On je nepunih sat vremena nakon zatvaranja birališta i objavljivanja prvih rezultata proglasio pobedu i najavio da će u naredne četiri godine predvoditi vladu koju čekaju brojna nerešena pitanja.
Fridrih Merc je rođen krajem 1955. godine u Zapadnoj Nemačkoj i on će sa nepunih 70 godina postati najstariji nemački kancelar u novijoj istoriji, posle Konrada Adenauera, koji je 1949. godine, kao prvi kancelar nove Savezne Republike Nemačke, preuzeo ovu funkciju sa 73 godine, piše Dojče vele.
Kandidat koalicije CDU/CSU za nemačkog kancelara Fridrih Merc proglasio je pobedu na opštim izborima održanim u Nemačkoj i naglasio da je ovo "istorijsko izborno veče".
U Nemačkoj su se održali izbori za vanredne parlamentarne izbore, a prema poslednjim preliminarnim rezultatima najviše glasova osvojili su demohrišćani Fridriha Merca (CDU/CSU), za koje je glasalo 28,5 odsto birača, što im donosi 197 mesta u Bundestagu, preneo je Bild.
Lider Socijaldemokratske partije (SPD) Olaf Šolc priznao je izborni poraz svoje stranke i čestitao svom rivalu i kandidatu demohrišćana Fridrihu Mercu pobedu na vanrednim parlamentarnim izborima u Nemačkoj.
Rođen je u katoličkoj i konzervativnoj porodici, a član Hrišćansko-demokratske unije (CDU) pridružio se 1972. kao srednjoškolac.
Studirao je pravo, kratko radio kao sudija, zatim i kao advokat i korporativni advokat i stekao široke poslovne kontakte.
Kao dobar govornik, mladi Fridrih Merc bio je nada konzervativnog krila Hrišćansko-demokratske unije, a nakon povlačenja iz politike vratio se u parlament 2021. godine posle dvanaestogodišnje pauze.
Visoki političar CDU odmah upada u oči kada uđe u prostoriju ili izađe na binu, piše DW i dodaje da u direktnom kontaktu deluje pristupačno i čak duhovito, ali kada se, što često radi, previše okomi na sagovornike, to ne ostavlja uvek povoljan utisak.
Dva politička života
Merc je, u suštini, imao dva politička života - jedan pre istočnonemačke političarke Angele Merkel i jedan posle nje.
Kada je Merkel 2002. preuzela vlast u demohrišćanskom poslaničkom klubu, a potom 2005. postala kancelarka, znatno konzervativniji Merc se povukao i godinama je bio daleko od politike.
Još 2001. godine sam je sebe u razgovorima istakao kao kandidata za kancelara na izborima 2002. godine, međutim, demohrišćani su se tada odlučili za bavarskog političara Edmunda Štojbera, koji se suprotstavio socijaldemokratskom kancelaru Gerhardu Šrederu i izgubio.
Merc se postepeno udaljio od političke scene i ponovo radio kao pravnik, a od 2009. nije se više kandidovao za Bundestag. Mercov izlazak iz politike bio je odskočna daska u poslovnom svetu - od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj advokatskoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima, a od 2016. do 2020. bio je predsednik Nadzornog odbora nemačkog ogranka najveće svetske kompanije za upravljanje imovinom - Blekrok.
Nakon što je Merkel najavila svoje povlačenje iz politike 2021. godine, Merc se vratio i postepeno napredovao. Tek u trećem pokušaju, demohrišćani su ga 2022. izabrali za predsednika stranke, a do tada je izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU.
Protiv liberalizacije zakona o pobačaju
Još devedesetih, Merc se u Bundestagu izjašnjavao protiv liberalizacije zakona o pobačaju i protiv preimplantacione dijagnostike, piše DW i dodaje da, kada je parlament 1997. godine odlučio da se silovanje u braku zakonski tretira kao i svako drugo silovanje, Merc glasao protiv te mere.
Kao poslanik CDU, uvek je bio za korišćenje nuklearne energije, zalagao se za liberalniju ekonomsku politiku i smanjenje birokratije, a još pre 25 godina kritikovao je nemačku politiku migracija, govoreći o "problemima sa strancima" i insistirajući na konceptu "vodeće kulture".
Neke od tih tema ponovo pokreće - u izmenjenim političkim i društvenim okolnostima, pa tako početkom 2023. godine govorio o nedostatku integracije stranaca u Nemačkoj.
U emisiji Markus Lanc na Drugom programu nemačke televizije (ZDF) rekao je da u Nemačkoj zapravo nemaju šta da traže i koji se već duže vreme tolerišu, koje ne vraćaju i ne deportuju.
"A onda se čudimo što dolazi do ovakvih ekscesa", rekao je on.
"Formirati vladu što pre"
Od kasnog leta 2024. godine Merc je nekoliko puta naknadno korigovao svoje izjave, ali je na berlinskoj političkoj sceni, međutim, uspeo da učvrsti novi kurs Bundestaga.
Slično kao pre 20 godina, sada ponovo razmatra povratak nuklearnoj energiji i zagovara restriktivniju migracionu politiku, tvrdi da era kancelara Olafa Šolca i "semafor koalicije" već pripada prošlosti i da "nije propala samo zbog liberala, već zbog nedostatka zajedničke osnove za rad vladajuće koalicije od samog početka".
Nakon što je koalicija CDU/CSU dobila najviše glasova na izborima - 28,8, Merc je rekao da je važno da se nova nemačka vlada formira što pre.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-BOMBA U BIOSKOPU
Krajem šezdesetih godina XX veka teorizam postaje realnost u SFRJ. Godina posle koje ništa nije bilo isto je bila 1968. Uz studentske demonstracije ona će ostati upamćena po bombama na Železničkoj stanici u Beogradu, a najviše po bombi u bioskopu 20. Oktobar. Dokumentarni serijal DEKADE istražuje kako je tadašnja služba zakazala, ali i donosi priče filmskih radnika koji su u to vreme, kao student i tinejdžeri, bioskop smatrali glavnim provodom. Šta se u Beogradu promenilo nakon eksplozije bombe u bioskopu 20. Oktobar i da li je glavni terorista zaista bio onaj koji je uhapšen i osuđen ?
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je iz svog Fonda za hitne slučajeve (CFE) izdvojila dva miliona dolara kako bi podržala zdravstveni odgovor u Libanu, Iraku i Siriji zbog krize na Bliskom istoku.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Papa Lav XIV uputio je apel za hitan prekid vatre u ratu protiv Irana, upozorivši da je "strahovito nasilje" odnelo hiljade života nedužnih civila i izazvalo ogromnu patnju širom Bliskog istoka, kao i da situacija u Libanu izaziva "veliku zabrinutost".
Jedan 15-godišnjak ukrao je autobus javnog prevoza u Visbadenu, glavnom gradu nemačke pokrajine Hesen. Tinejdžer se autobusom odvezao do 130 kilometara udaljenog grada Karlsruhea, poručivši da je sve ovo uradio zbog svoje devojke.
Velika Britanija razmatra "sve opcije", uključujući saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i saveznicima, kako bi obezbedila ključne rute za transport nafte kroz Ormuski moreuz, izjavio je britanski ministar energetike Ed Miliband.
Veliki broj pristalica mađarskog premijera Viktora Orbana okupio se na "Maršu za mir", koji se održava u Budimpešti. Planirano je da učesnici prošetaju od budimske strane Margitinog mosta do Košutovog trga.
Rusija proširuje svoje špijunske i prislušne kapacitete u Beču, gde su na zgradama ruske ambasade i diplomatske rezidencije primećene velike satelitske antene, dok austrijske vlasti najavljuju mere protiv ruske signalne obaveštajne aktivnosti, javlja javni servis Austrije ORF.
Komentari (0)