(FOTO) Luka i Bogdan, mladi srpski naučnici u Parizu: "Ljudi najveći resurs jedne zemlje, ideja najskuplja stvar"

Nuklearni fizičari Luka Stančev i Bogdan Stepanović, govorili su u Parizu za Newsmax Balkans o Srpskom nuklearnom društvu, budućnosti oblasti kojom se bave, ali i o probuđenom entuzijazmu mladih srpskih naučnika, kao i o "hramu nauke" – Institutu Vinča.

Autor:  

Milena Đorđević

|  

26.02.2025. 20:32

(FOTO) Luka i Bogdan, mladi srpski naučnici u Parizu: "Ljudi najveći resurs jedne zemlje, ideja najskuplja stvar"

Luka Stančev, poreklom iz Bora, završio je osnovne studije na Elektrotehničkom fakultetu (ETF) Univerziteta u Beogradu, na usmerenju za biomedicinski i ekološki inženjering. Kao stipendista francuske vlade, završio je master studije na Univerzitetu Paris-Saclay, usmerenje nuklearna energija – nuklearna reaktorska fizika i inženjerstvo. Predsednik je Mreže mlade generacije Srpskog nuklearnog društva.

Bogdan Stepanović, poreklom iz Srbije, rođen je i živi u Francuskoj. Završio osnovne studije fizike na Sorboni i master studije na Univerzitetu Paris-Saclay, usmerenje nuklearna energija – reaktorska fizika i inženjerstvo. Trenutno je student doktorskih studija u oblasti reaktorske fizike u Institutu CEA (Francuski institut za atomsku energiju). Član je upravnog odbora Srpskog nuklearnog društva.

Stančev priča za Newsmax Balkans da je bio na praksi u Institutu Vinča, u laboratoriji za zaštitu od zračenja i zaštitu životne sredine. Prema njegovim rečima, za svakog naučnika Institut Vinča je kao "hram za vernika, mesto inicijacije, mesto hrane za telo, um i dušu" i naglašava da ga je on predodredio za ovo čime se danas bavi.

Foto: Milena ĐorđevićLuka Stančev

"Institut Vinča je naš najveći intelektualni iskorak u čovečanstvu. Kada sam otišao na reaktore, to me je predodredilo da ću se baviti reaktorskom fizikom, jer u momentu kada sam ušao u salu sa reaktorima, bio sam toliko impresioniran, i verujem da se tako oseća svaki prosečan student na MIT u Americi kada ode u NASU. Jugoslovenski reaktor je napraven u zemlji u kojoj je u tom momentu bilo 40 odsto nepismenih, a samo desetak godina pre toga je huljao rat, a oni su uspeli da dođu do jednog velikog naučnog dostignuća i da naprave neverovatan institut", rekao je Stančev.

Impresioniran francuskim sistemom obrazovanja

Kaže da ga je impresionirao francuski sistem obrazovanja gde vas dobro procene pre nego što vas prime na fakultet.

Stančev je završio master studije reaktorske fizike i kaže da, za razliku od studija koje su bile u Beogradu "gde vas stalno stavljuju pred neki test, jeste li vi dovoljno dobri za sledeći predmet, iako ste položili prijemni, vi ste svake godine pred nekim novim izazovom za sledeću godinu, u Francuskoj kada vas upišu, ne daju vam mogućnost da padnete, rade sa vama".

"Ovde se ne ide na kvantitet, nego na kvalitet i onda se posvete svakom studentu maksimalno. Na našem masteru je bilo svega trinaestoro ljudi iz celog sveta. Od toga troje je Srba, što volim da naglasim", navodi naš sagovornik i dodaje:

Foto: Milena ĐorđevićLuka Stančev

"Hoće da vam pomognu. Kada sam se upisao ovde u Parizu na master, oni su meni tražili smeštaj, dom, rešavali su sve oko stipendija, rešavali su sve što je potrebno za mene, zato što su oni mene primili. Pomagali su nam za tražanje praksi, da nas pripreme za razgovor, kao roditelji, pedagozi, i da od nas naprave studente kojima će sa ponosom dati svoju diplomu. Kada dobijete diplomu, vi dobijete i njihov ugled. S druge strane, oni stiču ugled od toga kakve studente formiraju", zaključuje Stančev.

Mlade kolege iz Vinče žele da nešto promene

Odgovarajući na pitanje kakvo je sada stanje po pitanju nuklearne fizike u Srbiji i šta je potrebno da povratimo nekadašnji ugled i status, Stančev kaže da smo tamo "gde smo svojim radom došli".

"U jednom momentu smo svojim radom došli na vrh, u nekom drugom na jedan nizak nivo razvoja gde smo i danas. Međutim, glavni uzrok toga je bio manjak entuzijazma koji je postojao godinama. To se sada menja. Meni najveću motivaciju daju današnje mlade kolege iz Vinče, koje su zamenlile generaciju ljudi koji su pod uticajem celokupne situacije u društvu od 90-tih izgubili entuzijazam da nešto promene ili urade. Ovo su neki mladi ljudi koji nisu deca rata, koji nisu deca sankcija i oni ne žele više da rade na zgarištu srpske nauke. I oni žele promene. Pokazuju inicijativu, žele nove projekte i da se samostalno razvijaju. Svesni su da zapravo rade u jednom hramu, hramu nauke. A Vinča to zaista jeste", ističe on.

Energetski miks Francuske

Bogdan Stepanović je rođen u Parizu, gde je završio osnovne i master studije, a sada je na doktorskim studijama.

"Ono što me je prvo vodilo, to je ta ljubav prema fizici, želja da razumem svet oko sebe i način na koji on funkcioniše. U poslednjoj godini mastera sam odlučio da ću se baviti nuklearnom energijom, jer sam želeo malo više da se angažujem po pitanju mog doprinosa u društvu. Tada se javila i veća potreba za nuklearnom energijom, zbog današnjeg geopolitičkog konteksta, ali takođe i u kontekstu energetske tranzicije, gde je nuklearna energija jedna od najčistijih izvora energije iz kategorije stabilnih izvora energije. Tako sam se odlučio za master nuklearne energije, a potom sam se usmerio ka reaktorskoj fizici, gde upotrebljavamo zakone fizike da bi proizvodili energiju na siguran način", objašnjava on.

Foto: Milena ĐorđevićBogdan Stepanović

Podseća da je Francuska jedna od zemalja u svetu čiji se energetski miks sastoji od kombinacije obnovljivih izvora energije, zelene energije i nuklearne energije. Što se tiče ekoloških kriza, jedna od najbitnijih stvari je da što manje emitujemo ugljen dioksid – zbog efekta staklene bašte, što prouzrokuje zagrevanje planete. Jedini izvori energije koji ne proizvode taj gas, koji prouzrokuje efekat staklene bašte, su nuklearna energija i svi obnovljivi izvori energije.

"Postoje dve kategorije izvora energije, jedni su stabilni, poput nuklearne energije, gasa ili uglja dok su drugi varijabilni, kao što su obnovljivi izvori energije. Reč varijabilni označava da oni zavise od Sunca, od vetra, što je nešto što ne možemo da kontrolišemo. Za razliku od njih, nuklearna energija je stabilna jer mi kontrolišemo , koliko će raditi taj reaktor, koliko ćemo uključiti reaktora u različitim elektranama, po potrebi. Po tome Francuska može biti primer, jer ona ne isključuje ni jednu mogućnost. Umesto da budete samo za nuklearnu energiju ili samo protiv obnovljivih izvora energije, Francuska upotrebljava, kombinaciju obe energije. Kada imamo Sunce, zašto ne bi koristili solarne panele? Noću, i kada nemate Sunca ili kada nemate vetra možete koristiti nuklearnu energiju", objašnjava Stepanović.

Nuklearna energija ponovo aktuelna

Stepanović navodi da francuski inženjer Žan Mark Jankovisi često ističe kako su u Danskoj dosta razvijali i ulagali u vetranjače.

Foto: Milena ĐorđevićBogdan Stepanović

"Bilo je jako čudno, zašto oni podržavaju vetranjače? Kada imate dosta vetra, onda proizvodite veliku količinu energije, čak i više nego što vam treba. Taj višak energije ne možete da akumulirate, ali možete da ga prodate. Na taj način i Danci, u stvari, za jednu vrlo smešnu cenu prodaju taj višak Šveđanima. Kada nema vetra, onda morate da upotrebljavate stabilni izvor energije, a tu su naftne i gasne kompanije sa naftnim i gasnim elektranama. Stabilni izvori energije su svi koje možete da kontrolišete", ističe Stepanović.

Francuska ima 56 reaktora, pošto je elektrana Fesenhajm, na granici sa Nemačkom zatvorena. To je, kaže Stepanović, posledica politike koja je bila anti-nuklearna, dok je danas nuklearna energija, sa problematikama koje imamo u svetu, itekako aktuelna.

"I sigurno imamo različita rešenja. Ono što je danas realno u narednim decenijama, to je da više razvijemo nuklarnu energiju koja je već u svetu razvijena. Znamo, naučili smo i posledice od prošlih akcidenata koji su se desili. Danas je nuklearna energija sigurno jedan od najsigurnih izvora energije baš zbog toga što su uloženi veliki napori u njeno istraživanje. Uvek se kaže da su nuklearne elektrane i nuklearni otpad opasni, a nikada ne pričamo o otpadu termoelektrana. Šta je otpad termoelektrane? To su dim i pepeo. U Francuskoj, otprilike 40.000 ljudi godišnje umre zbog posledica zagađenosti vazduha. Cilj je da se narod bolje upozna sa tim činjenicama, i onda, narod odlučuje", smatra Stepanović.

Ekološki i ekonomski projekat

Stančev kaže da često o nuklearnoj energiji govorimo kao o jednom ekološkom projektu, a to je i ekonomski projekat za jednu zemlju zato što je najjeftiniji izvor energije i utiče na to da pojeftini celokupna proizvodnja.

Foto: Milena ĐorđevićBogdan Stepanović i Luka Stančev

"Onog momenta kada mi počnemo da proizvodimo 'fijat pandu' u Kragujevcu, u isto vreme će se proizvoditi električni automobil u Nemačkoj, ili u Italiji, koje nemaju nuklearnu energiju ili u Francsukoj i Kini koje je imaju. Isti 'fijat panda' koji se proizvodi u Italiji, kod nas, ili u Nemačkoj će biti skuplji , jer mi imamo skuplju i "prljavu" energiju. I samim tim, kada izađe na tržište Italija, Srbija i Nemačka gube trku sa Kinom ili Francuskom. Francuska je bazirala svoju ekonomiju na jeftinoj energiji, tako da kada Francuska izađe sa svojim proizvodom na tržište, on može biti jeftiniji, mogu da dobiju tender, a da i dalje ostvare profit", kaže Stepanović.

Dodaje da je reč o "čistoj ekonomiji koja se na kraju svodi na to koliko vaš kućni budžet košta ta energetika, a pored toga da ne utiče na zdravlje".

"Kod termoelektrana postoje ogromne tone pepela koji je prilično radioaktivan i zaboravljamo da ima prirodnu radioaktivnost, koja ima isti uticaj na ljudsko zdravlje kao i veštačka radioaktivnost i ta pepelišta se na kraju projektuju na plodnim njivama, pašnjacima i šumama. Ne odlažu se u nekim burićima, pod zemljom, daleko od čoveka, već ih nosi vetar, taj pepeo stiže u Beograd, i udišemo ga kao PM čestice", ističe Stančev.

Foto: Milena ĐorđevićBogdan Stepanović

Nuklearna energija nije sigurno najčistije rešenje, i to nije rešenje koje će sve rešiti u svetu, ali je objektivno, za sledećih 50 godina sigurno najbolje", smatra Stepanović.

Stančev dodaje da su to elektrane koje se grade na 50 do 80 godina, dok su solarni vetroparkovi na 10, 15 godina i takva energija na kraju bude skuplja.

Jugoslovenski nuklearni program

Stepanović podseća da je jugoslovenski nuklearni program, u svom planu uz nove nuklearne elektrane, trebalo da se dopunjuje, u duetu sa reverzibilnom hidroelektranom. Dakle, ideja dopunjavanja nuklearne energije uz pomoć drugih, obnovljivih izvora energije je, koja se danas primenjuje u Francuskoj, već je postojala i na našim prostorima za vreme jugoslovenskog nuklearnog programa.

"Mi smo imali taj projekat nuklearnih elektrana u Jugoslaviji i jedine dve zemlje koje su zaustavile svoje programe posle Černobilja, bile su Jugoslavija i Italija. Uveli smo zakon o zabrani tada. Povučen je tek nedavno, pre nekoliko meseci. On je branio izgradnju nuklearnih elektrana i postrojenja za preradu i proizvodnju nuklearnog otpada i goriva. Međutim, isključeni su istraživački reaktori. Ali kada vi jednoj struci oduzmete mogućnost da bilo šta drugo radi, znači vi onda ubijete tu struku. Dakle, reaktor koji imamo u Vinči isključivo je za naučne potrebe. Što znači da naši istraživači i naučnici mogu da ostanu samo u naučnom domenu, bez praktične primene. Tako smo ostali bez postojećih i budućih kadrova", objašnjava Stančev.

"Hrvatska i Slovenija su uvele moratorijum na 10 godina zabrane nuklearne energije. Kada je moratorijum istekao nastavili su svoje nuklerene aktivnosti. Danas kada je taj zakon konačno povučen, možemo da uđemo u analizu, da li nama to treba, kako ćemo to da uradimo, kako bi to izveli", smatra Stančev.

Nedovoljno eksperimentalnih reaktora

Govoreći o nuklearnim reaktorima, Stančev nabraja da su u regionu Černa voda u Rumuniji, Pakš u Mađarskoj, Kozloduj u Bugarskoj, kao i Krško u Sloveniji.

"Pakš je na 70 km od Subotice, Kozloduj je na oko 130 km od Zaječara. Što znači da bi nuklearna elektrana koja bi se napravila na Dunavu bila udaljenija od Subotice nego Pakš, i Zaječaru bi bio bliži Kozloduj, a radioaktivnost ne poznaje granice", ističe on.

Foto: Privatna arhivaIstraživačko postrojenje LENA, reaktor TRIGA, Univerzitet Pavilja

"Jedna elektrana može da ima više reaktora. Postoje različiti tipovi reaktora, od kojih se ne koriste svi za proizvodnju elektrčne energije, već se neki koriste i u čisto istraživačke svrhe. Ipak, politika je išla ka tome da se i u Francuskoj smanji njihov broj, te postoji manjak eksperimentalnih reaktora. Taj manjak se zapaža ne samo u Francuskoj, nego i u Evropi, i čak i u svetu. Eksperimentalni reaktori su bitni za proizvodnju radioizotopa za medicinu, a koriste se takođe za obuku budućih inženjera ili fizičara koji će da rade u industriji", kaže Stepanović.

Kožne rukavice Nikole Tesle

Manjak eksperimentnih reaktora je problematika u različitim oblastima, dodaje Stepanović i sitiče da eksperimentalni reaktori imaju različite primene – za energetiku, medicinu, u umetnosti...

"Ako treba da se ispituju materijali i njihovo ponašanje pod zračenjem, upotrebiće se nuklearni eksperimentalni reaktor. Takođe, u medicini, gde se proizvode radioaktivni izotopi koji se koriste u onkologiji, u terapiji i dijagnostici. Zračenje pronalazi čak i primenu u umetnosti, za ispitivanja da li je neka slika preslikana preko druge slike i autentična", nabraja on.

Stančev se nadovezao primerom projekta koji je rađen u saradnji sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, Institutom u Vinči i Muzejem Nikole Tesle. Naime primetećeno je  da kožne rukavice Nikole Tesle počinju da buđaju i hteli su da ih konzerviraju, a da ih ne unište.

"Nisu mogli da ih tretiraju nikakvim hemikalijama. Zato su poslate u Vinču gde su pod velikom stopom gama zračenja, sterilisane i sačuvane od zuba vremena. Nuklearne nauke imaju i konzervatorsku ulogu", naglašava on.

Foto: AP/Darko VojinovićMuzej Nikole Tesle

Druga zanimljivost, dodaje on, jeste datiranje ugljenikom, što je popularno u nauci, na osnovu čega možemo da odredimo starost nekog biološkog uzorka, što se koristi u određivanju starosti dinosaurusa, na primer.

Veštačka inteligencija u nuklearnoj fizici

Prema rečima Stepanovića, veštačka inteligencija nalazi primenu i u nuklearnim elektranama, posebno za merenje i obradu velikog broja podataka.

"Takođe, postoje nove metode veštačke inteligencije i mašinskog upravljanja koje vam otkrivaju koji zakoni fizike opisuju vaše podatke. To skraćuje put do nekih rezultata. Bitno je da se zadrži stručnost, zato što veštačka inteligencija može da daje neke pogrešne rezultate. Morate da je kontrolišete. Mi već živimo u jednom svetu, gde je sve ubrzano. Veštačka inteligencija će još više da ubrza dostignuća", ocenio je on.

"Kako funkcioniše veštačka inteligencija? To su matematički modeli koji su naučeni na osnovu podataka koje im dajemo . Nikako ne može da stvori nešto inovativno. Veštačka inteligencija će moći da ubrza procese, makar za istraživanja, za analizu podataka u elektranama na primer", ističe on.

Stančev navodi mogućnost obrade velikog broja podataka o tome šta se dešava na reaktoru, ili u parogeneratorima velikog broja elektrana, koje uz pomoć veštake inteligencije sada možete da ubacite u jedan sistem svih elektrana sveta.

Foto: Privatna arhivaIstraživačko postrojenje LENA, reaktor TRIGA, Univerzitet Pavilja

"Znate u kakvom je stanju svaka elektrana. Vidite ova elektrana je dobra, ova nije, ovde se javila korozija. Ovde, nešto propušta. I onda, na nekoj novoj elektrani, vi možete, na osnovu novih podatka, da ocenite da će se, možda, nešto nekada desiti. I samim tim možete da sprečite kakav incident ili akcident. Tako da veštačka inteligencija je korisna svakako, na nivou bezbednosti, jer mi u nju možemo, na neki način, da ubacimo, kao ulazne parametare, različite podatke koje već poznajemo, svih iskustava u naukama i realnih situacija u elektranama, i da pokušamo da predvidimo moguće situacije koje su pogodne ili nepogodne po sam rad bilo kojih nuklearnih postrojenja", navodi Stančev.

Koliko smo daleko od fuzije?

Stepanović ističe da je zahtevno imati kontrolisanu fuziju iz praktičnih razloga. Međutim, novi reaktori, generacija IV, su jedna vrsta reaktora koja bi mogla da upotrebljava nuklearni otpad kao nuklearno gorivo, što je takođe budućnost koju moramo da ciljamo, pre nego fuziju, smatra Stepanović.

Foto: Privatna arhivaJezgro nuklearnog reaktora TRIGA u Ljubljani

Srpsko nuklearno društvo

Luka Stančev i Bogdan Stepanović su jedni od osnivača Srpskog nuklearnog društva. "Mi smo okupili trinaestoro ljudi. Prvo mladih, ljudi koji su u 20-tim godinama", kaže on.

"Skup mladih, nuklearnih i reaktorskih fizičara" se zvao taj prvi sastanak iz kog se rodila želja da se napravi nuklearno društvo. Na kraju je nastalo Srpsko nuklearno društvo.

Ranije je postojalo nuklearno društvo Jugoslavije, čijim raspadom je nastalo Nuklearno društvo Srbije koje je imalo poslednje aktivnosti 2006. godine.

Foto: Milena ĐorđevićLuka Stančev i Bogdan Stepanović

"Prva inicijalna želja bila je da njega obnovimo. Ali smo na kraju napravili novo Srpsko nuklearno društvo, koje okuplja, trenutno, 56 članova iz zemlje i sveta. To su članovi koji rade na nuklearnim elektranama, institutima, doktorandi, u regulatornim telima i tako dalje. I ono na šta smo najviše ponosni je naša mreža mlade generacije. Društvo je veoma aktivno i postali smo deo Evropskog nuklearnog društva već prve godine", ističe Stančev.

Dodaje da su i deo Evropske mreže za nuklearno obrazovanje kao i Svetskog nuklearnog kongresa mladih.

"I mi na evropskom nivou zaista puno sarađujemo i radimo, i imamo veliku podršku od svih zemalja. Mi smo tu zaista polaskani, kako su nas prihvatili, koju nam podršku daju kolege iz Evrope. Takođe, pokrenuli smo inicijativu sa kolegama iz Slovenije i Hrvatske da bi unapredili regionalnu saradnju. I zaista, imamo odličnu komunikaciju."

Entuzijazam i pohvale

Dodaje da društvo funkcioniše intenzivno i organizovano je dosta naučnih predavanja i nuklearnih večeri na razne teme – o nuklearnoj medicini, primeni zračenja u lečenju kancera, u o radioekologiji…

"Okupljamo ljude sa svih fakulteta i instituta. Većina ljudi je u Srbiji. Oni su iz Beograda, iz Novog Sada dominantno. Postoje članovi koji su van zemlje, s kojima smo prvo počeli. Ali su članovi u Srbiji najveća ciljna grupa, da se njima pomogne. Pošto smo mi ovde u Francuskoj i šta god da dobijemo, neku priliku, poziv na međunarodnu obuku, jer smo u tim sferama sada bliže nego što su oni, mi zapravo njima sve to šaljemo i onda im pomažemo da odlaze na međunarodne obuke", navodi Stančev.

Ciljevi društva su, najpre, da se široj javnosti predstavi šta je nuklearna energija, kao i koje su sve mirnodopske primene nuklearne energije.

Stepanović ističe da sva udruženja imaju želju da sarađuju i da su svi bili oduševljeni njihovim entuzijazmom.

Foto: Milena ĐorđevićBogdan Stepanović i Luka Stančev

"Potrebno je da se ljudi i neformalno umreže i sarađuju. U Beogradu na žalost ima samo dva mesta gde se spominje Pavle Savić. Sa istorijom, i sa novim mladim ljudima, treba da gledamo  u budućnost", kaže Stepanović.

Dodaje da su ljudi najveći resurs jedne zemlje, a da je najskuplja stvar na svetu ideja.

"Ideja dolazi od čoveka. Želeli smo da povežemo ljude. Nama su sada kolege iz Novog Sada u bliskoj vezi sa kolegama iz Vinče, i to je rezultat ovog našeg rada. Sad imamo dve institucije koje zajedno mogu da ulože i svoje resurse, i ljudske i finansijske, i da zajedno rade na istraživanjima. To je prva ideja nekog neformalnog druženja, da se ne čeka samo na zvanične konferencije i skupove... Nekada odlične ideje mogu da se nađu na kafi", smatra on.

"O nama se već pročulo na evropskom nivou za tako kratko vreme i to je velika stvar. Dobijamo pohvale sa svih strana. Svi su oduševljeni kako smo uspeli da podignemo nuklearno društvo od nule za godinu dana. Tako da društvo prati dobra reputacija. Do sada smo više bili orijentisani ka državi, ka institucijama, firmama. Sada treba da se okrenemo ka javnosti, afirmaciji struke, regrutaciji novih kadrova, popularizaciji nauke", naglašava Stančev.

Foto: Milena ĐorđevićLuka Stančev i Bogdan Stepanović

Dodaju da preko Evropskog nuklearnog društva dobijaju pozive, konkurse, projekte i da su članovi preko društva došli do grantova ili drugih mogućnosti, poput obuka u inostranstvu.

"Za razliku od nekih drugih nacionalnih projekata, kada počnete nuklearni program, vi ulažete u fakultetski obrazovane ali i u doktorande. U Vinči je radilo 5.000 doktoranata. Zamislite elektranu koja će biti negde na Dunavu, u nekom selu u kojom će živeti 1.000 ili 2.000 visokoobrazovanih ljudi. To će potpuno promeniti sliku regiona, kada tu dođe tako visokoobrazovani kadar. A pored toga, vi morate da školujete, za prateću industriju, veliki broj drugih kadrova koji nisu iz nuklearnih nauka, tako da ulaganje u nuklearnu energiju je strateško ulaganje i u visoko obrazovanje. To će potpuno promeniti sliku naše zemlje", zaključuju sagovornici Newsmax Balkans.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)