta će biti sutra, vi onda stojite i ne radite ništa. To vam se baš tim rečima kaže, naročito što se tiče tog, kako Amerikanci kažu real estate developmenta, promoterstva nekretnina u ovoj zemlji. Oni vam kažu: Ako ne vidim bar pet godina ispred sebe, ja ne radim ništa", navodi Blagojević.
On ističe da je bitna poreska i ekonomska politika, a da je neizvestnost očigledna u svim domenima.
"I to će biti tako dok ne budemo imali jednu sigurnu većinu i jednu sigurnu vladu. Ova vlada može biti jedna od najkraćih u istoriji Pete republike", ocenio je Blagojević.
Može li Marin Le Pen na vlast?
Liderka Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen će pokušati da izdejstvuje ostavku predsednika Emanuela Makrona, pre kraja njegovog mandata.
"Zato što ne možemo imati parlamentarne izbore pre 7. jula ove godine, a istovremeno teče druga dinamika koja se odnosi na njene sudske sporove u vezi sa Evropskim parlamentom. Iako možda ne želi da deluje kao neko destruktivan ko će gledati po svaku cenu da obori iduću vladu, ali će sigurno raditi na tome, jer ako to ne bude uspela, može da ostane bez prava na izbor ako bude krivično osuđena", kaže Blagojević.
Prema rečima Blagojevića, francuska desnica ima pozitivnije razmišljanje o Srbiji nego stranke desnog i levog centra.
"Ima tu i nešto Srba, kao što nas ima u svim strankama u Francuskoj, ali ima možda malo više baš kod nje. Neću da kažem da bi to bilo nešto mnogo pozitivno, ali ne vidim šta bi moglo da bude negativno ako bi ona došla na vlast. Postoje razne prijateljske veze, raznih naših mladih ljudi koji su članovi u regionalnim skupštinama, u opštinama pojedinim, pa je vrlo moguće da ćemo videti neke Srbe političare u Francuskoj ako bi ona došla na vlast", smatra sagovornik Newsmax Balkans.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Koji su najvažniji aspekti spoljne politike Vašingtona? Kakvi su odnosi SAD sa Evropskom unijom, Kinom, Indijom i Rusijom, sa posebnim osvrtom na rat u Iranu i Ukrajini? Odgovore tražimo od profesora Fakulteta političkih nauka Milana Krstića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA II DEO (R)
Da li je nacizam bio delo jednog čoveka — ili projekat moćnih elita? U novoj epizodi otkrivamo tajne sastanke industrijalaca i političkih lidera koji su oblikovali tok istorije. Ko je finansirao uspon Hitlera — i ko je za to odgovarao? Dokumentovana priča o novcu, moći i propagandi koja je promenila svet.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Istražni organi Ruske Federacije saopštili su da je pokrenuta istraga nakon navoda da je tigar tokom cirkuske predstave iskočio iz arene ka publici u Rostovu na Donu, a prema dostupnim informacijama, povređenih nema.
Lider stranke "Progresivna Bugarska" Rumen Radev izjavio je, nakon što je u izlaznim anketama objavljeno da je ta stranka pobedila na održanim parlamentarnim izborima u Bugarskoj, da će raditi na formiranju stabilne vlade.
Iranka Šamim Mafi (44) uhapšena je danas na međunarodnom aerodromu Los Anđeles zbog sumnje da je trgovala oružjem u ime iranske vlade, saopštio je američki tužilac Centralnog okruga Kalifornije Bil Esajli.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da su američki marinci u Omanskom zalivu preuzeli kontrolu nad teretnim brodom "Tousca" koji plovi pod iranskom zastavom, a koji je pokušao da probije američku pomorsku blokadu Ormuskog moreuza.
Najmanje sedam Palestinaca je poginulo, a 24 su ranjena u novim izraelskim napadima širom Pojasa Gaze u poslednja 24 sata, dok je od početka primirja, iz oktobra prošle godine, zabeleženo 2.400 njegovih kršenja.
Austrijska policija saopštila je da je u tegli dečje hrane HiPP, sa šargarepom i krompirom, pronađen otrov za pacove, nakon čega je iz predostrožnosti povučen proizvod iz više od 1.000 Spar prodavnica u toj zemlji.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Nakon što su u prošlogodišnjim konsultacijama izabrali divlje životinje kao zaštitna lica novih novčanica, Britanci će na leto dobiti priliku da odlučuju i o konkretnim vrstama koje će se naći na britanskim funtama
Vrućine, suše i porast nivoa mora sve su veća pretnja lokalitetima svetske baštine UNESKO širom sveta. Ugrožena su jedinstvena kulturna dobra poput Kineskog zida ili statua na Uskršnjem ostrvu.
Komentari (0)