Poslanički klub CDU/CSU podneo upit Vladi o finansiranju nevladinih organizacija u Nemačkoj
Poslanička grupa nemačke Demohrišćanske stranke i Demohrišćanske unije (CDU/CSU), koja je pobedila na nedeljnim parlamentarnim izborima, podnela je u Bundestagu upit Vladi da se ispita finansiranje pojedinih nevladinih organizacija.
U zahtevu "Politička neutralnost organizacija koje podržava nemačka država" postavlja se 551 pitanje o organizacijama poput "Babe protiv desnice" (Omas gegen Rechts), BUND i Grinpis koje su se mobilisale protiv Fridriha Merca i njegovih odnosa sa Alternativom za Nemačku (AfD), piše Der Spiegel.
Zahtev su potpisali Fridrih Merc, Aleksander Dobrint i poslanička grupa.
Levica (Die Linke) i Zeleni su kritikovali ovaj upit Vladi kao "frontalni napad na demokratiju”.
CDU/CSU zanima, između ostalog, koji udeo finansijskih sredstava udruženja "Babe protiv desnice” dolazi iz državnih programa finansiranja, kao i da li postoje direktne veze između tog udruženja i pojedinih partija ili političkih aktera.
Slična su, dodaje nemački list, pitanja i o drugim politički aktivnim organizacijama.
U Nemačkoj su održani izbori za vanredne parlamentarne izbore, a najviše glasova osvojili su demohrišćani Fridriha Merca (CDU/CSU). O tome šta su sledeći koraci, šta ovi izbori znače za budućnost Nemačke i ko će voditi vladajuću koaliciju za Newsmax Balkans govorio je analitičar Dušan Dinić.
Lider nemačke Demohrišćanske unije (CDU) i najverovatnije sledeći kancelar Nemačke Fridrih Merc izjavio je da želi da napravi koaliciju sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) i da će u narednim danima započeti pregovore.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović saopštio je da je Posebno odeljenje za borbu protiv korupcije formiralo predmet i obratilo se Ministarstvu pravde SAD za dostavljanje potrebnih obaveštenja povodom sumnji koje su iznete na račun USAID.
Pitanja se odnose i na istraživačku mrežu "Korektiv” (Correctiv), mrežu "Kampakt” (Campact), mrežu "Atak” (Attac), Fondaciju Amadeu Antonio, organizaciju za zaštitu životinja "Peta”, organizaciju "Zaštitu prava životinja” (Animals Rights Watch), organizaciju "Fudvoč” (Foodwatch), Nemačku pomoć za životnu sredinu (Deutsche Umweltchilfe), "Agora Agrar”, "Agora energetska tranzicija” (Agora Energiewende), Mrežu Istraživanje i Udruženje "Novi nemački mediji”.
"Pitanje za političkom neutralnošću organizacija podsticanih od države sve je češće tema debata. Pozadina su protesti protiv CDU koji su delom organizovani ili podržani od nevladinih ili od države finansiranih organizacija. To otvara pitanje koliko su nevladine organizacije koje su podsticane novcem poreskih obveznika, partijsko-politički aktivne”, stoji u uvodu upita nemačkoj vladi.
CDU/CSU podseća da, prema zakonu, organizacije koje služe opštem dobru to jesu samo ako ne deluje partijsko-politički.
"Naš stav je da protesti protiv CDU predstavljaju ciljano partijsko-politički uticaj neposredno na parlamentarne izbore, što više ne podleže zakonskim odredbama o opštem dobru. Takođe, podnosiocima upita čini se sumnjivim da podsticajni programi, koji treba da podrže pojedina udruženja u njihovom radu na opštem dobru ispunjavaju svoju svrhu. Primer je savezni program ‘Živeti demokratiju’ kojim se finansijski podstiču pojedine organizacije, koje su učestvovale u protesima”, navode iz CDU/CSU.
Ističu da državno finansirane organizacije moraju da očuvaju političku neutralnost i da direktna ili indirektna izborna podrška, bilo za ili protiv jedne stranke, nije u saglasnosti sa osnovama ravnopravnih šansi.
Pod lupom i udruženje "Babe protiv desnice”
CDU/CSU navode i da nevladine organizacije mogu da se bave političkom edukacijom, dok ne deluju ciljano u korist jedne stranke. Kritikuju i da nevladine organizacije vrše uticaj i na druge načine, osim protestima.
"Poneki u nevladinim organizacijama vide strukturu iz senke koja uz državni novac indirektno vodi politiku”, podvlači se u upitu, pozivajući se na izveštaj lista Welt, prema kojem brojne nevladine organizacije koje su javno politički levo pozicionirane, dobijaju finansijska sredstva od ministarstava.
S tim u vezi, posebno se ukazuje na udruženje "Babe protiv desnice”, koje dobija podsticajna sredstva iz programa "Živeti demokratiju”.
CDU/CSU ukazuju da se to udruženje, koje ističe da se finansira iz donacija i članarina, finansira i iz državnih podsticaja.
Slično je, dodaje se, i sa organizacijom BUND koja se, kažu, meša u političke debate.
Dok ta organizacija argumentuje da je ekološka politika neodvojivo povezana sa političkim odlukama, eksperti za državno pravo kritikuju da takve aktivnosti prevazilaze svrhu opšteg dobra”, navodi se u upitu.
Od nemačke vlade, CDU/CSU traži odgovor koje nevladine organizacije su dobijale sredstva iz saveznog budžeta tokom mandata prethodne vlade.
Takođe se pita, između ostalog, da li postoje primeri da su finansijske vlasti zbog političkog vršenja uticaja organizacijama oduzela sredstva.
Član saveznog izvršnog odbora Zelene stranke i bivši državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Sven Gigold smatra da je to "niz pitanja protiv nepoželjnih organizacija”.
"Vladin aparat se zloupotrebljava za praćenje civilnog društva. To je očigledno pokušaj zastrašivanja, čak i pre nego što je Merc postao kancelar. Te metode podsećaju na one Viktora Orbana i drugih autoritarnih vlada koje ograničavaju prostor građanskog društva”, rekao je Gigold za Speigel.
Levica: Napad na demokratsko civilno društvo
Poslanica Levice Klara Bunger ukazuje da se radi o osveti zbog "antifašističkih protesta poslednjih nedelja”, nazivajući to napadom bez presedana na demokratsko civilno društvo.
Kritike stižu i iz organizacija koje su se našle u upitu CDU/CSU.
"Počeo je strahoviti napad na civilno društvo pod Mercovom vladom. Posvećenost socijalnoj pravdi i borba protiv krajnje desnice očigledno su trn u oku Unije”, kaže Noa Nojman iz "Ataka”.
Nemački ogranak Amnesti internešenel navodi da se "dan nakon izbora CDU/CSU okreće protiv civilnog društva”, optužujući nevladine organizacije da "struktura u senci koja indirektno vodi politiku državnim sredstvima”.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Ušli smo u izbornu godinu – da li će pored redovnih lokalnih i vanrednih parlamentarnih biti održani i predsednički izbori? Koliko nas konstantna izborna klima košta kao društvo i šta su pokazali lokalni izbori u Negotinu, Mionici i Sečnju? Da li bolju startnu poziciju danas ima vlast, opozicija ili studenti? Gosti Stava dana: Muharem Bazdulj novinar i pisacmarko i Filip Rodić, urednik kolumne na Euronewsu.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Zašto je važno da razlikujemo postporođajnu depresiju od bejbi bluza? Jesmo li kao društvo spremni da priznamo postojanje ovog stanja? Kako da majkama novorođenčeta pomognemo da najveća sreća ne preraste u tugu? Da li je u redu ne osećati sreću posle porođaja? Za emisiju „Tražim reč“ govore psihijatar dr Aleksandra Damjanović i majka koja je prebrodila postporođajnu depresiju, babica Divna Miljković, psihoterapeut Ana Sokolović, direktorka Centra za trudnice Bebologija Snežana Malešev i Sanja Kljajić iz Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada će Srbi da odluče: socijalizam ili kapitalizam? Ko nam je više prirastao srcu Rusija ili Amerika? Šta nam u politici i u ekonomiji donosi eventualni razvod sa Moskvom? Odgovore tražimo od Milka Štimca, eksperta za berzanske poslove i finansijska tržišta.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Lideri Konga i Ruande, Feliks Čisekedi i Pol Kagame, potpisali su u Vašingtonu mirovni sporazum o okončanju višedecenijskog sukoba dve zemlje, zajedno sa američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da će bez jeftinog ruskog gasa evropske zemlje biti primorane da ponovo otvore svoje nuklearne i elektrane na ugalj, koje su zatvorene u okviru politike "zelene agende".
Dimitrije Milić, programski direktor Novog trećeg puta u autorskom tekstu za Newsmax Balkans piše kako su reforme Margaret Tačer trajno promenile britansku privredu i način na koji funkcioniše i danas.
Moskva želi da i dalje razvija partnerske i bratske odnose sa Beogradom, u duhu prijateljstva i uzajamnog poštovanja, uprkos zlonamernim težnjama zajedničkih neprijatelja, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zahrova.
Naoružani napadači pucali su iz automobila na trojicu policajaca koji su tragali za dve osobe za koje je dojavljeno da su naoružane u gradu Kastr na jugu Francuske, naveli su izvori u policiji.
VTEX Connect Europe, vodeći događaj e-commerce industrije, koji je ove godine održan u Lisabonu, okupio je impresivnih 1.800 donosilaca odluka iz više od 40 zemalja.
Nekadašnja podpredsednica Evropske komisije Federika Mogerini podnela je ostavku na mesto rektora Koledža Evrope, pošto je osumnjičena u okviru istrage o mogućoj prevari u korišćenju sredstava Evropske unije.
Na graničnom prelazu Bogorodica–Evzoni između Severne Makedonije i Grčke saobraćaj se povremeno preusmerava ka drugim prelazima. Trenutno je prelaz otvoren, ali buduće blokade nisu najavljene, pa nije poznato kada bi moglo doći do sledećeg zatvaranja.
Poljoprivrednici širom Grčke pojačavaju proteste, postavljajući blokade na nacionalnim putevima i auto-putevima, dok se broj traktora koji učestvuju stalno povećava, piše grčki list Katimerini.
Komentari (0)