On je nepunih sat vremena nakon zatvaranja birališta i objavljivanja prvih rezultata proglasio pobedu i najavio da će u naredne četiri godine predvoditi vladu koju čekaju brojna nerešena pitanja.
Fridrih Merc je rođen krajem 1955. godine u Zapadnoj Nemačkoj i on će sa nepunih 70 godina postati najstariji nemački kancelar u novijoj istoriji, posle Konrada Adenauera, koji je 1949. godine, kao prvi kancelar nove Savezne Republike Nemačke, preuzeo ovu funkciju sa 73 godine, piše Dojče vele.
Kandidat koalicije CDU/CSU za nemačkog kancelara Fridrih Merc proglasio je pobedu na opštim izborima održanim u Nemačkoj i naglasio da je ovo "istorijsko izborno veče".
U Nemačkoj su se održali izbori za vanredne parlamentarne izbore, a prema poslednjim preliminarnim rezultatima najviše glasova osvojili su demohrišćani Fridriha Merca (CDU/CSU), za koje je glasalo 28,5 odsto birača, što im donosi 197 mesta u Bundestagu, preneo je Bild.
Lider Socijaldemokratske partije (SPD) Olaf Šolc priznao je izborni poraz svoje stranke i čestitao svom rivalu i kandidatu demohrišćana Fridrihu Mercu pobedu na vanrednim parlamentarnim izborima u Nemačkoj.
Rođen je u katoličkoj i konzervativnoj porodici, a član Hrišćansko-demokratske unije (CDU) pridružio se 1972. kao srednjoškolac.
Studirao je pravo, kratko radio kao sudija, zatim i kao advokat i korporativni advokat i stekao široke poslovne kontakte.
Kao dobar govornik, mladi Fridrih Merc bio je nada konzervativnog krila Hrišćansko-demokratske unije, a nakon povlačenja iz politike vratio se u parlament 2021. godine posle dvanaestogodišnje pauze.
Visoki političar CDU odmah upada u oči kada uđe u prostoriju ili izađe na binu, piše DW i dodaje da u direktnom kontaktu deluje pristupačno i čak duhovito, ali kada se, što često radi, previše okomi na sagovornike, to ne ostavlja uvek povoljan utisak.
Dva politička života
Merc je, u suštini, imao dva politička života - jedan pre istočnonemačke političarke Angele Merkel i jedan posle nje.
Kada je Merkel 2002. preuzela vlast u demohrišćanskom poslaničkom klubu, a potom 2005. postala kancelarka, znatno konzervativniji Merc se povukao i godinama je bio daleko od politike.
Još 2001. godine sam je sebe u razgovorima istakao kao kandidata za kancelara na izborima 2002. godine, međutim, demohrišćani su se tada odlučili za bavarskog političara Edmunda Štojbera, koji se suprotstavio socijaldemokratskom kancelaru Gerhardu Šrederu i izgubio.
Merc se postepeno udaljio od političke scene i ponovo radio kao pravnik, a od 2009. nije se više kandidovao za Bundestag. Mercov izlazak iz politike bio je odskočna daska u poslovnom svetu - od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj advokatskoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima, a od 2016. do 2020. bio je predsednik Nadzornog odbora nemačkog ogranka najveće svetske kompanije za upravljanje imovinom - Blekrok.
Nakon što je Merkel najavila svoje povlačenje iz politike 2021. godine, Merc se vratio i postepeno napredovao. Tek u trećem pokušaju, demohrišćani su ga 2022. izabrali za predsednika stranke, a do tada je izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU.
Protiv liberalizacije zakona o pobačaju
Još devedesetih, Merc se u Bundestagu izjašnjavao protiv liberalizacije zakona o pobačaju i protiv preimplantacione dijagnostike, piše DW i dodaje da, kada je parlament 1997. godine odlučio da se silovanje u braku zakonski tretira kao i svako drugo silovanje, Merc glasao protiv te mere.
Kao poslanik CDU, uvek je bio za korišćenje nuklearne energije, zalagao se za liberalniju ekonomsku politiku i smanjenje birokratije, a još pre 25 godina kritikovao je nemačku politiku migracija, govoreći o "problemima sa strancima" i insistirajući na konceptu "vodeće kulture".
Neke od tih tema ponovo pokreće - u izmenjenim političkim i društvenim okolnostima, pa tako početkom 2023. godine govorio o nedostatku integracije stranaca u Nemačkoj.
U emisiji Markus Lanc na Drugom programu nemačke televizije (ZDF) rekao je da u Nemačkoj zapravo nemaju šta da traže i koji se već duže vreme tolerišu, koje ne vraćaju i ne deportuju.
"A onda se čudimo što dolazi do ovakvih ekscesa", rekao je on.
"Formirati vladu što pre"
Od kasnog leta 2024. godine Merc je nekoliko puta naknadno korigovao svoje izjave, ali je na berlinskoj političkoj sceni, međutim, uspeo da učvrsti novi kurs Bundestaga.
Slično kao pre 20 godina, sada ponovo razmatra povratak nuklearnoj energiji i zagovara restriktivniju migracionu politiku, tvrdi da era kancelara Olafa Šolca i "semafor koalicije" već pripada prošlosti i da "nije propala samo zbog liberala, već zbog nedostatka zajedničke osnove za rad vladajuće koalicije od samog početka".
Nakon što je koalicija CDU/CSU dobila najviše glasova na izborima - 28,8, Merc je rekao da je važno da se nova nemačka vlada formira što pre.
Šta radimo kada plešemo? Jedni kažu da uživamo u muzici, drugi da se veselimo bez razloga, dok treći misle da ne znamo da igramo. Ples je jedina forma koja je pobedila globalizaciju pošto i plesovi najsiromašnijih zemalja danas mogu da postanu svetska atrakcija. Valcer, tango, rumba, samba, ča ča, tvist, pankerske šutke, mlataranje glavom uz hevi metal muziku, brejkdensa, rejv ili užičkog kola samo su neki od plesova koje su voleli u Jugoslaviji. Nova epizoda serijala DEKADE analizira vreme kada su ljudi jedni druge pitali: Jeste li za ples?
dokumentarni
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Ljudi okovani u pećini gledaju senke na zidu, verujući da su te senke stvarni svet, jer drugačiju stvarnost ne poznaju. U XX veku pećine su postale bioskopi a bioskopska platna Platonov zid. Reditelji su filmovima gradili mitologiju imperija montirajući liturgijske spektakle novih religija. Svojevrsna jevanđelizacija revolucija. Filmovima se nije samo prikazivao događaj već, pre svega, oblikovao doživljaj. Film je kao propaganda kroz estetsku sublimaciju slavio totalitarnu moć. Bio je to poraz etike kroz deformaciju istine. Film nije bio samo sredstvo naracije, već pre svega agitacije. U najmanju ruku film je instrumentalizovan kao sredstvo sakralizacije države i ideologije. O svemu tome razgovaramo sa profesorom Aleksandrom Vranješom.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Predsednik vlade S. Makedonije Hristijan Mickoski zakazao je liderski sastanak o ukidanju tehničke vlade. Premijer smatra da, ukoliko postoji zajednička procena da prelazna vlada ometa funkcionisanje sistema, treba sprovesti promene uz političku saglasnost. Odnose Crne Gore i Hrvatske i prekompoziciju na crnogorskoj političkoj sceni, analizira politikolog Aleksandar Ćuković. Armin Kržalić, stručnjak za sigurnost iz Sarajeva komentariše oduzimanje dozvole za proizvodnju vojnih dronova kompaniji BNT Novi Travnik, kao i pojačano prisustvo i vježbe EUFOR-a u zračnom prostoru BiH.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Istražni sudija Županijskog suda u Splitu odredio je kućni pritvor uz elektronski nadzor 80-godišnjaku koji je prošle sedmice uhvaćen s 11 paketića kokaina.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp napisao je na mreži Truth Social da je toj zemlji potreban Grenland radi nacionalne bezbednosti i da je od vitalnog značaja za Zlatnu kupolu koju SAD gradi.
Senator i republikanac iz Teksasa Ted Kruz rekao je da su milioni Iranaca umorni od života pod represivnom vladom i da sada imaju priliku da promene svet ako uspeju da sruše islamski režim zemlje.
Za početak ove godine planirana je dugo odlagana misija američke svemirske agencije NASA sa ljudskom posadom i letom oko Meseca u okviru programa "Artemis II", koja predstavlja ključni korak u povratku ljudi u svemirske misije i na mesečevu površinu.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je da su nedavni nemiri u Iranu rezultat "podsticanja" koje podržavaju Izrael i Sjedinjene Američke Države.
Glumac Kifer Saterlend uhapšen je u Holivudu nakon što je optužen da je fizički napao i pretio vozaču kompanije za prevoz putnika, saopštila je policija Los Anđelesa.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da je politika EU dosledna po pitanju podrške Ukrajini i povećanja troškova ratovanja za Rusiju i najavila novi, 20. paket sankcija protiv Moskve i kredit od 90 milijardi evra za Kijev u naredne dve godine.
Američka grupa za ljudska prava HRANA saopštila je da je potvrdila smrt 2.571 osobe tokom protesta u Iranu, uključujući 2.403 demonstranta, 147 osoba povezanih sa vladom, 12 maloletnika i devet civila koji nisu učestvovali u protestima.
Sjedinjene Američke Države apelovale su na svoje državljane da odmah napuste Iran, savetujući da se kopnenim putem premeste u Tursku ili Jermeniju, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu ambasade SAD za Iran.
Komentari (0)