Zelenski: Ponudiću Rusiji razmenu teritorija ako dođe do pregovora, Evropa ne može da nam garantuje bezbednost bez SAD
Ako Donald Tramp povuče američku podršku Ukrajini, Evropa neće moći sama da popuni tu prazninu, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uoči, kako smatra, svoje najvažnije diplomatske posete od početka ruske invazije pre tri godine.
"Postoje glasovi koji tvrde da bi Evropa mogla da ponudi sigurnosna jemstva bez Amerikanaca, a ja uvek kažem – ne", rekao je ukrajinski predsednik u jednosatnom intervjuu za Guardian u predsedničkoj zgradi u Kijevu.
Dodao je i to da sigurnosne garancije bez Amerike nisu prava sigurnosne garancije.
"Oni koji nam pomažu da spasimo Ukrajinu imaće priliku da učestvuju u njenoj obnovi, zajedno sa svojim i ukrajinskim firmama. Spremni smo da razgovaramo o svim tim detaljima", naveo je Zelenski.
Ukrajinski predsednik će ove nedelje otputovati na minhensku bezbednosnu konferenciju, gde očekuje susret s američkim potpredsednikom J. D. Vensom, jednim od prema Ukrajini najneprijateljskije nastrojenih članova Trampovog unutrašnjeg kruga.
Američki saveznici očekuju da će administracija predsednika te zemlje Donalda Trampa predstaviti dugo očekivani plan za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u Nemačkoj sledeće nedelje, preneo je Blumberg pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da sedne za pregovarački sto sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom ako je to jedini način da se postigne mir u Ukrajini, ali je naglasio da ga smatra "neprijateljem".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajini treba dati nuklearno oružje kada se završi "vruća faza" rata sa Rusijom, jer ukoliko ne postane članica NATO, biće joj potreban drugi način da se u budućnosti brani od Rusije.
Na prošlogodišnjoj konferenciji Vens je odbio susret sa Zelenskim, a ranije je izjavio kako ga ne zanima previše šta će se dogoditi s Ukrajinom.
Zelenski takođe planira sastanke s drugim članovima Trampovog tima, uticajnim senatorima u Minhenu, no "još nema dogovoren datum" za susret s Trampom, premda njegov tim radi na tome.
Tramp je tokom vikenda izjavio kako će se verovatno sastati sa Zelenskim ove nedelje.
"Nadamo se da će naši timovi dogovoriti datum i plan sastanaka u SAD, čim to bude dogovoreno, spreman sam", istakao je Zelenski.
Ideja da će SAD dobiti pristup ukrajinskim "retkim zemnim metalima"
U intervjuu za Fox News Tramp je izjavio da su SAD potrošile stotine milijardi dolara na Ukrajinu u poslednjih nekoliko godina.
"Možda će postići dogovor, možda neće. Možda će biti ruska, možda neće, ali uložili smo sav taj novac, i rekao sam da ga želim nazad", rekao je Tramp.
Ključna je ideja da će SAD dobiti prioritetan pristup ukrajinskim "retkim zemnim metalima", što je izazvalo Trampov interes, pa je tu temu spominjao nekoliko puta u nedavnim medijskim nastupima.
Zelenski je rekao kako je tu ideju izneo Trampu još kada su se sastali u Njujorku, te da planira da predstavi "detaljan plan" mogućnosti za američke firme u posleratnoj obnovi Ukrajine i eksploataciji ukrajinskih prirodnih resursa.
Ukrajina ima najveće rezerve urana i titana u Evropi, rekao je Zelenski, naglasivši kako "nije u interesu Sjedinjenih Država" da te rezerve dospeju u ruske ruke i budu potencijalno podeljene sa Severnom Korejom, Kinom ili Iranom.
"Ne govorimo samo o sigurnosti, već i o novcu. Vredni prirodni resursi koje možemo ponuditi našim partnerima mogućnosti za ulaganja koje pre nisu postojale. Za nas to znači nova radna mesta, a za američke fabrike profit", naglasio je Zelenski.
Ključna uloga američke vojne pomoći
Zelenski je istakao kako je za sigurnost Ukrajine ključno da se nastavi američka vojna pomoć, navodeći primer američkih sastava protivvazdušne obrane Patriot.
"Samo nas Patriot može zaštititi od svih vrsta projektila. Postoje i drugi sastavi u Evropi, ali oni ne mogu da pruže potpunu zaštitu", rekao je Zelenski.
Prve nedelje Trampovog mandata već su donele mnogo zabrinutosti Ukrajincima.
Globalna obustava USAID projekata, koja je u Ukrajini zaustavila stotine organizacija koje su radile na različitim područjima, od pomoći ratnim veteranima do škola i skloništa, izazvala je nemir.
Foto: Tanjug/AP Photo/Evgeniy Maloletka
Tramp je, takođe, u intervjuu za Njujork Post tokom vikenda priznao kako je već razgovarao s Putinom telefonom u pokušaju da započne pregovore.
Zelenski je rekao kako je vrlo važno da se američki predsednik prvo sretne s ukrajinskom delegacijom pre nego što se sastane s Putinom.
"Nećemo se žaliti što su neki programi zamrznuti, jer nam je najvažnija vojna pomoć, i ona je sačuvana, na čemu sam zahvalan. Ako američka strana ima mogućnosti i želje da nastavi svoju humanitarnu misiju, mi smo za to u potpunosti otvoreni, a ako ne, pronaći ćemo svoj izlaz iz ove situacije", naveo je Zelenski govoreći o obustavi USAID programa.
O Makronovoj ideji
Tramp želi da postigne dogovor za okončanje rata, ali smatra da bi Evropa trebalo da bude odgovorna za održavanje mira nakon toga.
Kao odgovor na to, francuski predsednik Emanuel Makron predložio je ideju evropskih mirovnih snaga koje bi se mogle rasporediti u Ukrajini nakon mogućeg prekida vatre.
Zelenski je rekao da bi takva misija mogla da uspe samo ako bi bila sprovedena u velikom opsegu.
Foto: Tanjug/Oleg Petrasiuk/Ukrainian 24th Mechanised Brigade via AP
"Kada je reč o Emanuelovoj ideji, ako je to deo sigurnosne garancije, onda da, ako bi bilo 100-150.000 evropskih vojnika, onda da. Međutim, čak ni tada ne bismo bili na istom nivou s ruskom vojskom koja nam se suprotstavlja", rekao je.
Evropa je još daleko od dogovora o raspoređivanju borbenih snaga u Ukrajinu, poteza na koji Putin verovatno ne bi pristao tokom pregovora.
Zelenski je rekao kako bi neka blaža mirovna misija verovatno bila neuspešna, osim ako ne bi imala garancije da će se suprotstaviti Rusiji, ako Moskva obnovi neprijateljstva.
Ponudiće Rusiji razmenu teritorija
Ako Tramp uspe da dovede Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto, Zelenski je rekao kako planira da ponudi Rusiji jednostavnu razmenu teritorija, odustajući od zemlje koju je Kijev držao u ruskoj Kurskoj oblasti od početka iznenadne ofanzive pre šest meseci.
Kako se Zelenski okreće pridobijanju Trampove podrške, rekao je da je još prerano za konačne ocene prethodne administracije.
Odnosi između Kijeva i Vašingtona navodno su bili sve hladniji dok je tim ukrajinskog predsednika postajao frustriran Bajdenovim fokusom na upravljanje rizicima eskalacije.
Na pitanje misli li da će Bajden biti zapamćen kao čovek koji je pomogao spasenju Ukrajine ili kao onaj koji je prekasno odgovorio na izazove iz Rusije, Zelenski se nasmejao i rekao kako je "vrlo teško" to sada proceniti.
Kritikovao je Bajdenovu početnu nevoljnost da Ukrajini osigura oružje, ali je dodao kako je Ukrajina zahvalna za svu pomoć koja je usledila.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-FILMSKE NOVOSTI PRIKAZUJU
Arhivski snimci, važni događaji i retki filmovi biće predstavljeni u posebnom segmentu programa, pružajući autentičan prikaz istorije na filmskom platnu.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
Nastavnica srpskog jezika i književnosti i autorka priručnika "Ti ličiš na sebe" Milica Bijelić govorila je za Newsmax Balkans o ulozi prosvetnih radnika u inkluzivnom obrazovanju, kao i o njihovim reakcijama na inkluziju i pripremljenosti za rad sa učenicima koji imaju Individualan obrazovni plan.
Ujedinjeni beogradski zborovi i studenti pozvali su građane da im se pridruže u protestnoj šetnji do zgrade Republičke izborne komisije (RIK) u subotu, 21. juna.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Četiri beogradska fakulteta imaju velika dugovanja za plaćanje komunalnih obaveza, a zbog neizmirenih dugova prete im sankcije, pa i zatvaranje. Prema izmenjenom Zakonu, država izmiruje te obaveze u celosti, ali kasni sa tim.
Rat Ukrajine i Rusije traje 1.214, a deveti je dan razmene vatre između Izraela i Irana, i to uz sve druge sukobe na Bliskom istoku koji traju i decenijama. Analitičar Ivan Miletić je za Newsmax Balkans podsetio da kao društvo imamo stalno tinjajuće i obnavljujuće ratove.
Na prvom brifingu Pentagona nakon bombardovanja infrastrukture iranskog nuklearnog programa, najviši američki vojni zvaničnik general Den Kejn istakao je da američke snage ostaju u visokoj pripravnosti i da su potpuno spremne da odgovore na bilo kakvu iransku odmazdu.
Pomorska misija Evropske unije u Crvenom moru Aspides saopštila je da je podigla svoju procenu opasnosti na "ozbiljnu" za brodove koji su povezani sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, a koji prolaze preko Crvenog mora, moreuza Bab al-Mandab i Adenskog zaliva.
Nigerijska policija danas je uhapsila 22 osobe zbog sumnje da su učestvovale u napadu mase na autobus kada je poginulo najmanje 12 ljudi u centralnom delu Nigerije.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči ocenio je da je u slučaju Irana diplomatija zakazala, jer je zvanični Teheran prošle nedelje počeo pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali tada je Izrael odlučio da napadne Iran i "poništi diplomatiju".
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da nije registrovana povećana radijacija na području nuklearnih postrojenja u Iranu koja su pogođena protekle noći u američkim napadima.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Papa Lav XIV obavezao se da će iskoreniti seksualno zlostavljanje u crkvi, navodeći da Rimokatolička crkva ne sme da toleriše bilo koji oblik zlostavljanja.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei (86) imenovao je trojicu visokih sveštenika, od kojih bi jedan trebalo da ga nasledi ukoliko bude ubijen, objavio je Njujork tajms, pozivajući se na tri iranska zvaničnika upoznata sa situacijom.
Komentari (0)