Zelenski: Spreman sam za pregovore sa Putinom, ali ga smatram neprijateljem
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da sedne za pregovarački sto sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom ako je to jedini način da se postigne mir u Ukrajini, ali je naglasio da ga smatra "neprijateljem".
U intervjuu sa britanskim novinarom Pirsom Morganom, Zelenski je naglasio da spremnost Ukrajine da pregovara sa Rusijom već predstavlja kompromis, jer smatra da je to neophodno kako bi se okončala "vruća faza" rata, preneo je "Kijev independent".
Na pitanje kako bi se osećao da sedi naspram Putina tokom sastanka, Zelenski je istakao da lični osećaji nisu važni u kontekstu postizanja mira.
"Ako je to jedini način da donesemo mir građanima Ukrajine i da ne gubimo ljude, svakako ćemo se odlučiti za taj aranžman", istakao je Zelenski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajini treba dati nuklearno oružje kada se završi "vruća faza" rata sa Rusijom, jer ukoliko ne postane članica NATO, biće joj potreban drugi način da se u budućnosti brani od Rusije.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da suverenitet Ukrajine "skoro na nuli", a da bi vlada u Kijevu bez zapadnog finansiranja trajala oko mesec dana.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi mogao da uvede nove sankcije Rusiji ukoliko njen predsednik, Vladimir Putin, odbije da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
On je naglasio da Putina smatra neprijateljem i dodao da veruje da i Putin njega vidi kao neprijatelja.
Predsednik Ukrajine je ukazao da bi u pregovarački proces između Ukrajine i Rusije trebalo da budu uključene i Sjedinjene Američke Države i Evropska unija.
Zelenski je istakao da Ukrajina neće priznati okupirane teritorije kao deo Rusije i da neće praviti kompromise u vezi sa suverenitetom države. Prema njegovim rečima, Ukrajina je odlučna kad je reč o očuvanju teritorijalnog integriteta.
"Ne možemo da priznamo okupirane teritorije kao ruske. To je apsolutno neprihvatljivo za Ukrajinu. Nema nikakvih kompromisa kada je reč o suverenitetu naše države. Ukrajina se neće povući ni pred čim, jer su naši građani i naša teritorija od presudnog značaja", rekao je Zelenski.
On je naglasio da su razgovori sa Rusijom mogući, ali samo uz garanciju mira za ukrajinske građane i vraćanje okupiranih teritorija.
"To je naš minimum", naglasio je ukrajinski predsednik.
Ukrajina se, kako je rekao, suočava sa velikim izazovima, ali ima dovoljno resursa i snage da nastavi borbu i uspostavi pravedan i trajni mir.
Međutim, Zelenski je upozorio da bi bilo kakav pad ili prekid u zapadnoj pomoći mogao ozbiljno da ugrozi bezbednost Ukrajine. On je rekao da trenutno otprilike 30 odsto odbrambene pomoći Ukrajini dolazi od Sjedinjenih Država, te da bi prestanak te podrške mogao da dovede do ozbiljnih posledica po vojnu sposobnost zemlje.
Zelenski je govorio i o dugoročnim ciljevima Ukrajine, među kojima je naglasio važnost ulaska Ukrajine u NATO.
"Ako ne budemo deo NATO-a, moramo da se zapitamo šta će da nas zaštiti od ovog zla koje dolazi sa istoka", rekao je Zelenski, ističući da Ukrajina smatra članstvo u NATO-u ključnim za dalju zaštitu od ruskih napada.
On je ocenio da "Putin ne bi napao Ukrajinu" 2022. godine da je Ukrajina imala nuklearno oružje, preneo je Ukrinform.
"Naše nuklearno oružje je razmenjeno u bescenje. Bio je to dogovor između Rusije i Sjedinjenih Država da Ukrajina odustane od nuklearnog oružja", istakao je predsednik.
Zelenski je u intervjuu otvoreno kritikovao rusku politiku, nazvavši Putina "ubicom" i "krvavim diktatorom".
On je zaključio da bi eventualna ruska pobeda, kako tvrdi, dovela do daljeg širenja sukoba i uključivanja Sjedinjenih Država i Evrope u još veći rat.
Slušamo „glas naroda“ koji će imati pravo da „traži reč“. Vikend koji ne odmara, već ima cilj da pronađe odgovore za celu porodicu.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST II
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-FILMSKE NOVOSTI PRIKAZUJU ( R )
Filmske Novosti Predstavljaju segment obogaćuje program ekskluzivnim sadržajem koji oživljava prošlost i donosi neprocenjive kulturne vrednosti široj javnosti.
Petnaestočasovna blokada u Kragujevcu završena je sedam minuta iza ponoći, pošto su okupljeni građani i studenti održali 15 minuta tišine za stradale u Novom Sadu. "Sretnimo se na Sretenje" bio je naziv protestnog skupa u Kragujevcu, kom je prisustvovalo na desetine hiljada ljudi.
Deklaracija o Vojvodini usvojena je u Sremskoj Mitrovici na poziv predsednika Srbije Aleksandra Vučića, na velikom skupu povodom obeležavanja Dana državnosti Srbije pod nazivom "Srećemo se na Sretenje". On je na skupu pozvao studente da proglase pobedu i vrate se u klupe.
Ministarstvo prosvete smenilo je vršioca dužnosti direktora Vazduhoplovne akademije u Beogradu, Miroslava Lepira, nakon višenedeljnih protesta zaposlenih i roditelja učenika, kao i sprovedenog inspekcijskog nadzora.
Svetski mediji pišu o protestima u Kragujevcu na Dan državnosti Srbije, navodeći da su to najveći protesti tokom vlasti predsednika Aleksandra Vučića duže od decenije.
Predsednik Upravnog odbora za standardizaciju Dušan Rafailović i biznismen iz Vojvodine Dragan Trikić, kao i još 15-ak osoba, uhapšeni su u nastavku velike akcije suzbijanja korupcije, saznaje Tanjug.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izdala je saopštenje povodom posledica udara navodnog ruskog drona u krov zaštitnog prostora za oštećeni reaktor u nuklearnoj elektrani Černobilj, uz napomenu da se uprkos značajnim oštećenjima nivo radijacije u objektu nije promenio.
Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Fajnenšel tajms (FT).
Najmanje 15 ljudi, uključujući deset žena i troje dece, poginuli su u stampedu putnika koji su jurili za dva zakasnela voza na železničkoj stanici u Nju Delhiju, javila je indijska televizija NDTV pozivajući se na izjave zvaničnika.
Dvogodišnja devojčica i njena majka (37) preminule su u bolnici dva dana nakon što su povređene u napadu u Minhenu kada je državljanin Avganistana namerno uleteo u masu ljudi vozilom, saopštila je nemačka policija.
Nakon zemljotresa jačine 5,7 stepeni po Rihteru, koji je tokom noći potresao region Sibira, u Altaju je proglašeno stanje visoke pripravnosti, saopštio je načelnik regiona Andrej Turčak.
Komentari (0)