(FOTO/VIDEO) Počasni predsednik Skupštine Srba u Francuskoj: Kolika je i kako funkcioniše srpska dijaspora
Siniša Blagojević, počasni predsednik Skupštine Srba u Francuskoj, izjavio je u intervjuu za Newsmax Balkans, koji smo vodili u Parizu, da postoji bliskost društvene i ekonomske prirode sa maticom, ali istovremeno i dosta problema sa kojima se suočava srpska dijaspora.
Siniša Blagojević je odrastao i školovao se u Kanadi, a potom je studije prava završio na Sorboni u Parizu, gde i danas živi. Odličan je poznavalac političko-ekonomske situacije u Francuskoj, Evropi i Americi, ali i poznavalac francusko-srpskih odnosa, budući da je u jednom periodu bio na poziciji predsednika Skupštine Srba u Francuskoj.
Blagojević ističe da je u Francuskoj zabranjeno praviti statistiku koja se odnosi na etničku pripadnost dijaspore.
"Međutim mi znamo po nekim našim indikatorima, koliko nas ima. Znamo kada je taj socijalni i zdravstveni sistem u Francuskoj napravljen 1945. godine i Jugoslovenima dodeljen broj 120, da nas je bilo više od pola miliona sa tim brojem. Ako znamo da je od svih bivših Jugoslovena velika većina bila Srba, i ako znamo da je od te godine, verovatno, pola njih već umrlo, i ako znamo da je bilo talasa emigracija u Francuskoj posle rata, početkom 60-tih, 70-tih, 80-tih, posle izbijanja rata u Jugoslaviji 90-tih, posle rata na Kosovu, i onda imamo statistike koje ambasada, konzulat Srbije, daje ovde", navodi naš sagovornik.
Prema njegovoj proceni, nikada ta cifra nije prešla 100.000 ljudi.
"Međutim, ja sam video više od 10.000 ljudi bez boravišnih dozvola. Rekao bih da ih ima bar 10 puta više. I tačno se vide talasi dolaska te emigracije. Ovde u Francuskoj nije kao u Nemačkoj. Vrlo je teško doći do boravišne dozvole. Ta emigracija koja je ovde u Francuskoj, to su ljudi koji već imaju brata, sestru u Francuskoj i oni su ti koji dovode svoje članove familije. I ovde rešavaju dobijanje boravišne dozvole i to je izuzetno teško i biće sve teže, uvek je bilo sve teže, poslednjih 50 godina i tako će biti ubuduće", kaže Blagojević.
Penzionerski turizam
Govoreći za Newsmax Balkans o odnosu dijaspore u Francuskoj sa maticom, Blagojević ističe da postoji bliskost koja je društvene i ekonomske prirode.
"Naša dijaspora je bila ta koja je najviše novca vraćala u zemlju do izbijanja rata, dok je još velika Jugoslavija postojala, što je nešto neverovatno, da smo mi, bivši Jugosloveni, slali najviše novca u tu zemlju. Međutim, jedan drugi fenomen se sad stvara, to je što je ta generacija koja je prva mogla da emigrira početkom 60-tih, sada već u penziji, a mnogi više i nisu među nama", priča on.
Dodaje da su ljudi uzimali nekoliko hiljada franaka ili evra i trošili to u Jugoslaviji, u Srbiji, ocenjujući da je taj ekonomski potencijal bio ogroman.
Prema rečima Blagojevića, "penzionerski turizam postaje bitna ekonomska branša svuda u svetu, gde svako hoće da povuče penzionere, ne samo svoje, nego i tuđe".
"Portugalija se održala na tome poslednjih petnaestak godina, Turska sada nastupa sa time, kao i Grčka. Pošto vreme radi svoje, biće sve manje i manje tih deviznih penzionera, nažalost. A ta mlada emigracija koja je emigrirala sada skoro ili malo ranije, ona će, žao mi je reći, postaće Francuzi, i ta deca koje se rađaju ovde, oni neće imati nikakve veze sa Srbijom više. Oni će biti Francuzi", ističe on.
Blagojević dodaje da na tom pitanju treba mnogo da se radi, podsećajući da su postojali razni projekti s tim u vezi.
"Crkva treba da ima ogromnu ulogu, kao što je ima u Severnoj Americi i Australiji. Ti naši klubovi kojih ima sve manje i manje. Nekada smo imali na stotine klubova, na desetine hiljada đaka u dopunskim školama. Imali smo Jugoligu, gde smo igrali fudbal između naših timova. To više ne postoji. Od tih nekoliko stotina klubova ostalo je nekoliko klubova. Dopunskih škola ima sve više, ali kada pogledamo, ko su deca koja to pohađuju? To su obično deca čiji su roditelji skoro došli iz Srbije", kaže naš sagovornik.
"Arno Gujon mnogo zadužio Srbe"
"Možemo reći da taj Francuz, Srbin, Arno Gijon, dosta uradio bez srpske dijaspore, sem što je imao tih nekoliko ljudi oko sebe i svoju suprugu. On je sam sa Francuzima to radio i mislim da sam ja bio prvi koji ga je u Parizu doveo da upozna našu organizaciju u Francuskoj. I taj čovek je mnogo zadužio Srbe svojim delima, posebno onim koja se tiču Srba na Kosovu", rekao je Blagojević.
Blagojević naglašava da su problemi raznovrsni, navodeći kao primer one administrativne prirode za penzionere, koji zbog greške jednog slova u svom prezimenu i imenu nisu primali penzije, ponekad i godinama, kaže.
"Znam da se na tome radi koliko može u ambasadi. U svim ambasadama Srbije, imate zaostale predmete koji se tiču nasledstva, ponekad duže od 15 godina. To sam imao prilike da vidim svojim očima. Ljudi koji su umirali ovde, koji nisu imali familiju ovde i to se onda vuče godinama. Nismo dovoljno svesni koliko problema postoji", ističe on.
Krovna organizacija koja je trebala da se stara o tim problemima postoji, ali prema njegovim rečima, pošto ima sve manje kubova, ti klubovi postavljaju pitanje njene hijerarhijske uloge. "Ljudi nisu svesni tog moćnog oruđa koje smo imali zadnjih desetak godina", dodaje on.
"Međutim, ne verujem da ima neku veliku maržu da to uradi, zato što nema većinu. Može ta vlada biti oborena preko noći, da padne za 48 sati. On će probati u svakom slučaju, i predsednik Emanuel Makron će probati da je zadrži još te dve godine koliko mu traje mandat", ocenjuje on.
Poverenje Francuza u predsednika Emanuela Makrona palo je na najniži nivo od protesta "žutih prsluka", pokazuje anketa koju je sprovela agencija za istraživanje javnog mnjenja Toluna Haris Interaktiv za televiziju LCI.
Liderka francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin le Pen izjavila je da se priprema za vanredne predsedničke izbore, uverena da je vreme predsednika Emanuela Makrona na toj funkciji gotovo isteklo.
Kaže da je među francuskim narodom jedan veliki period iščekivanja, neznanja u kom pravcu država ide.
"To nije dobro za poslove, za biznis. Vi imate branše gde je potrebno znati godinu, dve, tri, pet ili deset unapred, da biste mogli da preduzimate neke korake u ekonomiji, u biznisu. Kada ne znate šta će biti sutra, vi onda stojite i ne radite ništa. To vam se baš tim rečima kaže, naročito što se tiče tog, kako Amerikanci kažu real estate developmenta, promoterstva nekretnina u ovoj zemlji. Oni vam kažu: Ako ne vidim bar pet godina ispred sebe, ja ne radim ništa", navodi Blagojević.
On ističe da je bitna poreska i ekonomska politika, a da je neizvestnost očigledna u svim domenima.
"I to će biti tako dok ne budemo imali jednu sigurnu većinu i jednu sigurnu vladu. Ova vlada može biti jedna od najkraćih u istoriji Pete republike", ocenio je Blagojević.
Može li Marin Le Pen na vlast?
Liderka Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen će pokušati da izdejstvuje ostavku predsednika Emanuela Makrona, pre kraja njegovog mandata.
"Zato što ne možemo imati parlamentarne izbore pre 7. jula ove godine, a istovremeno teče druga dinamika koja se odnosi na njene sudske sporove u vezi sa Evropskim parlamentom. Iako možda ne želi da deluje kao neko destruktivan ko će gledati po svaku cenu da obori iduću vladu, ali će sigurno raditi na tome, jer ako to ne bude uspela, može da ostane bez prava na izbor ako bude krivično osuđena", kaže Blagojević.
Prema rečima Blagojevića, francuska desnica ima pozitivnije razmišljanje o Srbiji nego stranke desnog i levog centra.
"Ima tu i nešto Srba, kao što nas ima u svim strankama u Francuskoj, ali ima možda malo više baš kod nje. Neću da kažem da bi to bilo nešto mnogo pozitivno, ali ne vidim šta bi moglo da bude negativno ako bi ona došla na vlast. Postoje razne prijateljske veze, raznih naših mladih ljudi koji su članovi u regionalnim skupštinama, u opštinama pojedinim, pa je vrlo moguće da ćemo videti neke Srbe političare u Francuskoj ako bi ona došla na vlast", smatra sagovornik Newsmax Balkans.
Ko su majke koje svojom snagom i borbom inspirišu? Da li je majčinstvo na Instagramu realna slika? Gde majke pronalaze snagu i imaju li pravo da bez nje ostanu? Za emisiju “Tražim reč” govore mame: Sanja Maletić, Jelena Šebez Inić, Mirjana Arsekić, Andjela Trajković, Milica Ostojić, Marina Janković i Jelena Teofilović.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Manastir Tumane nije fabrika čuda gde ćete da dobijete i kupite čudo. Manastir Tumane je svetinja u kojoj blagodat Božija dejstvuje prema našoj veri, ali i slobodi Boga i svetitelja da satvore čudo, izjavio je arhimandrit manastira Tumane iguman Dimitrije. Manastir Tumane je najposećeniji manastir 21. veka i iz godine u godinu privlači sve veći broj vernika. Nalazi se u blizini Golupca, a 2019. godine obeležio je 630 godina postojanja. Pored moštiju Svetog Zosima i Jakova Tumanskog, manastir je poznat i po relikvijma kao što su deo moštiju Svetog Nektarija i ruska ikona Bogorodice Kurske, pronađena na zgarištu u Kurskoj oblasti. Arhimandrit ovog manastira u ovaj čin rukoproizveden je 2020. godine. Gostujući u emisiji SINTEZA, govorio je o tome zašto je izabrao monaški put, kao i zašto baš Tumane.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JESTE LI ZA PLES (R)
Šta radimo kada plešemo? Jedni kažu da uživamo u muzici, drugi da se veselimo bez razloga, dok treći misle da ne znamo da igramo. Ples je jedina forma koja je pobedila globalizaciju pošto i plesovi najsiromašnijih zemalja danas mogu da postanu svetska atrakcija. Valcer, tango, rumba, samba, ča ča, tvist, pankerske šutke, mlataranje glavom uz hevi metal muziku, brejkdensa, rejv ili užičkog kola samo su neki od plesova koje su voleli u Jugoslaviji. Nova epizoda serijala DEKADE analizira vreme kada su ljudi jedni druge pitali: Jeste li za ples?
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Sukob Indije i Pakistana otvorio je još jedno žarište na svetskoj mapi. Ovonedeljna razmena vatre je najžešći sukob azijskih nuklearnih sila od 1971. godine, istakao je politikolog Mijat Kostić u emisiji SINTEZA, dodajući da je razvoj događaja iznenadio i američkog predsednika Donalda Trampa. Dve nedelje nakon smrtonosnog napada ekstremista na turiste u delu Kašmira pod indijskom upravom, Indija je sprovela seriju vazdušnih udara na ciljeve u Pakistanu i delu Kašmira koji je pod upravom Pakistana. Prema saopštenju indijske vlade, pogođeno je ukupno devet lokacija za koje se tvrdi da predstavljaju terorističku infrastrukturu – mesta na kojima su, kako se navodi, planirani i koordinisani napadi. Spoljnopolitički analitičar Petar Arsovski naveo je da je mala verovatnoća sukobljene strane upotrebe nuklearni arsenal. Prema njegovim rečima, eskalacija sukoba Indije i Pakistana dolazi u vreme kada se SAD i EU više bave samima sobom nego spoljnim poslovima. Spoljnopolitički analitičar Branimir Vidmarović rekao je u emisiji SINTEZA da je nova eskalacija sukoba Indije i Pakistana prouzrokovana i problemima s vodom. "Oko 80 odsto pakistanske poljoprivrede zavisi od vode koja dolazi iz pritoka indijskih reka. To se regulisalo sporazumom iz 1960. godine. Sada voda postaje strateški, odnosno vojni i politički alat", istakao je Vidmarović, dodajući da je Indija ta koja stalno jača, da je u zamahu i da ima inicijativu. On dodaje da je Indija ta koja sada može da deeskalira ili pojača konflikt.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Vozovi u Crnoj Gori od petka ujutru ne saobraćaju. Grupa zaposlenih Željezničke infrastrukture Crne Gore obustavila je rad. Poručuju da neće raditi, dok ih menadžment kompanije ne pozove na pregovore o povećanju plata. Iz rukovodstva kompanije tvrde suprotno.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. M. (25) iz Užica, zbog sumnje da je sa još trojicom muškaraca, za kojima policija traga, fizički napao i nožem ranio 36-godišnjeg muškarca.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je sve predstavnike, kako je naveo, studentsko-blokaderskog pokreta na debatu koja bi se održala javno, pred svim kamerama.
Trojica jevrejskih aktivista napadnuta su u Frankfurtu dok su pokušavali da odaju počast izraelskim taocima koje militantna grupa Hamas drži zarobljene u Gazi, pišu nemački mediji. Incident se dogodio u Grineburgparku na marginama ekološkog skupa "Kamp za promenu sistem", prenosi Velt.
Dve osobe povređene su danas nakon što je automobil udario u gomilu ljudi ispred Kraljevske palate u centru Stokholma, javio je švedski javni servis SVT.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman na bilo koji format sastanka sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, ali da, kako je ocenio, "Moskva ponovo pokušava da odugovlači sve".
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da će biti potrebno strpljenje da bi se postigao mir u Ukrajini i naglasio da će to biti prilično težak zadatak.
Više od 60 odsto Nemaca nezadovoljno je dosadašnjim učinkom koalicione vlade CDU/CSU i SPD, pokazuju rezultati ispitivanja javnog mnjenja koje je sproveo sociološki institut INSA za "Bild am Sonntag".
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je povodom Dana državne zastave da ta zemlja neće prepustiti nijedan deo svoje teritorije. On je naglasio da je zastava Ukrajine simbol nade za građane na privremeno okupiranim teritorijama.
Najmanje 62.622 osobe su poginule, a 157.673 su ranjene u izraelskim napadima na Pojas Gaze od oktobra 2023. godine, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.
Urušavanje železničkog mosta u izgradnji preko Žute reke u Kini odnelo je život najmanje 12 radnika, a četvoro se vodi kao nestalo, javlja AP pozivajući se naq kineske državne medije, nakon što je u prethodnim izveštajima potvrđeno šest žrtava i 10 nestalih.
Komentari (0)