(FOTO/VIDEO) Počasni predsednik Skupštine Srba u Francuskoj: Kolika je i kako funkcioniše srpska dijaspora
Siniša Blagojević, počasni predsednik Skupštine Srba u Francuskoj, izjavio je u intervjuu za Newsmax Balkans, koji smo vodili u Parizu, da postoji bliskost društvene i ekonomske prirode sa maticom, ali istovremeno i dosta problema sa kojima se suočava srpska dijaspora.
Siniša Blagojević je odrastao i školovao se u Kanadi, a potom je studije prava završio na Sorboni u Parizu, gde i danas živi. Odličan je poznavalac političko-ekonomske situacije u Francuskoj, Evropi i Americi, ali i poznavalac francusko-srpskih odnosa, budući da je u jednom periodu bio na poziciji predsednika Skupštine Srba u Francuskoj.
Blagojević ističe da je u Francuskoj zabranjeno praviti statistiku koja se odnosi na etničku pripadnost dijaspore.
"Međutim mi znamo po nekim našim indikatorima, koliko nas ima. Znamo kada je taj socijalni i zdravstveni sistem u Francuskoj napravljen 1945. godine i Jugoslovenima dodeljen broj 120, da nas je bilo više od pola miliona sa tim brojem. Ako znamo da je od svih bivših Jugoslovena velika većina bila Srba, i ako znamo da je od te godine, verovatno, pola njih već umrlo, i ako znamo da je bilo talasa emigracija u Francuskoj posle rata, početkom 60-tih, 70-tih, 80-tih, posle izbijanja rata u Jugoslaviji 90-tih, posle rata na Kosovu, i onda imamo statistike koje ambasada, konzulat Srbije, daje ovde", navodi naš sagovornik.
Prema njegovoj proceni, nikada ta cifra nije prešla 100.000 ljudi.
"Međutim, ja sam video više od 10.000 ljudi bez boravišnih dozvola. Rekao bih da ih ima bar 10 puta više. I tačno se vide talasi dolaska te emigracije. Ovde u Francuskoj nije kao u Nemačkoj. Vrlo je teško doći do boravišne dozvole. Ta emigracija koja je ovde u Francuskoj, to su ljudi koji već imaju brata, sestru u Francuskoj i oni su ti koji dovode svoje članove familije. I ovde rešavaju dobijanje boravišne dozvole i to je izuzetno teško i biće sve teže, uvek je bilo sve teže, poslednjih 50 godina i tako će biti ubuduće", kaže Blagojević.
Penzionerski turizam
Govoreći za Newsmax Balkans o odnosu dijaspore u Francuskoj sa maticom, Blagojević ističe da postoji bliskost koja je društvene i ekonomske prirode.
"Naša dijaspora je bila ta koja je najviše novca vraćala u zemlju do izbijanja rata, dok je još velika Jugoslavija postojala, što je nešto neverovatno, da smo mi, bivši Jugosloveni, slali najviše novca u tu zemlju. Međutim, jedan drugi fenomen se sad stvara, to je što je ta generacija koja je prva mogla da emigrira početkom 60-tih, sada već u penziji, a mnogi više i nisu među nama", priča on.
Dodaje da su ljudi uzimali nekoliko hiljada franaka ili evra i trošili to u Jugoslaviji, u Srbiji, ocenjujući da je taj ekonomski potencijal bio ogroman.
Prema rečima Blagojevića, "penzionerski turizam postaje bitna ekonomska branša svuda u svetu, gde svako hoće da povuče penzionere, ne samo svoje, nego i tuđe".
"Portugalija se održala na tome poslednjih petnaestak godina, Turska sada nastupa sa time, kao i Grčka. Pošto vreme radi svoje, biće sve manje i manje tih deviznih penzionera, nažalost. A ta mlada emigracija koja je emigrirala sada skoro ili malo ranije, ona će, žao mi je reći, postaće Francuzi, i ta deca koje se rađaju ovde, oni neće imati nikakve veze sa Srbijom više. Oni će biti Francuzi", ističe on.
Blagojević dodaje da na tom pitanju treba mnogo da se radi, podsećajući da su postojali razni projekti s tim u vezi.
"Crkva treba da ima ogromnu ulogu, kao što je ima u Severnoj Americi i Australiji. Ti naši klubovi kojih ima sve manje i manje. Nekada smo imali na stotine klubova, na desetine hiljada đaka u dopunskim školama. Imali smo Jugoligu, gde smo igrali fudbal između naših timova. To više ne postoji. Od tih nekoliko stotina klubova ostalo je nekoliko klubova. Dopunskih škola ima sve više, ali kada pogledamo, ko su deca koja to pohađuju? To su obično deca čiji su roditelji skoro došli iz Srbije", kaže naš sagovornik.
"Arno Gujon mnogo zadužio Srbe"
"Možemo reći da taj Francuz, Srbin, Arno Gijon, dosta uradio bez srpske dijaspore, sem što je imao tih nekoliko ljudi oko sebe i svoju suprugu. On je sam sa Francuzima to radio i mislim da sam ja bio prvi koji ga je u Parizu doveo da upozna našu organizaciju u Francuskoj. I taj čovek je mnogo zadužio Srbe svojim delima, posebno onim koja se tiču Srba na Kosovu", rekao je Blagojević.
Blagojević naglašava da su problemi raznovrsni, navodeći kao primer one administrativne prirode za penzionere, koji zbog greške jednog slova u svom prezimenu i imenu nisu primali penzije, ponekad i godinama, kaže.
"Znam da se na tome radi koliko može u ambasadi. U svim ambasadama Srbije, imate zaostale predmete koji se tiču nasledstva, ponekad duže od 15 godina. To sam imao prilike da vidim svojim očima. Ljudi koji su umirali ovde, koji nisu imali familiju ovde i to se onda vuče godinama. Nismo dovoljno svesni koliko problema postoji", ističe on.
Krovna organizacija koja je trebala da se stara o tim problemima postoji, ali prema njegovim rečima, pošto ima sve manje kubova, ti klubovi postavljaju pitanje njene hijerarhijske uloge. "Ljudi nisu svesni tog moćnog oruđa koje smo imali zadnjih desetak godina", dodaje on.
"Međutim, ne verujem da ima neku veliku maržu da to uradi, zato što nema većinu. Može ta vlada biti oborena preko noći, da padne za 48 sati. On će probati u svakom slučaju, i predsednik Emanuel Makron će probati da je zadrži još te dve godine koliko mu traje mandat", ocenjuje on.
Poverenje Francuza u predsednika Emanuela Makrona palo je na najniži nivo od protesta "žutih prsluka", pokazuje anketa koju je sprovela agencija za istraživanje javnog mnjenja Toluna Haris Interaktiv za televiziju LCI.
Liderka francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin le Pen izjavila je da se priprema za vanredne predsedničke izbore, uverena da je vreme predsednika Emanuela Makrona na toj funkciji gotovo isteklo.
Kaže da je među francuskim narodom jedan veliki period iščekivanja, neznanja u kom pravcu država ide.
"To nije dobro za poslove, za biznis. Vi imate branše gde je potrebno znati godinu, dve, tri, pet ili deset unapred, da biste mogli da preduzimate neke korake u ekonomiji, u biznisu. Kada ne znate šta će biti sutra, vi onda stojite i ne radite ništa. To vam se baš tim rečima kaže, naročito što se tiče tog, kako Amerikanci kažu real estate developmenta, promoterstva nekretnina u ovoj zemlji. Oni vam kažu: Ako ne vidim bar pet godina ispred sebe, ja ne radim ništa", navodi Blagojević.
On ističe da je bitna poreska i ekonomska politika, a da je neizvestnost očigledna u svim domenima.
"I to će biti tako dok ne budemo imali jednu sigurnu većinu i jednu sigurnu vladu. Ova vlada može biti jedna od najkraćih u istoriji Pete republike", ocenio je Blagojević.
Može li Marin Le Pen na vlast?
Liderka Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen će pokušati da izdejstvuje ostavku predsednika Emanuela Makrona, pre kraja njegovog mandata.
"Zato što ne možemo imati parlamentarne izbore pre 7. jula ove godine, a istovremeno teče druga dinamika koja se odnosi na njene sudske sporove u vezi sa Evropskim parlamentom. Iako možda ne želi da deluje kao neko destruktivan ko će gledati po svaku cenu da obori iduću vladu, ali će sigurno raditi na tome, jer ako to ne bude uspela, može da ostane bez prava na izbor ako bude krivično osuđena", kaže Blagojević.
Prema rečima Blagojevića, francuska desnica ima pozitivnije razmišljanje o Srbiji nego stranke desnog i levog centra.
"Ima tu i nešto Srba, kao što nas ima u svim strankama u Francuskoj, ali ima možda malo više baš kod nje. Neću da kažem da bi to bilo nešto mnogo pozitivno, ali ne vidim šta bi moglo da bude negativno ako bi ona došla na vlast. Postoje razne prijateljske veze, raznih naših mladih ljudi koji su članovi u regionalnim skupštinama, u opštinama pojedinim, pa je vrlo moguće da ćemo videti neke Srbe političare u Francuskoj ako bi ona došla na vlast", smatra sagovornik Newsmax Balkans.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Strani radnici dolaze, domaći odlaze – kakava je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje ? Kakva su danas prava radnika i gde smo danas između dostojanstva i prekarijata. Gost: dr Mario Reljanović, predsednik Centra za dostojanstven rad.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
U emisiji ''Otvori oči'' u četvrtak, 18.09. gledaćete: 1. Protesti, pad vlade, moguć povratak vođe desnice, da li je Francuska u krizi? 2. Hoće li izmene Krivičnog zakonika konačno ujediniti struku ili ponovo vratiti Nacrt zakona na doradu? 3. Može li ograničavanje cena kirija biti spas za mlade ili postati opasnost za tržište?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Protestna šetnja koju su organizovali roditelji učenika Osnovne škole "Pavle Savić" na Mirijevu, nezadovoljni stanjem u toj školi, počela je oko 19.30 sati, a njima su se pridružili i roditelji i deo zaposlenih Vazduhoplovne akademije i Pete beogradske gimnazije.
Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama u izjavio je da se SAD, nakon ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, nalazi na "prelomnoj tački", dodajući, međutim, da političko nasilje "nije novo" i da se dešavalo u određenim periodima istorije Amerike.
Velika Britanija će formalno priznati palestinsku državu ovog vikenda, nakon što američki predsednik Donald Tramp, koji se protivi toj odluci, bude otputovao iz te zemlje nakon državne posete, piše Tajms, pozivajući se na izvore.
Ujedinjene nacije su saopštile da su žene u Pojasu Gaze primorane da se porađaju na ulicama, zbog izraelskih vojnih operacija koje traju od oktobra 2023. godine.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je, na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecolom u Kijevu, da budžet za jednu godinu rata iznosi 120 milijardi dolara.
Britanski kralj Čarls Treći i kraljica Kamila dočekali su američkog predsednika Donalda Trampa i njegovu suprugu Melaniju ispred zamka Vindzor. Tokom posete, Tramp je u jednom trenutku hodao ispred britanskog kralja. Američki mediji se pitaju da li je šef Bele kuće na taj način prekršio protokol.
Sjedinjene Američke Države poništavaju i odbijaju vize ljudima koji slave ubistvo američkog patriote Čarlija Kirka, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Španska vlada proglasila je vanrednu situaciju na Balearskim ostrvima zbog povećanog dolaska migranata koji pristižu na ovaj arhipelag, prenose španski mediji.
Komentari (0)