Zelenski: Spreman sam za pregovore sa Putinom, ali ga smatram neprijateljem
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da sedne za pregovarački sto sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom ako je to jedini način da se postigne mir u Ukrajini, ali je naglasio da ga smatra "neprijateljem".
U intervjuu sa britanskim novinarom Pirsom Morganom, Zelenski je naglasio da spremnost Ukrajine da pregovara sa Rusijom već predstavlja kompromis, jer smatra da je to neophodno kako bi se okončala "vruća faza" rata, preneo je "Kijev independent".
Na pitanje kako bi se osećao da sedi naspram Putina tokom sastanka, Zelenski je istakao da lični osećaji nisu važni u kontekstu postizanja mira.
"Ako je to jedini način da donesemo mir građanima Ukrajine i da ne gubimo ljude, svakako ćemo se odlučiti za taj aranžman", istakao je Zelenski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajini treba dati nuklearno oružje kada se završi "vruća faza" rata sa Rusijom, jer ukoliko ne postane članica NATO, biće joj potreban drugi način da se u budućnosti brani od Rusije.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da suverenitet Ukrajine "skoro na nuli", a da bi vlada u Kijevu bez zapadnog finansiranja trajala oko mesec dana.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi mogao da uvede nove sankcije Rusiji ukoliko njen predsednik, Vladimir Putin, odbije da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
On je naglasio da Putina smatra neprijateljem i dodao da veruje da i Putin njega vidi kao neprijatelja.
Predsednik Ukrajine je ukazao da bi u pregovarački proces između Ukrajine i Rusije trebalo da budu uključene i Sjedinjene Američke Države i Evropska unija.
Zelenski je istakao da Ukrajina neće priznati okupirane teritorije kao deo Rusije i da neće praviti kompromise u vezi sa suverenitetom države. Prema njegovim rečima, Ukrajina je odlučna kad je reč o očuvanju teritorijalnog integriteta.
"Ne možemo da priznamo okupirane teritorije kao ruske. To je apsolutno neprihvatljivo za Ukrajinu. Nema nikakvih kompromisa kada je reč o suverenitetu naše države. Ukrajina se neće povući ni pred čim, jer su naši građani i naša teritorija od presudnog značaja", rekao je Zelenski.
On je naglasio da su razgovori sa Rusijom mogući, ali samo uz garanciju mira za ukrajinske građane i vraćanje okupiranih teritorija.
"To je naš minimum", naglasio je ukrajinski predsednik.
Ukrajina se, kako je rekao, suočava sa velikim izazovima, ali ima dovoljno resursa i snage da nastavi borbu i uspostavi pravedan i trajni mir.
Međutim, Zelenski je upozorio da bi bilo kakav pad ili prekid u zapadnoj pomoći mogao ozbiljno da ugrozi bezbednost Ukrajine. On je rekao da trenutno otprilike 30 odsto odbrambene pomoći Ukrajini dolazi od Sjedinjenih Država, te da bi prestanak te podrške mogao da dovede do ozbiljnih posledica po vojnu sposobnost zemlje.
Zelenski je govorio i o dugoročnim ciljevima Ukrajine, među kojima je naglasio važnost ulaska Ukrajine u NATO.
"Ako ne budemo deo NATO-a, moramo da se zapitamo šta će da nas zaštiti od ovog zla koje dolazi sa istoka", rekao je Zelenski, ističući da Ukrajina smatra članstvo u NATO-u ključnim za dalju zaštitu od ruskih napada.
On je ocenio da "Putin ne bi napao Ukrajinu" 2022. godine da je Ukrajina imala nuklearno oružje, preneo je Ukrinform.
"Naše nuklearno oružje je razmenjeno u bescenje. Bio je to dogovor između Rusije i Sjedinjenih Država da Ukrajina odustane od nuklearnog oružja", istakao je predsednik.
Zelenski je u intervjuu otvoreno kritikovao rusku politiku, nazvavši Putina "ubicom" i "krvavim diktatorom".
On je zaključio da bi eventualna ruska pobeda, kako tvrdi, dovela do daljeg širenja sukoba i uključivanja Sjedinjenih Država i Evrope u još veći rat.
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
PORTAL
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GRADJA (NIN)
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Rektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladan Đokić izašao je posle skoro dva i po sata iz Uprave kriminalističke policije, gde je bio pozvan u svojstvu građanina radi prikupljanja obaveštenja u predistražnom postupku zbog krivičnog dela zloupotreba službenog položaja.
"Izjave pojedinaca da je 15. marta zvučni top prekinuo tišinu na protestu u Beogradu su ne samo zlonamerne, nego smatram da treba ispitati odgovornost lica koja su to izjavila", rekao je za Newsmax Balkans profesor Miroslav Bjegović, stručnjak za bezbednost.
Dušan Radenković, kreator serijala "Avantura Balkan", uskoro šalje nekoga na put oko sveta. U subotu od 11h na kanalu Newsmax Balkans počinje trka tri ekipe. Crvena, plava i bela, takmiče se po celom Balkanu.
Koronavirus je neke genetičke varijante brže zaražavao. Ipak, to nije oružje koje se može individualizovati kao u filmu, da se napravi virus u odnosu na genetički profil pojedinca, rekao je u SIntezi profesor genetike na Medicinskom fakultetu i načelnik Instituta za sudsku medicinu Oliver Stojković.
Bivša ambasadorka Srbije u Savetu Evrope Dragana Filipović izjavila je za Newsmax Balkans da je vladavina prava ključno pitanje kada je reč o napretku naše zemlje na putu ka Evropskoj uniji (EU).
Američki sudija Brajan Marfi je zabranio administraciji predsednika SAD Donalda Trampa da primeni novu politiku koja joj omogućava da brzo deportuje migrante u zemlje koje nisu njihove zemlje porekla, a da im ne da priliku da pokažu da se plaše da će tamo biti progonjeni, mučeni ili ubijeni.
Hamas je zvanično odbacio najnoviji predlog Izraela o prekidu vatre, rekavši da neće da prihvati "delimičan" dogovor koji ne garantuje prekid rata ili potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze.
Evropa je prošle godine bila najbrže zagrevajući kontinent sa izraženim klimatskim razlikama - istočni delovi suočili s ekstremnim vrućinama i sušom, dok su zapadni delovi bili izuzetno topli i vlažni, pokazuje najnoviji izveštaj Evropskog stanja klime.
Broj poginulih u nesreći koja se dogodila kada se otkačila kabina žičare na planini Fajto u okrugu Napulja u italijanskom regionu Kampanija povećao se na četiri, a jedna osoba je teško povređena.
Dvadesetogodišnji Feniks Ikner, sin šerifovog zamenika, otvorio je u četvrtak vatru na Državnom univerzitetu Florida (FSU) iz službenog oružja svoje majke, ubivši dve osobe i ranivši najmanje šestoro.
Tri osobe su poginule, a jedna se vodi kao nestala nakon što se kabina otkačila sa žičare usled ekstremnih vremenskih uslova na planini Faito, u blizini Sorenta.
Šef policije Državnog Univerziteta Floride (FSU) Džejson Trambaver izjavio je da su u pucnjavi u studentskom domu tog univerziteta u Talahasiju dve osobe poginule, a najmanje petoro je ranjeno.
Kina će ignorisati američku "igru carinskim brojkama", saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova u Pekingu, pošto je Bela kuća poručila da se Kina suočava sa carinama od 245 odsto.
Komentari (0)