Zelenski: Ponudiću Rusiji razmenu teritorija ako dođe do pregovora, Evropa ne može da nam garantuje bezbednost bez SAD
Ako Donald Tramp povuče američku podršku Ukrajini, Evropa neće moći sama da popuni tu prazninu, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uoči, kako smatra, svoje najvažnije diplomatske posete od početka ruske invazije pre tri godine.
"Postoje glasovi koji tvrde da bi Evropa mogla da ponudi sigurnosna jemstva bez Amerikanaca, a ja uvek kažem – ne", rekao je ukrajinski predsednik u jednosatnom intervjuu za Guardian u predsedničkoj zgradi u Kijevu.
Dodao je i to da sigurnosne garancije bez Amerike nisu prava sigurnosne garancije.
"Oni koji nam pomažu da spasimo Ukrajinu imaće priliku da učestvuju u njenoj obnovi, zajedno sa svojim i ukrajinskim firmama. Spremni smo da razgovaramo o svim tim detaljima", naveo je Zelenski.
Ukrajinski predsednik će ove nedelje otputovati na minhensku bezbednosnu konferenciju, gde očekuje susret s američkim potpredsednikom J. D. Vensom, jednim od prema Ukrajini najneprijateljskije nastrojenih članova Trampovog unutrašnjeg kruga.
Američki saveznici očekuju da će administracija predsednika te zemlje Donalda Trampa predstaviti dugo očekivani plan za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji u Nemačkoj sledeće nedelje, preneo je Blumberg pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da sedne za pregovarački sto sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom ako je to jedini način da se postigne mir u Ukrajini, ali je naglasio da ga smatra "neprijateljem".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajini treba dati nuklearno oružje kada se završi "vruća faza" rata sa Rusijom, jer ukoliko ne postane članica NATO, biće joj potreban drugi način da se u budućnosti brani od Rusije.
Na prošlogodišnjoj konferenciji Vens je odbio susret sa Zelenskim, a ranije je izjavio kako ga ne zanima previše šta će se dogoditi s Ukrajinom.
Zelenski takođe planira sastanke s drugim članovima Trampovog tima, uticajnim senatorima u Minhenu, no "još nema dogovoren datum" za susret s Trampom, premda njegov tim radi na tome.
Tramp je tokom vikenda izjavio kako će se verovatno sastati sa Zelenskim ove nedelje.
"Nadamo se da će naši timovi dogovoriti datum i plan sastanaka u SAD, čim to bude dogovoreno, spreman sam", istakao je Zelenski.
Ideja da će SAD dobiti pristup ukrajinskim "retkim zemnim metalima"
U intervjuu za Fox News Tramp je izjavio da su SAD potrošile stotine milijardi dolara na Ukrajinu u poslednjih nekoliko godina.
"Možda će postići dogovor, možda neće. Možda će biti ruska, možda neće, ali uložili smo sav taj novac, i rekao sam da ga želim nazad", rekao je Tramp.
Ključna je ideja da će SAD dobiti prioritetan pristup ukrajinskim "retkim zemnim metalima", što je izazvalo Trampov interes, pa je tu temu spominjao nekoliko puta u nedavnim medijskim nastupima.
Zelenski je rekao kako je tu ideju izneo Trampu još kada su se sastali u Njujorku, te da planira da predstavi "detaljan plan" mogućnosti za američke firme u posleratnoj obnovi Ukrajine i eksploataciji ukrajinskih prirodnih resursa.
Ukrajina ima najveće rezerve urana i titana u Evropi, rekao je Zelenski, naglasivši kako "nije u interesu Sjedinjenih Država" da te rezerve dospeju u ruske ruke i budu potencijalno podeljene sa Severnom Korejom, Kinom ili Iranom.
"Ne govorimo samo o sigurnosti, već i o novcu. Vredni prirodni resursi koje možemo ponuditi našim partnerima mogućnosti za ulaganja koje pre nisu postojale. Za nas to znači nova radna mesta, a za američke fabrike profit", naglasio je Zelenski.
Ključna uloga američke vojne pomoći
Zelenski je istakao kako je za sigurnost Ukrajine ključno da se nastavi američka vojna pomoć, navodeći primer američkih sastava protivvazdušne obrane Patriot.
"Samo nas Patriot može zaštititi od svih vrsta projektila. Postoje i drugi sastavi u Evropi, ali oni ne mogu da pruže potpunu zaštitu", rekao je Zelenski.
Prve nedelje Trampovog mandata već su donele mnogo zabrinutosti Ukrajincima.
Globalna obustava USAID projekata, koja je u Ukrajini zaustavila stotine organizacija koje su radile na različitim područjima, od pomoći ratnim veteranima do škola i skloništa, izazvala je nemir.
Foto: Tanjug/AP Photo/Evgeniy Maloletka
Tramp je, takođe, u intervjuu za Njujork Post tokom vikenda priznao kako je već razgovarao s Putinom telefonom u pokušaju da započne pregovore.
Zelenski je rekao kako je vrlo važno da se američki predsednik prvo sretne s ukrajinskom delegacijom pre nego što se sastane s Putinom.
"Nećemo se žaliti što su neki programi zamrznuti, jer nam je najvažnija vojna pomoć, i ona je sačuvana, na čemu sam zahvalan. Ako američka strana ima mogućnosti i želje da nastavi svoju humanitarnu misiju, mi smo za to u potpunosti otvoreni, a ako ne, pronaći ćemo svoj izlaz iz ove situacije", naveo je Zelenski govoreći o obustavi USAID programa.
O Makronovoj ideji
Tramp želi da postigne dogovor za okončanje rata, ali smatra da bi Evropa trebalo da bude odgovorna za održavanje mira nakon toga.
Kao odgovor na to, francuski predsednik Emanuel Makron predložio je ideju evropskih mirovnih snaga koje bi se mogle rasporediti u Ukrajini nakon mogućeg prekida vatre.
Zelenski je rekao da bi takva misija mogla da uspe samo ako bi bila sprovedena u velikom opsegu.
Foto: Tanjug/Oleg Petrasiuk/Ukrainian 24th Mechanised Brigade via AP
"Kada je reč o Emanuelovoj ideji, ako je to deo sigurnosne garancije, onda da, ako bi bilo 100-150.000 evropskih vojnika, onda da. Međutim, čak ni tada ne bismo bili na istom nivou s ruskom vojskom koja nam se suprotstavlja", rekao je.
Evropa je još daleko od dogovora o raspoređivanju borbenih snaga u Ukrajinu, poteza na koji Putin verovatno ne bi pristao tokom pregovora.
Zelenski je rekao kako bi neka blaža mirovna misija verovatno bila neuspešna, osim ako ne bi imala garancije da će se suprotstaviti Rusiji, ako Moskva obnovi neprijateljstva.
Ponudiće Rusiji razmenu teritorija
Ako Tramp uspe da dovede Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto, Zelenski je rekao kako planira da ponudi Rusiji jednostavnu razmenu teritorija, odustajući od zemlje koju je Kijev držao u ruskoj Kurskoj oblasti od početka iznenadne ofanzive pre šest meseci.
Kako se Zelenski okreće pridobijanju Trampove podrške, rekao je da je još prerano za konačne ocene prethodne administracije.
Odnosi između Kijeva i Vašingtona navodno su bili sve hladniji dok je tim ukrajinskog predsednika postajao frustriran Bajdenovim fokusom na upravljanje rizicima eskalacije.
Na pitanje misli li da će Bajden biti zapamćen kao čovek koji je pomogao spasenju Ukrajine ili kao onaj koji je prekasno odgovorio na izazove iz Rusije, Zelenski se nasmejao i rekao kako je "vrlo teško" to sada proceniti.
Kritikovao je Bajdenovu početnu nevoljnost da Ukrajini osigura oružje, ali je dodao kako je Ukrajina zahvalna za svu pomoć koja je usledila.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-SKRIVENA ISTORIJA I DEO (R)
Da li ste znali da se o bitci na Neretvi često kaže da je to događaj o kojem je napisano najviše mitova i neistina? Prošlo je više od 80 godina a i dalje su prisutne kontroverze koje prate bitke na Neretvi i Sutjesci. Naša istoriografija nije pružila punu istinu, a komunisti su oblikovali priče prema svojim interesima. Pridružite nam se dok otkrivamo činjenice, rušimo mitove i tražimo odgovore na pitanja koja su predugo ostala skrivena. Strogo poverljivo – emisija gde tajne postaju činjenice! Naši sagovornici su: Sreten Jakovljević, novinar i publicista, i Predrag Ostojić, istoričar. STROGO POVERLJIVO je dokumentarni serijal koji predstavlja autentične autore i njihove jedinstvene interpretacije istorijskih događaja na Balkanu. Prikazujući ključne momente, serijal stavlja Balkan u centar političkih previranja koja su oblikovala ne samo ovaj region već i Evropu i svet.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Predsednik Donald Tramp razmatra vojni napad na narko-kartele u Venecueli, Maduro preti odmazdom. Preti li novi rat u svetu? Dan D za francusku vladu! Hoće li francuski premijer dobiti podršku parlamenta ili će pasti vlada? Tokom vikenda nastavljeni protesti i kontraprotesti. Kako rešiti sve veću krizu u društvu?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
U kojoj meri će smanjenje trgovačkih marži poboljšati budžet naših građana? Dokle se stiglo u pregovorima zbog američkih sankcija na robu iz Srbije? Zbog čega je važna predstojeća poseta predsednika Vučića Kini? Gost "Stava nedelje" ministarka za unutrašnju i spoljnu trgovinu Jagoda Lazarević.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
Zaposleni i roditelji u srednjoj školi "Vazduhoplovna akademija" optužili su nadležne u ovoj obrazovnoj ustanovi za protivpravno oduzimanje imovine u Vršcu i Beogradu i istakli da škola sa tradicijom dugom 100 godina ne može da se koristi za nelegalne radnje.
Skup građana koji se protive blokadama, a na koji je pozvao Centar za društvenu stabilnost trebalo bi da počne u Petrovaradinu, dok su, s druge strane, kontraskup pod sloganom "Marš iz moje avlije" na istom mestu najavili studenti u blokadi i Zborovi građana Novog Sada.
Voditelj emisije Fox&Friends Brajan Kilmid uputio je izvinjenje zbog izjave da bi trebalo ubiti beskućnike koji pate od mentalnih bolesti, rekavši da je taj komentar bio "izuzetno bezosećajan".
Palestinska militantna grupa Hamas saopštila je da se nada da će se na samitu Lige arapskih država (LAS) i Organizacije islamske saradnje (OIK) u Dohi doneti odluka o formiranju međunarodne koalicije kako bi se izvršio pritisak na Izrael da okonča rat u Pojasu Gaze.
Američka i kineska delegacija održale su prvi sastanak u Madridu, na kojem su razgovarali o carinama, prodaji TikToka u SAD i ekonomiji, a planiraju da u ponedeljak nastave razgovore, rekao je neimenovani zvaničnik američke vlade za Rojters.
Poljski predsednik Karol Navrocki potpisao je dekret kojim se dozvoljava prisustvo stranog vojnog osoblja u zemlji u okviru operacije zaštite vazdušnog prostora NATO na istočnom krilu Alijanse.
Mađari su jasno rekli da ne žele da imaju bilo kakve veze sa ilegalnim migracijama i da niko drugi ne može da odlučuje koga žele da puste u zemlju, izjavio je ministar spoljnih poslova te zemlje Peter Sijarto.
Prema poslednjim podacima vlasti u Nepalu, broj žrtava prošlonedeljnih nemira povećao se na 72, pošto su timovi za potragu pronašli tela u zgradama državnih institucija, kućama i drugim objektima zapaljenim tokom protesta protiv korupcije.
Ukrajina je izvela snažan napad dronovima na mete u Rusiji tokom protekle noći, a pogođena je, između ostalog, naftna rafinerija Kiriši na severozapadu zemlje, saopštili su ruski zvaničnici, ne navodeći da li ima žrtava ili povređenih.
Komentari (0)