Zelenski: Spreman sam za pregovore sa Putinom, ali ga smatram neprijateljem
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da sedne za pregovarački sto sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom ako je to jedini način da se postigne mir u Ukrajini, ali je naglasio da ga smatra "neprijateljem".
U intervjuu sa britanskim novinarom Pirsom Morganom, Zelenski je naglasio da spremnost Ukrajine da pregovara sa Rusijom već predstavlja kompromis, jer smatra da je to neophodno kako bi se okončala "vruća faza" rata, preneo je "Kijev independent".
Na pitanje kako bi se osećao da sedi naspram Putina tokom sastanka, Zelenski je istakao da lični osećaji nisu važni u kontekstu postizanja mira.
"Ako je to jedini način da donesemo mir građanima Ukrajine i da ne gubimo ljude, svakako ćemo se odlučiti za taj aranžman", istakao je Zelenski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajini treba dati nuklearno oružje kada se završi "vruća faza" rata sa Rusijom, jer ukoliko ne postane članica NATO, biće joj potreban drugi način da se u budućnosti brani od Rusije.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da suverenitet Ukrajine "skoro na nuli", a da bi vlada u Kijevu bez zapadnog finansiranja trajala oko mesec dana.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi mogao da uvede nove sankcije Rusiji ukoliko njen predsednik, Vladimir Putin, odbije da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
On je naglasio da Putina smatra neprijateljem i dodao da veruje da i Putin njega vidi kao neprijatelja.
Predsednik Ukrajine je ukazao da bi u pregovarački proces između Ukrajine i Rusije trebalo da budu uključene i Sjedinjene Američke Države i Evropska unija.
Zelenski je istakao da Ukrajina neće priznati okupirane teritorije kao deo Rusije i da neće praviti kompromise u vezi sa suverenitetom države. Prema njegovim rečima, Ukrajina je odlučna kad je reč o očuvanju teritorijalnog integriteta.
"Ne možemo da priznamo okupirane teritorije kao ruske. To je apsolutno neprihvatljivo za Ukrajinu. Nema nikakvih kompromisa kada je reč o suverenitetu naše države. Ukrajina se neće povući ni pred čim, jer su naši građani i naša teritorija od presudnog značaja", rekao je Zelenski.
On je naglasio da su razgovori sa Rusijom mogući, ali samo uz garanciju mira za ukrajinske građane i vraćanje okupiranih teritorija.
"To je naš minimum", naglasio je ukrajinski predsednik.
Ukrajina se, kako je rekao, suočava sa velikim izazovima, ali ima dovoljno resursa i snage da nastavi borbu i uspostavi pravedan i trajni mir.
Međutim, Zelenski je upozorio da bi bilo kakav pad ili prekid u zapadnoj pomoći mogao ozbiljno da ugrozi bezbednost Ukrajine. On je rekao da trenutno otprilike 30 odsto odbrambene pomoći Ukrajini dolazi od Sjedinjenih Država, te da bi prestanak te podrške mogao da dovede do ozbiljnih posledica po vojnu sposobnost zemlje.
Zelenski je govorio i o dugoročnim ciljevima Ukrajine, među kojima je naglasio važnost ulaska Ukrajine u NATO.
"Ako ne budemo deo NATO-a, moramo da se zapitamo šta će da nas zaštiti od ovog zla koje dolazi sa istoka", rekao je Zelenski, ističući da Ukrajina smatra članstvo u NATO-u ključnim za dalju zaštitu od ruskih napada.
On je ocenio da "Putin ne bi napao Ukrajinu" 2022. godine da je Ukrajina imala nuklearno oružje, preneo je Ukrinform.
"Naše nuklearno oružje je razmenjeno u bescenje. Bio je to dogovor između Rusije i Sjedinjenih Država da Ukrajina odustane od nuklearnog oružja", istakao je predsednik.
Zelenski je u intervjuu otvoreno kritikovao rusku politiku, nazvavši Putina "ubicom" i "krvavim diktatorom".
On je zaključio da bi eventualna ruska pobeda, kako tvrdi, dovela do daljeg širenja sukoba i uključivanja Sjedinjenih Država i Evrope u još veći rat.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Direktora američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Keša Patela kritikovali su aktuelni i bivši zvaničnici, zbog njegove netačne izjave da je uhvaćen osumnjičeni za atentat na intelektualca Čarlija Kirka, istaknutog saveznika američkog predsednika Donalda Trampa, prenosi Rojters.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu potpisao je sporazum o realizaciji plana širenja naselja E1 na Zapadnoj obali, poručivši da "neće biti palestinske države".
Većina sudija petočlanog veća Vrhovnog suda Brazila proglasila je bivšeg predsednika države Žaira Bolsonara krivim za planiranje puča, što ga suočava sa višedecenijskom zatvorskom kaznom, preneo je Gardijan.
Obećanje Donalda Trampa o obustavi rata u Ukrajini za 24 sata bila je predizborna priča, u ovom trenutku deluje da je predsednik SAD korak iza Vladimira Putina, a Evropa se ujedinila, rekao je za Newsmax Balkans Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.
Rusija poziva Varšavu da što pre preispita svoju odluku o zatvaranju granice između Poljske i Belorusije, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
FBI je objavio dve fotografije muškarca kojeg su označili kao "osobu od interesa" u istrazi ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, koji je ubijen hicem sa snajpera u sredu na Univerzitetu Juta Vali tokom javnog govora.
Ekipa Newsmax Balkans televizije u Vašingtonu razgovarala je sa Amerikancima koji su doživeli 11. septembar 2001. godine kada je došlo do terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko pomilovao je 52 zatvorenika iz humanitarnih razloga, a uzeti su u obzir starost osuđenika, njihovo zdravstveno stanje i pitanja ponovnog spajanja porodica, rekla je agenciji Tass portparolka beloruskog lidera Natalija Ejsmont.
Komentari (0)