(FOTO/VIDEO) Počasni predsednik Skupštine Srba u Francuskoj: Kolika je i kako funkcioniše srpska dijaspora
Siniša Blagojević, počasni predsednik Skupštine Srba u Francuskoj, izjavio je u intervjuu za Newsmax Balkans, koji smo vodili u Parizu, da postoji bliskost društvene i ekonomske prirode sa maticom, ali istovremeno i dosta problema sa kojima se suočava srpska dijaspora.
Siniša Blagojević je odrastao i školovao se u Kanadi, a potom je studije prava završio na Sorboni u Parizu, gde i danas živi. Odličan je poznavalac političko-ekonomske situacije u Francuskoj, Evropi i Americi, ali i poznavalac francusko-srpskih odnosa, budući da je u jednom periodu bio na poziciji predsednika Skupštine Srba u Francuskoj.
Blagojević ističe da je u Francuskoj zabranjeno praviti statistiku koja se odnosi na etničku pripadnost dijaspore.
"Međutim mi znamo po nekim našim indikatorima, koliko nas ima. Znamo kada je taj socijalni i zdravstveni sistem u Francuskoj napravljen 1945. godine i Jugoslovenima dodeljen broj 120, da nas je bilo više od pola miliona sa tim brojem. Ako znamo da je od svih bivših Jugoslovena velika većina bila Srba, i ako znamo da je od te godine, verovatno, pola njih već umrlo, i ako znamo da je bilo talasa emigracija u Francuskoj posle rata, početkom 60-tih, 70-tih, 80-tih, posle izbijanja rata u Jugoslaviji 90-tih, posle rata na Kosovu, i onda imamo statistike koje ambasada, konzulat Srbije, daje ovde", navodi naš sagovornik.
Prema njegovoj proceni, nikada ta cifra nije prešla 100.000 ljudi.
"Međutim, ja sam video više od 10.000 ljudi bez boravišnih dozvola. Rekao bih da ih ima bar 10 puta više. I tačno se vide talasi dolaska te emigracije. Ovde u Francuskoj nije kao u Nemačkoj. Vrlo je teško doći do boravišne dozvole. Ta emigracija koja je ovde u Francuskoj, to su ljudi koji već imaju brata, sestru u Francuskoj i oni su ti koji dovode svoje članove familije. I ovde rešavaju dobijanje boravišne dozvole i to je izuzetno teško i biće sve teže, uvek je bilo sve teže, poslednjih 50 godina i tako će biti ubuduće", kaže Blagojević.
Penzionerski turizam
Govoreći za Newsmax Balkans o odnosu dijaspore u Francuskoj sa maticom, Blagojević ističe da postoji bliskost koja je društvene i ekonomske prirode.
"Naša dijaspora je bila ta koja je najviše novca vraćala u zemlju do izbijanja rata, dok je još velika Jugoslavija postojala, što je nešto neverovatno, da smo mi, bivši Jugosloveni, slali najviše novca u tu zemlju. Međutim, jedan drugi fenomen se sad stvara, to je što je ta generacija koja je prva mogla da emigrira početkom 60-tih, sada već u penziji, a mnogi više i nisu među nama", priča on.
Dodaje da su ljudi uzimali nekoliko hiljada franaka ili evra i trošili to u Jugoslaviji, u Srbiji, ocenjujući da je taj ekonomski potencijal bio ogroman.
Prema rečima Blagojevića, "penzionerski turizam postaje bitna ekonomska branša svuda u svetu, gde svako hoće da povuče penzionere, ne samo svoje, nego i tuđe".
"Portugalija se održala na tome poslednjih petnaestak godina, Turska sada nastupa sa time, kao i Grčka. Pošto vreme radi svoje, biće sve manje i manje tih deviznih penzionera, nažalost. A ta mlada emigracija koja je emigrirala sada skoro ili malo ranije, ona će, žao mi je reći, postaće Francuzi, i ta deca koje se rađaju ovde, oni neće imati nikakve veze sa Srbijom više. Oni će biti Francuzi", ističe on.
Blagojević dodaje da na tom pitanju treba mnogo da se radi, podsećajući da su postojali razni projekti s tim u vezi.
"Crkva treba da ima ogromnu ulogu, kao što je ima u Severnoj Americi i Australiji. Ti naši klubovi kojih ima sve manje i manje. Nekada smo imali na stotine klubova, na desetine hiljada đaka u dopunskim školama. Imali smo Jugoligu, gde smo igrali fudbal između naših timova. To više ne postoji. Od tih nekoliko stotina klubova ostalo je nekoliko klubova. Dopunskih škola ima sve više, ali kada pogledamo, ko su deca koja to pohađuju? To su obično deca čiji su roditelji skoro došli iz Srbije", kaže naš sagovornik.
"Arno Gujon mnogo zadužio Srbe"
"Možemo reći da taj Francuz, Srbin, Arno Gijon, dosta uradio bez srpske dijaspore, sem što je imao tih nekoliko ljudi oko sebe i svoju suprugu. On je sam sa Francuzima to radio i mislim da sam ja bio prvi koji ga je u Parizu doveo da upozna našu organizaciju u Francuskoj. I taj čovek je mnogo zadužio Srbe svojim delima, posebno onim koja se tiču Srba na Kosovu", rekao je Blagojević.
Blagojević naglašava da su problemi raznovrsni, navodeći kao primer one administrativne prirode za penzionere, koji zbog greške jednog slova u svom prezimenu i imenu nisu primali penzije, ponekad i godinama, kaže.
"Znam da se na tome radi koliko može u ambasadi. U svim ambasadama Srbije, imate zaostale predmete koji se tiču nasledstva, ponekad duže od 15 godina. To sam imao prilike da vidim svojim očima. Ljudi koji su umirali ovde, koji nisu imali familiju ovde i to se onda vuče godinama. Nismo dovoljno svesni koliko problema postoji", ističe on.
Krovna organizacija koja je trebala da se stara o tim problemima postoji, ali prema njegovim rečima, pošto ima sve manje kubova, ti klubovi postavljaju pitanje njene hijerarhijske uloge. "Ljudi nisu svesni tog moćnog oruđa koje smo imali zadnjih desetak godina", dodaje on.
"Međutim, ne verujem da ima neku veliku maržu da to uradi, zato što nema većinu. Može ta vlada biti oborena preko noći, da padne za 48 sati. On će probati u svakom slučaju, i predsednik Emanuel Makron će probati da je zadrži još te dve godine koliko mu traje mandat", ocenjuje on.
Poverenje Francuza u predsednika Emanuela Makrona palo je na najniži nivo od protesta "žutih prsluka", pokazuje anketa koju je sprovela agencija za istraživanje javnog mnjenja Toluna Haris Interaktiv za televiziju LCI.
Liderka francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin le Pen izjavila je da se priprema za vanredne predsedničke izbore, uverena da je vreme predsednika Emanuela Makrona na toj funkciji gotovo isteklo.
Kaže da je među francuskim narodom jedan veliki period iščekivanja, neznanja u kom pravcu država ide.
"To nije dobro za poslove, za biznis. Vi imate branše gde je potrebno znati godinu, dve, tri, pet ili deset unapred, da biste mogli da preduzimate neke korake u ekonomiji, u biznisu. Kada ne znate šta će biti sutra, vi onda stojite i ne radite ništa. To vam se baš tim rečima kaže, naročito što se tiče tog, kako Amerikanci kažu real estate developmenta, promoterstva nekretnina u ovoj zemlji. Oni vam kažu: Ako ne vidim bar pet godina ispred sebe, ja ne radim ništa", navodi Blagojević.
On ističe da je bitna poreska i ekonomska politika, a da je neizvestnost očigledna u svim domenima.
"I to će biti tako dok ne budemo imali jednu sigurnu većinu i jednu sigurnu vladu. Ova vlada može biti jedna od najkraćih u istoriji Pete republike", ocenio je Blagojević.
Može li Marin Le Pen na vlast?
Liderka Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen će pokušati da izdejstvuje ostavku predsednika Emanuela Makrona, pre kraja njegovog mandata.
"Zato što ne možemo imati parlamentarne izbore pre 7. jula ove godine, a istovremeno teče druga dinamika koja se odnosi na njene sudske sporove u vezi sa Evropskim parlamentom. Iako možda ne želi da deluje kao neko destruktivan ko će gledati po svaku cenu da obori iduću vladu, ali će sigurno raditi na tome, jer ako to ne bude uspela, može da ostane bez prava na izbor ako bude krivično osuđena", kaže Blagojević.
Prema rečima Blagojevića, francuska desnica ima pozitivnije razmišljanje o Srbiji nego stranke desnog i levog centra.
"Ima tu i nešto Srba, kao što nas ima u svim strankama u Francuskoj, ali ima možda malo više baš kod nje. Neću da kažem da bi to bilo nešto mnogo pozitivno, ali ne vidim šta bi moglo da bude negativno ako bi ona došla na vlast. Postoje razne prijateljske veze, raznih naših mladih ljudi koji su članovi u regionalnim skupštinama, u opštinama pojedinim, pa je vrlo moguće da ćemo videti neke Srbe političare u Francuskoj ako bi ona došla na vlast", smatra sagovornik Newsmax Balkans.
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-U SLUŽBI LAŽNIH VESTI (R)
U okupiranoj Srbiji, tokom Drugog svetskog rata, štampale su se novine koje su širile propagandu koja je popularisala Treći Rajh. U Beogadu izlaze čuvene kolaboracionističke novine "Novo vreme", "Obnova", "Naša borba", a u Vojvodini "Nova pošta", koje su imale ključni zadatak da srpskom narodu osvajača predstave kao onoga koji uspostavlja bolji državni poredak u zemlji.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA (R)
Gost emisije "Dijagnoza" je nekadašnji premijer Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović. Poslanici će narednih dana ponovo odlučivati o Sporazumu s Emiratima u oblasti turizma i nekretnina jer predsednik države nije želeo da potpiše ratifikovani dokument. Abazović smatra da sve u Sporazumu "miriše" na korupciju, pogotovo, kako je naveo, što se u celom najavljenom poslu pojavljuje samo jedan potencijalni investitor. Nekadašnji premijer govorio je i o slučaju sinovca Andrije Mandića koji je osumnjičen da je u Podgorici pucao u dvojicu sugrađana kao i najavljenoj reviziji počasnog državljanstva kontroverznom biznismenu Naseru Ramaju kome je crnogorski pasoš dodelila Abazovićeva Vlada.
Film donosi ličnu priču reditelja (Željko Mirović) i njegovih prijatelja sa kojima je služio vojni rok. Reč je o mladićima različitih sudbina, iz različitih krajeva tadašnje Jugoslavije, neposredno nakon NATO agresije 1999. godine. Dvadeset godina kasnije, reditelj Mirković odlučio je da potraži prijatelje sa kojima je svojevremeno delio vojnički hleb i da snimi priču o prijateljstvu za ceo život. Film „Vojničke ljubavi zauvek“ predstavlja vanvremensku priču o traganju za ljubavlju i smislom života ispričanu kroz dvadesetogodišnju vremensku lentu vojničkog života glavnih junaka.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na magistralnom putu Šabac-Loznica, kod mesta Štitar dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a njih petoro je zadobilo teške povrede, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave Šabac.
Javno gradsko preduzeće Novi Sad prošlu godinu završilo je sa gubitkom od gotovo 813 miliona dinara, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu. Gradske vlasti najavljaju nove subvencije i planove za modernizaciju. Građani, međutim, svakodnevno izražavaju nezadovoljstvo kvalitetom usluge.
O lepotama Zaovinskog jezera i zašto su ronioci gotovo svakodnevno tu, za Newsmax Balkans govorio je Ivan Stanković, XR Instruktor Trener - Mares Ambasador.
Oko 14.30 časova izbio je požar u Specijalne bolnice "Merkur" u Vrnjačkoj Banji. Brzom reakcijom vatrogasaca i zaposlenih u ovoj ustanovi, svi pacijenti su evakuisani, a povređenih nema.
Ukoliko vlasti Bosne i Hercegovine izdaju nalog za hapšenje predsadnika Republike Srpske Milorada Dodika, a on se u tom trenutku bude nalazio u Srbiji, neće biti uhapšen. Dodik je ovde dobrodošao, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić posle sednice Saveta za nacionalnu bezbednost.
Broj osoba koje su zatražile lekarsku pomoć u porugalskom regionu Leirija zbog simptoma povezanih sa zagađenjem vode na plaži Nazare, povećan je na 116, saopšteno je iz kliničko-bolničkog centra regiona Leirija.
Vlada Velike Britanije uskoro će objaviti program evakuacije teško obolele i ranjene dece iz Pojasa Gaze radi lečenja u britanskom zdravstvenom sistemu (NHS), rekao je portparol britanske vlade za britanski Gardijan.
Više od 6.000 palestinske dece leči se od neuhranjenosti koja je posledica izraelske blokade Gaze, pokazuju podaci partnera Globalnog klastera za ishranu, među kojima su i agencije Ujedinjenih nacija za zdravlje i hranu.
Vozač automobila, 24-godišnji muškarac iz Bugarske, poginuo je, a njegova saputnica (24) iz Severne Makedonije, povređena je nakon sudara vozila sa losom nedaleko od ulaza u Nacionalni park i rezervat Denali na Aljasci, preneli su američki mediji.
Naši ljudi razmišljaju o povratku u Srbiju, ali još uvek je jači trend u suprotnom pravcu, istakao je dopisnik Newsmax Balkans iz Minhena Vlastimir Vidić, komentarišući efekte recesije izazvane trenutnom ekonomskom krizom u Nemačkoj.
Papa Lav XIV pozvao je više od milion mladih katolika, koji su se okupili na polju Tor Vergata na periferiji Rima, da se ne fokusiraju na sticanje materijalnih dobara već na pomoć onima kojima je to potrebno.
U Sidneju je održan propalestinski protest na kome je učestvovalo desetine hiljada ljudi, koji su u protestnoj šetnji prešli i preko Sidnejskog lučkog mosta, pozivajući na mir i isporuku pomoći u ratom razorenom Pojasu Gaze, javlja Rojters.
Nekoliko gradova u istočnoj Australiji prekriveno je najdebljim slojem snega koji je pao u poslednjih nekoliko decenija, što je izazvalo kolaps u saobraćaju.
Zemljotres jačine 6,8 stepeni Rihterove skale pogodio je ruska Kurilska ostrva u Tihom okeanu, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra.
Komentari (0)