Zelenski: Spreman sam za pregovore sa Putinom, ali ga smatram neprijateljem
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da sedne za pregovarački sto sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom ako je to jedini način da se postigne mir u Ukrajini, ali je naglasio da ga smatra "neprijateljem".
U intervjuu sa britanskim novinarom Pirsom Morganom, Zelenski je naglasio da spremnost Ukrajine da pregovara sa Rusijom već predstavlja kompromis, jer smatra da je to neophodno kako bi se okončala "vruća faza" rata, preneo je "Kijev independent".
Na pitanje kako bi se osećao da sedi naspram Putina tokom sastanka, Zelenski je istakao da lični osećaji nisu važni u kontekstu postizanja mira.
"Ako je to jedini način da donesemo mir građanima Ukrajine i da ne gubimo ljude, svakako ćemo se odlučiti za taj aranžman", istakao je Zelenski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajini treba dati nuklearno oružje kada se završi "vruća faza" rata sa Rusijom, jer ukoliko ne postane članica NATO, biće joj potreban drugi način da se u budućnosti brani od Rusije.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da suverenitet Ukrajine "skoro na nuli", a da bi vlada u Kijevu bez zapadnog finansiranja trajala oko mesec dana.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi mogao da uvede nove sankcije Rusiji ukoliko njen predsednik, Vladimir Putin, odbije da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
On je naglasio da Putina smatra neprijateljem i dodao da veruje da i Putin njega vidi kao neprijatelja.
Predsednik Ukrajine je ukazao da bi u pregovarački proces između Ukrajine i Rusije trebalo da budu uključene i Sjedinjene Američke Države i Evropska unija.
Zelenski je istakao da Ukrajina neće priznati okupirane teritorije kao deo Rusije i da neće praviti kompromise u vezi sa suverenitetom države. Prema njegovim rečima, Ukrajina je odlučna kad je reč o očuvanju teritorijalnog integriteta.
"Ne možemo da priznamo okupirane teritorije kao ruske. To je apsolutno neprihvatljivo za Ukrajinu. Nema nikakvih kompromisa kada je reč o suverenitetu naše države. Ukrajina se neće povući ni pred čim, jer su naši građani i naša teritorija od presudnog značaja", rekao je Zelenski.
On je naglasio da su razgovori sa Rusijom mogući, ali samo uz garanciju mira za ukrajinske građane i vraćanje okupiranih teritorija.
"To je naš minimum", naglasio je ukrajinski predsednik.
Ukrajina se, kako je rekao, suočava sa velikim izazovima, ali ima dovoljno resursa i snage da nastavi borbu i uspostavi pravedan i trajni mir.
Međutim, Zelenski je upozorio da bi bilo kakav pad ili prekid u zapadnoj pomoći mogao ozbiljno da ugrozi bezbednost Ukrajine. On je rekao da trenutno otprilike 30 odsto odbrambene pomoći Ukrajini dolazi od Sjedinjenih Država, te da bi prestanak te podrške mogao da dovede do ozbiljnih posledica po vojnu sposobnost zemlje.
Zelenski je govorio i o dugoročnim ciljevima Ukrajine, među kojima je naglasio važnost ulaska Ukrajine u NATO.
"Ako ne budemo deo NATO-a, moramo da se zapitamo šta će da nas zaštiti od ovog zla koje dolazi sa istoka", rekao je Zelenski, ističući da Ukrajina smatra članstvo u NATO-u ključnim za dalju zaštitu od ruskih napada.
On je ocenio da "Putin ne bi napao Ukrajinu" 2022. godine da je Ukrajina imala nuklearno oružje, preneo je Ukrinform.
"Naše nuklearno oružje je razmenjeno u bescenje. Bio je to dogovor između Rusije i Sjedinjenih Država da Ukrajina odustane od nuklearnog oružja", istakao je predsednik.
Zelenski je u intervjuu otvoreno kritikovao rusku politiku, nazvavši Putina "ubicom" i "krvavim diktatorom".
On je zaključio da bi eventualna ruska pobeda, kako tvrdi, dovela do daljeg širenja sukoba i uključivanja Sjedinjenih Država i Evrope u još veći rat.
Šta su lažne vesti, ko ih i zbog čega objavljuje? Da li verujemo samo vestima koje potvrđuju naše postojeće stavove? Kako prepoznati lažnu vesti u medijima ili na društvenim mrežama. Gosti NewsMax Balkansa na tu temu su Nikola Tomić, medijski konsultant i Ivan Subotić, urednik FakeNews tragača.
specijal
19:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu. Gost: Arkan Kerim, predsednik Privredno-ugostiteljske komore
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН (R)
U emisijama GrađaNIN na Newsmax Balkans televiziji tokom avgusta podsetićemo na neke od karakterističnih momenata i na dosadašnje sagovornike. Autor i voditelj emisije Aleksandar Timofejev, glavni i odgovorni urednik NIN-a
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-VIŠESTRANAČJE U SRBIJI II DEO (R)
Nastajanje i nestajanje političkih stranaka je dokumentarni serijal koji prati turbulentnu političku scenu Srbije tokom devedesetih godina. Ovaj period, obeležen promenama, ideološkim sukobima i usponom novih partija, oblikovao je savremeni politički pejzaž zemlje. Kroz svedočanstva političkih aktera, analizu istorijskih događaja i prikaz društvenih previranja, serijal istražuje uzroke i posledice formiranja, rasta i nestanka političkih stranaka tog perioda. Serijal pruža detaljan uvid u vreme političkih transformacija, omogućavajući gledocima da sagledaju dublje razloge koji su doveli do promena i raslojavanja na tadašnjoj političkoj sceni Srbije.
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Železnički saobraćaj u Crnoj Gori i iz te države ka Srbiji mogao bi u petak da bude obustavljen. Naime, grupa radnika Crnogorske železničke infrastrukture, nezadovoljna zaradama, planira obustavu rada. Takođe, deo crnogorskih ribara najavio je blokadu brodskog saobraćaja kroz Bokokotorski zaliv.
Nastavnica u nemačkoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija već 16 godina je na bolovanju i prima punu platu, ali sada je Vrhovni sud presudio da je sa tim završeno i da mora da se podvrgne medicinskom pregledu, prenose nemački mediji.
Francuska policija uhapsila je u Parizu muškarca osumnjičenog za četvorostruko ubistvo, nakon što su u reci Seni pronađena tela četiri žrtve, preneli su francuski mediji.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je predsednik SAD Donald Teramp izrazio nezadovoljstvo povodom ukrajinskog napada na naftovod "Družba" i da mu je u pismu poručio da je ''veoma ljut'' zbog tog napada.
Najmanje 18 ljudi u Kolumbiji je poginulo, a više od četrdeset je povređeno u dva napada koja se pripisuju različitim disidentskim frakcijama bivše gerilske grupe Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARK), saopštile su vlasti te zemlje.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je da se dogodio još jedan napad na naftovod "Družba", zbog čega je obustavljen transport nafte ka Mađarskoj.
Predsednik Donald Tramp rekao je za Newsmax da će u roku od dve nedelje znati da li se može postići mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, kojim bi se okončao rat star tri i po godine.
Zemlje Evropske unije (EU) suočavaju se sa najgorom sezonom šumskih požara, a do danas je izgorelo oko milion hektara šuma, što je područje veće od Kipra ili trećina Belgije, prenosi Politiko.
Komentari (0)