Zelenski: Ponudiću Rusiji razmenu teritorija ako dođe do pregovora, Evropa ne može da nam garantuje bezbednost bez SAD
Ako Donald Tramp povuče američku podršku Ukrajini, Evropa neće moći sama da popuni tu prazninu, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uoči, kako smatra, svoje najvažnije diplomatske posete od početka ruske invazije pre tri godine.
"Postoje glasovi koji tvrde da bi Evropa mogla da ponudi sigurnosna jemstva bez Amerikanaca, a ja uvek kažem – ne", rekao je ukrajinski predsednik u jednosatnom intervjuu za Guardian u predsedničkoj zgradi u Kijevu.
Dodao je i to da sigurnosne garancije bez Amerike nisu prava sigurnosne garancije.
"Oni koji nam pomažu da spasimo Ukrajinu imaće priliku da učestvuju u njenoj obnovi, zajedno sa svojim i ukrajinskim firmama. Spremni smo da razgovaramo o svim tim detaljima", naveo je Zelenski.
Ukrajinski predsednik će ove nedelje otputovati na minhensku bezbednosnu konferenciju, gde očekuje susret s američkim potpredsednikom J. D. Vensom, jednim od prema Ukrajini najneprijateljskije nastrojenih članova Trampovog unutrašnjeg kruga.
Američki saveznici očekuju da će administracija predsednika te zemlje Donalda Trampa predstaviti dugo očekivani plan za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u Nemačkoj sledeće nedelje, preneo je Blumberg pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da sedne za pregovarački sto sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom ako je to jedini način da se postigne mir u Ukrajini, ali je naglasio da ga smatra "neprijateljem".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajini treba dati nuklearno oružje kada se završi "vruća faza" rata sa Rusijom, jer ukoliko ne postane članica NATO, biće joj potreban drugi način da se u budućnosti brani od Rusije.
Na prošlogodišnjoj konferenciji Vens je odbio susret sa Zelenskim, a ranije je izjavio kako ga ne zanima previše šta će se dogoditi s Ukrajinom.
Zelenski takođe planira sastanke s drugim članovima Trampovog tima, uticajnim senatorima u Minhenu, no "još nema dogovoren datum" za susret s Trampom, premda njegov tim radi na tome.
Tramp je tokom vikenda izjavio kako će se verovatno sastati sa Zelenskim ove nedelje.
"Nadamo se da će naši timovi dogovoriti datum i plan sastanaka u SAD, čim to bude dogovoreno, spreman sam", istakao je Zelenski.
Ideja da će SAD dobiti pristup ukrajinskim "retkim zemnim metalima"
U intervjuu za Fox News Tramp je izjavio da su SAD potrošile stotine milijardi dolara na Ukrajinu u poslednjih nekoliko godina.
"Možda će postići dogovor, možda neće. Možda će biti ruska, možda neće, ali uložili smo sav taj novac, i rekao sam da ga želim nazad", rekao je Tramp.
Ključna je ideja da će SAD dobiti prioritetan pristup ukrajinskim "retkim zemnim metalima", što je izazvalo Trampov interes, pa je tu temu spominjao nekoliko puta u nedavnim medijskim nastupima.
Zelenski je rekao kako je tu ideju izneo Trampu još kada su se sastali u Njujorku, te da planira da predstavi "detaljan plan" mogućnosti za američke firme u posleratnoj obnovi Ukrajine i eksploataciji ukrajinskih prirodnih resursa.
Ukrajina ima najveće rezerve urana i titana u Evropi, rekao je Zelenski, naglasivši kako "nije u interesu Sjedinjenih Država" da te rezerve dospeju u ruske ruke i budu potencijalno podeljene sa Severnom Korejom, Kinom ili Iranom.
"Ne govorimo samo o sigurnosti, već i o novcu. Vredni prirodni resursi koje možemo ponuditi našim partnerima mogućnosti za ulaganja koje pre nisu postojale. Za nas to znači nova radna mesta, a za američke fabrike profit", naglasio je Zelenski.
Ključna uloga američke vojne pomoći
Zelenski je istakao kako je za sigurnost Ukrajine ključno da se nastavi američka vojna pomoć, navodeći primer američkih sastava protivvazdušne obrane Patriot.
"Samo nas Patriot može zaštititi od svih vrsta projektila. Postoje i drugi sastavi u Evropi, ali oni ne mogu da pruže potpunu zaštitu", rekao je Zelenski.
Prve nedelje Trampovog mandata već su donele mnogo zabrinutosti Ukrajincima.
Globalna obustava USAID projekata, koja je u Ukrajini zaustavila stotine organizacija koje su radile na različitim područjima, od pomoći ratnim veteranima do škola i skloništa, izazvala je nemir.
Foto: Tanjug/AP Photo/Evgeniy Maloletka
Tramp je, takođe, u intervjuu za Njujork Post tokom vikenda priznao kako je već razgovarao s Putinom telefonom u pokušaju da započne pregovore.
Zelenski je rekao kako je vrlo važno da se američki predsednik prvo sretne s ukrajinskom delegacijom pre nego što se sastane s Putinom.
"Nećemo se žaliti što su neki programi zamrznuti, jer nam je najvažnija vojna pomoć, i ona je sačuvana, na čemu sam zahvalan. Ako američka strana ima mogućnosti i želje da nastavi svoju humanitarnu misiju, mi smo za to u potpunosti otvoreni, a ako ne, pronaći ćemo svoj izlaz iz ove situacije", naveo je Zelenski govoreći o obustavi USAID programa.
O Makronovoj ideji
Tramp želi da postigne dogovor za okončanje rata, ali smatra da bi Evropa trebalo da bude odgovorna za održavanje mira nakon toga.
Kao odgovor na to, francuski predsednik Emanuel Makron predložio je ideju evropskih mirovnih snaga koje bi se mogle rasporediti u Ukrajini nakon mogućeg prekida vatre.
Zelenski je rekao da bi takva misija mogla da uspe samo ako bi bila sprovedena u velikom opsegu.
Foto: Tanjug/Oleg Petrasiuk/Ukrainian 24th Mechanised Brigade via AP
"Kada je reč o Emanuelovoj ideji, ako je to deo sigurnosne garancije, onda da, ako bi bilo 100-150.000 evropskih vojnika, onda da. Međutim, čak ni tada ne bismo bili na istom nivou s ruskom vojskom koja nam se suprotstavlja", rekao je.
Evropa je još daleko od dogovora o raspoređivanju borbenih snaga u Ukrajinu, poteza na koji Putin verovatno ne bi pristao tokom pregovora.
Zelenski je rekao kako bi neka blaža mirovna misija verovatno bila neuspešna, osim ako ne bi imala garancije da će se suprotstaviti Rusiji, ako Moskva obnovi neprijateljstva.
Ponudiće Rusiji razmenu teritorija
Ako Tramp uspe da dovede Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto, Zelenski je rekao kako planira da ponudi Rusiji jednostavnu razmenu teritorija, odustajući od zemlje koju je Kijev držao u ruskoj Kurskoj oblasti od početka iznenadne ofanzive pre šest meseci.
Kako se Zelenski okreće pridobijanju Trampove podrške, rekao je da je još prerano za konačne ocene prethodne administracije.
Odnosi između Kijeva i Vašingtona navodno su bili sve hladniji dok je tim ukrajinskog predsednika postajao frustriran Bajdenovim fokusom na upravljanje rizicima eskalacije.
Na pitanje misli li da će Bajden biti zapamćen kao čovek koji je pomogao spasenju Ukrajine ili kao onaj koji je prekasno odgovorio na izazove iz Rusije, Zelenski se nasmejao i rekao kako je "vrlo teško" to sada proceniti.
Kritikovao je Bajdenovu početnu nevoljnost da Ukrajini osigura oružje, ali je dodao kako je Ukrajina zahvalna za svu pomoć koja je usledila.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
special
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE ( R )
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
11:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Newsmax Balkans televizija nastavlja ekspanziju u regionu. U ponedeljak, 24. marta, pokrenut je poseban kanal u BiH i počeli smo sa emitovanjem programa u Crnoj Gori gde je otvoreno prošireno dopisništvo Newsmax Balkansa.
Ukazima predsednika Aleksandra Vučića, koji su objavljeni u Službenom glasniku, na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Republike Srbije u SAD postavljen je Dragan Šutanovac, a opozvana je Jelena Milić sa dužnosti izvanrednog i opunomoćenog ambasadora u Hrvatskoj.
Predrag Milovanović iz Udruženja tužilaca Srbije istakao je u razgovoru za Newsmax Balknas da predsednik države nije nadležan da vrši selekciju u tužilaštvu, dok je Vladimir Gajić dodao da ni sud ni tužilaštvo nikada nisu bili samostalni ni nezavisni.
U Višem sudu u Beogradu odloženo je suđenje dvojici optuženih za krivično delo Nasilničko ponašanje, odnosno napad na studente Fakulteta dramskih umetnosti 22. novembra prošle godine, nakon što je trećeoptužena priznala delo i zaključila sporazum sa tužilaštvom.
Broj poginulih u požarima u Južnoj Koreji porastao je na 26, a 30 osoba je povređeno. Vatrogasci, koristeći helikoptere, i dalje se bore da obuzdaju šumske požare koji su zahvatili jugoistočnu provinciju Severni Gjeongsang.
Argentina je najavila da će ukloniti oznaku tajnosti sa svih vladinih dokumenata koji se odnose na nacističke begunce koji su se nastanili u toj zemlji posle Drugog svetskog rata.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da je prerano za ukidanje sankcija Rusiji.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je grupni čet na šifrovanom servisu za poruke Signal organizovan u cilju koordinacije, ali da je neko "napravio veliku grešku" dodavanjem novinara u čet-grupu.
Bolivijski predsednik Luis Arse proglasio je vanrednu situaciju u celoj zemlji nakon što su obilne kiše i razorne poplave odnele više od 50 ljudskih života i primorale na raseljavanje oko 100.000 ljudi.
Francuski glumac Žerar Depardje, kome je suđenje za seksualni napad na dve žene počelo u ponedeljak, on je reagujući na optužbe asistentikinje reditelja da ju je dodirivao po butinama tokom snimanja filma Zelene žaluzine, izjavio da on nikada ne bi tek tako dirao butine neke žene.
Američki savetnik za nacionalnu bezbednost Majk Volc preuzeo je odgovornost za grupni razgovor na društvenoj mreži Signal, u kojem su najviši zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država planirali vojne napade na Hute u Jemenu, pri čemu je u grupu bio ubačen i novinar Atlantika Džefri Goldberg.
Supruga bivšeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država Baraka Obame, Mišel izjavila je da je ideja da se kandiduje za predsednika te zemlje nezamisliva.
Komentari (0)